-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - manjine


Vojvodina: Knjižnice Hrvata

Tomislav Žigmanov
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica

tzigmanov@zkvh.org.rs

 

Hrvati u Vojvodini su u većini višestoljetno domicilno stanovništvo i predstavljaju relativno heterogenu nacionalnu zajednicu. Oni su na prostor Vojvodine, to jest u južne krajeve Srednje Europe, dolazili tijekom duljeg razdoblja. U različitim razdobljima, zbog različitih razloga i s različitih su područja današnjih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine Hrvati naseljavali teritorij Bačke, Srijema i, u manjem broju, Banata. Subetnički su dijelovi Hrvata u Vojvodini – Bunjevci i Šokci u Bačkoj, skupine Hrvata u Banatu, te Hrvati u Srijemu, živeći u različitim državno-pravnim sustavima, tijekom povijesti imali zasebne, među sobom čak i različite, nacionalno-integracijske procese, kao i uopće procese društvenoga razvoja, što je sve ostavljalo posljedice na njihov društveni život u sadašnjosti, kao i na područje kulture. Često su u povijesti bili objekti nedobrohotnih politika, što se na poseban način demonstriralo 90-ih godina 20. stoljeća.

Osnovna značajka koja vrijedi kada je u pitanju ostvarivanje prava na njegovanje i razvoj vlastite kulture u suvremenosti jest sljedeća: hrvatska nacionalna manjina u Vojvodini do početka djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (2009) nije imala nijednu profesionalnu kulturnu instituciju. Kako se to dogodilo ne tako davno, biva jasnim zašto još uvijek ne postoji ozbiljnija kulturna politika i praksa, zašto još nije ustrojen vlastiti kulturni prostor, zašto su kulturni sadržaji unutar zajednice više nego siromašni, uz dominaciju folklornih sadržaja, zašto ne postoje značajnije manifestacije u određenim sferama kulture... S druge strane, i hrvatski sadržaji u programima kulturnih i znanstvenih ustanova i institucija od nacionalnoga i pokrajinskoga značaja, zatim gradova i općina u kojima Hrvati žive i više su nego skromni – reći ćemo da Gradska knjižnica u Subotici, gradu na čijem teritoriju živi blizu 15 000 Hrvata, 2012. godine nije kupila niti jednu knjigu na hrvatskome jeziku. Dodajmo tome i činjenicu da status knjiga na hrvatskome jeziku, osim djelomice u subotičkoj Gradskoj knjižnici, još uvijek nije na zadovoljavajući način razriješen – u većini je sastavni dio fondova knjiga na srpskome jeziku.

Kada je riječ o knjižnicama unutar kulturnoga prostora hrvatske zajednice u Vojvodini, valja istaknuti kako ne postoji niti jedna javna knjižnica koja bi posjedovala knjige i druge publikacije koje su od značaja za Hrvate u Vojvodini. Postojeće, koje djeluju u sastavu kulturnih udruga, ili su regionalne (Bunjevačko-šokačka knjižnica „Ivan Kujundžić“ u Subotici, koja djeluje unutar Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“) ili općenitije (knjižnica kulturne udruge Hrvatska čitaonica iz Subotice) ili pak pokrivaju novije razdoblje (knjižnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, također u Subotici). Rad niti jedne, pak, nije ni na koji način financijski podržan od strane državnih tijela Republike Srbije.

Bunjevačko-šokačka knjižnica „Ivan Kujundžić“ smještena je u prostorijama Župe sv. Roka u Subotici i raspolaže s najbogatijem zavičajnim fondom s oko 6 000 što monografskih što periodičkih publikacija, no one nisu ni na koji način bibliotečki obrađene. Dio u kojemu se nalaze knjige izvan zavičajnoga fonda – riječ je oko 30 000 knjiga – nema svoj prostor i nije dostupan javnosti.

Knjižnica Hrvatske čitaonice – s više od 10 000 jedinica – smještena je u prostorijama udruge, a sadrži, osim manjeg zavičajnog fonda, veći broj naslova knjiga na hrvatskome jeziku. No, i obrada je knjiga u njihovom fondu tek na početku. Na koncu, kada je riječ o zavičajnoj knjižnici Hrvata u Vojvodini Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, zahvaljujući donacijama nekoliko osoba i institucija, došao je u posjed sveukupne zavičajne periodike na hrvatskom jeziku objavljivane nakon 1990, koja je i primjereno uvezana, te svih izdanja na hrvatskom jeziku objavljenih također nakon 1990. godine. U tijeku je stručna knjižničarska obrada, te smještaj na adekvatan način radi dostupnosti svim zainteresiranima.

I desetak mjesnih kulturnih udruga u Vojvodini (Sombor, Tavankut, Zemun i dr.) ima svoje manje knjižnice, koje poglavito sadrže knjige i periodiku iz starijeg razdoblja (do 1990), ali su prepuštene entuzijazmu pojedinaca, bez ikakve materijalne ili stručne pomoći državnih institucija.

Kada je riječ o starijim knjigama, od izuzetne su vrijednosti i dvije knjižnice u franjevačkim samostanima u Bačkoj. Naime, samostani u Baču i Subotici raspolažu bogatim i uređenim knjižnicama, koje sadrže veliki broj franjevačkih filozofskih i teoloških priručnika i knjiga iz 18. stoljeća. Smatra se da knjižnica samostana u Baču od svih knjižnica franjevačkih samostana na teritoriju bivše Jugoslavije ima najbogatiji fundus knjiga. To je iz razloga što su knjige nabavljane za potrebe redovnika dušobrižnika u novicijatu ili su ostale kao ostavština nemalog broja franjevaca koji su u Baču umrli.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-