-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - manjine


Školska knjižnica u Europskoj uniji: izazovi i mogućnosti rada u manjinskoj školi

Mira Barberić
Češka osnovna škola J. A. Komenskog, Daruvar
mira.barberic@skole.hr

 

Rad u školskoj knjižnici sve više dobiva novu, važnu ulogu u suvremenoj školi i u suvremenom društvu jer knjižnica postaje mjesto stvaranja, razmjene saznanja, mjesto zajedničkog (suradničkog) učenja. U školskim knjižnicama rade stručnjaci, odgovarajuće obrazovani knjižničari, često i s još jednim završenim studijem. Zahvaljujući tome školsko knjižničarstvo se sve odvažnije pomiče s margina knjižničarstva u kojem su školski knjižničari smatrani više školskim djelatnicima, tj. više učiteljima nego knjižničarima.

Školska knjižnica je mjesto koje omogućuje različite načine učenja kao što su projektna nastava, debate, radionice, tribine, a za čije provođenje ključnu ulogu imaju školski knjižničari. Prostor školske knjižnice omogućuje neformalne oblike nastave: učenje u malim skupinama, učenje u paru ili individualno. Ujedno se učenike uči istraživati i koristiti različite izvore znanja i različite vrste medija. Na taj način školski knjižničar unutar obrazovnog sustava i među kolegama u školi dobiva novu ulogu i nije više samo knjižničar, odnosno osoba koja se brine za knjige u knjižnici, već postaje važna karika u odgojno-obrazovnom procesu i zajedno s nastavnicima planira i održava nastavne sate u knjižnici. Ta novoproizašla uloga školske knjižnice u odgojno-obrazovnom procesu i školskog knjižničara kao kompetentnog stručnjaka zahtijeva primjenu novih znanja i upotrebu suvremene tehnologije za čiju nabavu su potrebna financijska sredstva, a za kvalitetan rad školskih knjižničara i njihovo stalno stručno usavršavanje.

Kako već duže vrijeme nedostaju sredstva za financiranje školskih knjižnica, bilo je neophodno pronaći nove načine financiranja. Svjesni teške situacije u kojoj su se našle školske knjižnice, 2011. godine je u Bjelovaru Sekcija za školske knjižnice HKD-a organizirala 2. okrugli stol za školske knjižnice, a tema je bila EU fondovi i školske knjižnice. Već tada su predstavljeni primjeri dobre prakse iz nekoliko školskih knjižnica koje su našle način da neke od svojih projekata financiraju sredstvima iz EU-fondova. Tako su školski knjižničari pokazali da idu ukorak s vremenom i spremno prihvaćaju zahtjeve koji se pred njih postavljaju ulaskom Hrvatske u EU. Izlaganja na Skupu, namijenjena prvenstveno školskim knjižničarima, trebala su knjižničare potaknuti da iskoriste svoje organizacijske vještine, kreativnost, sustavnost i uvide kako je ovaj skup prilika za promjene, ne samo vezane uz načine financiranja u školama nego i promjene u načinu razmišljanja. Poticanje učinkovitog i pravodobnog korištenja sredstava iz EU-fondova pridonosi bržoj integraciji u EU.

Školski knjižničar u EU tako postaje novi profesionalac s interkulturalnim kompetencijama čija su stručna znanja proširena fleksibilnošću, univerzalnošću i otvorenošću u pružanju podrške svojim korisnicima, tj. učenicima. Interkulturalna osjetljivost nije urođena ljudska osobina, već se ona stječe i razvija u doticaju i suočavanju s različitim kulturama. Učenjem o drugom i drugačijem učenici prihvaćaju kulturne razlike i shvaćaju njihovu ulogu u svakodnevnom životu. Stvaranjem i poticanjem interkulturalnog ozračja u školskoj knjižnici razvija se bolja socijalizacija, suradničko učenje, povezuju se i uspoređuju različite kulture, poštuju različitosti. To je zadaća svake školske knjižnice, ali u manjinskoj školi provođenje ovih aktivnosti ujedno predstavlja i specifičnost, zato što se provode istovremeno na jeziku manjine i na hrvatskom jeziku.

