-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Ostali inozemni skupovi


Bicikliranje za knjižnice 2013 (Cycling for Libraries 2013)

Vesna Stričević
Knjižnice Grada Zagreba – Gradska knjižnica
vesna.stricevic@kgz.hr

 

Cycling for Libraries je međunarodni skup knjižničara pokrenut 2011. godine s ciljem zagovaranja knjižnica i povećavanja svjesnosti o značaju knjižnica u životu lokalnih zajednica i društvu u cjelini. Realizira se u suradnji s međunarodnim organizacijama IFLA-om (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova), EBLIDA-om (Europski ured za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge), Civic Agendom i lokalnim knjižnicama i knjižničarskim društvima.

U osnovi ovog smjelog i inovativnog profesionalnog pothvata je zamisao da knjižničari izađu van, izvan svojih tradicionalnih stručnih sredina, suprotstave se stereotipima i glasno, vidljivo i javno progovore o knjižnicama i njihovoj nezamjenjivoj ulozi u društvu.

Ideja o takvoj akciji potekla je od finskih knjižničara-entuzijasta Mace Ojale i Jukke Pennanena. Prema riječima organizatora Cycling for Libraries je „otvoreni koncept, ne-konferencija, u kojoj se sjedinjuju sportska aktivnost, stručni rad i zagovaranje knjižnica, a sastoji se od fizičkog i intelektualnog doprinosa svakog pojedinog sudionika.“

Knjižničarska je javnost prvi put upoznata s tom idejom 2010. godine na konferenciji IFLA-e u Göteborgu. Sljedeće godine organizirana je prva vožnja na relaciji Kopenhagen-Berlin, i otada se održava svake godine, a akcija dobiva sve veći značaj i odaziv. Već je organizirano nekoliko lokalnih tura u Europskim zemljama, a postoji inicijativa za organiziraje kampanje u SAD-u i u Nepalu.

Na Cycling for Libraries nema Powerpoint-prezentacija ni sjedenja u konferencijskim dvoranama. Umjesto toga, u napornoj zajedničkoj avanturi, kao metafori situacije u kojima se knjižnice danas nalaze i problema s kojima se susreću, sudionici sami kreiraju program i teme, organiziraju radionice i debate. Fokus je na suradnji kroz zajedničko iskustvo i interaktivne diskusije. A tijekom dugog putovanja, koje testira izdržljivost i volju, uz često vrlo nepovoljne vremenske uvjete, stvaraju se čvrste profesionalne i prijateljske veze. Cycling for Libraries tako pruža izuzetnu mogućnost za profesionalno umrežavanje, upoznavanje kolega i različitih knjižničarskih praksi iz drugih zemalja, posjete lokalnim knjižnicama, javno lobiranje i, naravno, aktivno kretanje na svježem zraku.

Knjižničarski skup Cycling for libraries održao se ove godine po treći put. Više od 100 knjižničara iz cijeloga svijeta krenulo je biciklima na put dug 400 kilometara od Amsterdama do Bruxellesa, a ove godine priključila se i Hrvatska s dvije sudionice (Vesna Stričević iz Gradske knjižnice u Zagrebu uz potporu svoje matične kuće i Marija Šimunović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice). Ova je godina za nas bila posebno značajna jer smo stigli u Bruxelles 26. lipnja, neposredno pred primanje Hrvatske u Europsku uniju i to je bila izuzetna prilika da se predstavi i hrvatsko knjižničarstvo.

Vodeća tema ovogodišnje kampanje bile su narodne knjižnice, socijalna inkluzija, slobodni pristup informacijama i novi modeli umreživanja i suradnje sa sloganom Library is not just for books – library grows into society. Jedna je od najvažnijih poruka ovogodišnje kampanje, dakle, upozorenje da knjižnice mogu ponuditi mnogo više od samog posuđivanja knjiga – one imaju sredstva za rješavanje socijalnih i ekonomskih potreba ljudi u lokalnim zajednicama – pružaju mogućnost za cjeloživotno učenje, nude pristup informacijama, tehnologiji i usluge zapostavljenim društvenim skupinama.

Kad sam prvi put čula za Cycling for Libraries učinilo mi se da je to zanimljivo, atraktivno putovanje. No sve preliminarne informacije koje sam prikupila nisu me pripremile na stvaran opseg i zgusnutost programa. Cjelodnevne vožnje, posjeti brojnim knjižnicama, debate, radionice, umor, vjetar, kiša, premalo sna, problemi s biciklima, povrede... Ne, to nije šetnja kroz park. Cycling for Libraries nije natjecanje i nije turistički obilazak. To je naporno, iscrpljujuće putovanje u dugoj koloni biciklista, od mjesta do mjesta, od grada do grada, od knjižnice do knjižnice, uz lobiranje, prezentacije, predavanja i svakodnevne nove susrete i nove situacije.

