-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Uvodnik


Europa – perspektive i mogućnosti

 

Za ljetnih je mjeseci obično manje knjižničarskih aktivnosti pa bi i jesenske HKD Novosti trebale posljedično biti nešto tanje. Ova jesen, međutim, ne potvrđuje to pravilo jer si je uredništvo Novosti dalo u zadatak iz knjižničarske perspektive obilježiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Zato smo prvo „potegnuli“ do Bruxellesa odakle nam se za rubriku Predstavljamo sjajnim tekstom o Knjižnici Europskog parlamenta javila – da navedemo u izvorniku naziv njezinog radnog mjesta – hrvatska agentica Kristina Grošek. Potom nas je zanimalo kakva je situacija kod nas po pitanju službenih izvora informacija – od knjižnica pravnih fakulteta u Zagrebu i Osijeku, preko Nacionalne i sveučilišne knjižnice do komisija i radnih tijela HKD-a, pa i ponekog međunarodnog udruženja. Informacije koje su nam otkrile kolegice pravne struke nadopunila je profesorica Aleksandra Horvat tekstom u kojem nam je približila rad EBLIDA-e, njezinu svrhu i zadaće. Informacije o svjetskim trendovima u knjižničarstvu, između ostalog i o radu na reviziji jednog od temelja struke – ISBD-a, donijele su nam naše predstavnice na IFLA-inoj 79. generalnoj skupštini i konferenciji koja se održala u kolovozu 2013. u Singapuru.

Nadalje, otkrili smo da mnoge hrvatske narodne knjižnice već godinama sudjeluju u europskim projektima (Koprivnica, Karlovac, Buzet, Vinkovci, Korčula, Dubrovnik...) nastojeći poboljšati svoje usluge i osmisliti nove te podijeliti iskustva s kolegama iz drugih zemalja. Tu je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica sa svojim digitalizacijskim projektima i suradnjom s Europskom knjižnicom i Europeanom. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Knjižnica Instituta „Ruđer Bošković“ svojim nam projektima, pak, pokazuju jedan od budućih smjerova razvoja akademskog (visokoškolskog i specijalnog!) knjižničarstva: upravljanje istraživačkim podacima u najširem smislu i to, po mogućnosti, u otvorenom pristupu. Nadamo se da će čitateljima ove informacije i iskustva biti od koristi. Već možemo najaviti i da će se ova tema djelomično nastaviti i u prosinačkome broju – intervju sa stranim stručnjacima za službene publikacije te tekst s informacijama o mogućnostima koje knjižničarima stoje na raspolaganju vezano uz program Grundtvig.

I konačno, odgovor na pitanje kakva je to Europa različitosti pokušale smo dati kroz prikaz manjinskih knjižnica i zbirki: u Hrvatskoj, gdje se brinemo za svoje manjine i u inozemstvu, gdje smo sâmi manjina. Skrećemo pozornost na vrlo informativan tekst Katarine Todorcev Hlača o modelu manjinskih knjižnica u Hrvatskoj, na tekst o Knjižnici Židovske vjerske općine Bet Israel, kao i na tekst Mire Barberić u ulozi knjižnice u manjinskoj školi. Posebno smo ponosni na koloritne tekstove koji su stigli iz Molisea u Italiji, napisan na našu, i iz Austrije na jeziku Gradišćanskih Hrvatov čemu treba pribrojiti i tekst o hrvatskim knjižnicama i zbirkama u Vojvodini.

Čvrstu strukturu trostruke teme broja uobičajeno zaokružuju informativni tekstovi o radnim tijelima HKD-a koja se godinama sustavno bave ovom problematikom. Od preostalog materijala treba izdvojiti tekst o vrijednoj donaciji knjiga iz 16. st. koje je dobila Sveučilišna knjižnica u Splitu i tekst Vesne Stričević koja je 400 km (!) otpedalirala za knjižnice.

Tijekom rada na pripremi broja postavljalo se pitanje kako u jednom broju uhvatiti Europsku uniju u knjižničarskom kontekstu? Je li ona blještavi sjaj svemirski opremljenih knjižnica? Sastoji li se od fondova, projekata, dokumenata, inicijativa i preporuka? Službenih informacija koje objavljuju njezina tijela? Slobodnog protoka znanstvenih i svih drugih informacija, zagovaranja načela široke i sve čvršće suradnje, otvorenosti i slobode u najširem smislu? Ili je tu ipak najviše riječ o ljudima, različitim po narodnostima, dobi, spolu, obrazovanju, socijalnome statusu i svemu drugome... Prema našem mišljenju, odgovor je u množini: sve zajedno čini osnovu dobrog knjižničarskog profila koji se uklapa u pluralnost EU-a, ali s nezaobilaznom kritičnom perspektivom.

 Tea Čonč

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-