Vrlo važna uloga školske knjižnice u našoj školi usmjerena je na čuvanje identiteta pripadnika češke manjine i poticanje upoznavanja kulture domovine svojih predaka. Pritom se u prvi plan ne stavlja niti jednu kulturu, već se promatra suživot manjinske i većinske tradicije, razvija međusobno razumijevanje i potiče razmjena.

U našoj školi je nastava organizirana po modelu A, što znači da se nastavni sadržaji propisani Nacionalnim planom i programom u potpunosti izvode na češkom jeziku. Učenici usvajaju znanja na jeziku pripadnika manjine (češkom jeziku) i tijekom svog obrazovanja istovremeno stječu znanja o različitim kulturama.

Učenici uče, odnosno njeguju jezik svojih predaka između ostalog i čitanjem na češkom jeziku. Čitajući knjige na raznim jezicima obogaćuju jezik, šire spoznaje, stječu nova saznanja. Uloga knjižnice u tom procesu je nezamjenjiva i svoje usluge mora prilagoditi svojim korisnicima. Međupredmetna korelacija u nastavi češkog i hrvatskog jezika samo je jedna od aktivnosti koju koordinira školski knjižničar pri planiranju nastavnih sadržaja tih predmeta. Od prvog razreda učenici paralelno upoznaju likove iz bajki obrađene u korpusu češke, ali i hrvatske književnosti. U kasnijim godinama školovanja upoznaju se s poznatim književnim likovima iz češke literature i to iz različitih izvora (film, knjiga...) i uspoređuju ih s likovima iz djela hrvatske književnosti. Od četvrtog razreda učenici paralelno uče o prošlosti Hrvatske i Češke. U višim razredima se obrađuju sadržaji vezani uz češku povijest i geografiju. Na satovima glazbene kulture učenici savladavaju osnove glazbene kulture na primjerima čeških pjesama. I za realizaciju tih nastavnih sadržaja školska knjižnica postaje nezaobilazna jer osigurava učenicima i učiteljima korištenje različitih izvora znanja, različitih medija i građe na više jezika. Građu naše knjižnice čine zbirke najvećim dijelom na češkom i na hrvatskom jeziku, ali i na engleskom i njemačkom.

Poticanje čitanja na manjinskom jeziku zahtijeva i razne dodatne aktivnosti koje školski knjižničar provodi zajedno s predmetnim učiteljima ili učiteljima razredne nastave, ali često i u suradnji s drugim pojedincima i/ili manjinskim institucijama. Zato knjižničar u manjinskoj školi mora posjedovati interkulturalne kompetencije te poznavati i razumjeti kulturne potrebe lokalne zajednice, kako bi mogao pomno isplanirati svoje usluge i aktivnosti. U našoj školi su neke od tih aktivnosti prerasle u interdisciplinarni projekt, a neke su povremene i specifične su samo po tome što se odnose na češku nacionalnu manjinu. Obilježavanje obljetnica znamenitih čeških ličnosti te organiziranje kvizova o poznavanju češkog jezika, književnosti i povijesti, aktivnosti su koje provodi knjižničar s ciljem upoznavanja, očuvanja češkog jezika, povijesti i kulture, ali i poticanja stvaralaštva na češkom jeziku. Nastojanje da se što bolje upozna manjinska kultura, jezik i književnost te tradicija i povijest, omogućava pojedincima da i sami stvaraju na jeziku svojih predaka i na taj način pridonose kulturi svoje nacionalne manjine, a što opet obogaćuje sveukupnu baštinu Hrvatske.

Pisana riječ na materinskom jeziku ostaje sljedećim naraštajima kao dokaz o postojanju (manjinske) kulture, a ujedno i kao podsjetnik o potrebi njegovanja i čuvanja materinske riječi kao izvora iz kojega mogu učiti novi naraštaji. Knjižničari to dobro znaju i stoga svoje programe trebaju osmišljavati u tom smjeru.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-