Do kraja dnevne etape stizali smo kasno navečer, obično između 22 i 23 sata. Noćili smo u hostelskim sobama, u ruralnim domaćinstvima, u benediktinskoj opatiji i, u rijetkim prilikama, u hotelu. Ali s dolaskom do prenoćišta dan još nije bio gotov. Stotinu umornih ljudi, promočenih od kiše, u potrazi za tuševima, pripremanje kreveta, zajednička večera, rekapitulacija proteklog dana, brifing za sljedeću etapu i već je dva sata ujutro. Nekoliko sati sna, buđenje, ponovno pakiranje i krećemo u sljedeći dan. Dnevne dionice bile su između 80 i 120 kilometara, osim prvog dana u Amsterdamu i trećeg dana od Haaga do Delfta kad smo prešli samo desetak kilometara, ali zato je to bio angažiran „politički” dan krcat zbivanjima.

U Haagu smo posjetili nizozemski parlament i sudjelovali na međunarodnoj debati koju je organizirao Odbor za obrazovanje i kulturu, a uvodnim govorom otvorio Bas Savenije, predsjednik FOBID-a. Uz predstavnike IFLA-e, EBLIDA-e, CERL-a, predstavnike nizozemskog parlamenta i nizozemskih knjižničarskih organizacija povela se diskusija o značaju i vidljivosti knjižnica u društvu, knjižničnoj infrastrukturi i partnerstvu te o problemima autorskih prava i novim tehnologijama.

Odmah nakon završetka Okruglog stola (kao da to samo po sebi nije dovoljno za jedan dan) nastavili smo do Delfta, a na toj dionici nam se, u znak podrške, na biciklu pridružila i gospođa Marian Koren, voditeljica Odjela za istraživanje i međunarodne poslove u Nizozemskom udruženju narodnih knjižnica u Haagu.

Sljedećih dana vrijeme se okrenulo protiv nas i na sve duljim etapama borili smo se s jakim vjetrom i ledenom kišom koji su nas pratili sve do Belgije. Ali posjetili smo mnoge zanimljive knjižnice i centre i upoznali se s njihovim radom i problemima s kojima se susreću.

Posebno su bila zanimljiva inovativna rješenja i neuobičajeni prostori u kojima se otvaraju knjižnice s ciljem da se što više približe korisnicima i ponude im svoje usluge. Jedan od takvih primjera je knjižnica na željezničkoj stanici u gradu Haarlemu, prva od deset takvih podružnica koje će se uskoro otvoriti, te knjižnica-čitaonica u amsterdamskoj zračnoj luci. Posvuda smo bili dočekani uz burno navijanje i podršku, a naš put popraćen je u lokalnom tisku, na brojnim web-stranicama i u televizijskim prijenosima.

Osim knjižnice Open Bare Bibliotheek (OBA) u Amsterdamu, najveće narodne knjižnice u Nizozemskoj, odakle smo krenuli, posjetili smo niz lokalnih knjižnica uz obalu, zatim knjižnicu u Delftu (DOK Delft), jednu od najmodernijih knjižnica u svijetu koja nas je oduševila sa svojim inovativnim rješenjima i Knjižnicu Tehničkog instituta, zatim Sveučilišnu knjižnicu u Gentu, slavni Boekentoren arhitekta Henry van de Veldea koji je upravo u procesu restauracije, pa flamansku knjižnicu u Dendermondeu, samostansku knjižnicu i novu narodnu knjižnicu u Affligemu, te nekoliko knjižnica u Bruxellesu: Sans Souci, Asse i Muntpunt.

Veliko finale i kulminacija devetodnevnog puta bili su u Bruxellesu. Dolazak na glavni gradski trg Grote Markt bio je dirljiv. Uz suze i smijeh, zagrljaje i osjećaj velikog postignuća i olakšanja završio je sportski dio puta. Nakon toga je preostala još samo jedna sitnica, pravi cilj ovogodišnje kampanje – dolazak u Europski parlament s pisanom deklaracijom The Impact of Public Libraries in European Communities koju smo sljedećeg dana uručili zastupnicima.

Poslijepodne posjetili smo Knjižnicu Europskog parlamenta u kojoj je bila postavljena izložba o knjižnicama svih sudionika Cycling for Libraries pa su tako predstavljene i Knjižnice Grada Zagreba sa svojim programima. Materijale za izložbu, kao i pisane teme o kojima smo željeli raspravljati tijekom ture, poslali smo na zahtjev organizatora prije samog puta.

Navečer istoga dana bila je organizirana svečana večera i druženje sa zastupnicima i gostima. Domaćini su bili Doris Pack, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta i Hannu Takkula, član Odbora i finski zastupnik u Parlamentu.

„Ovo je najveći skup knjižničara ikada i početak velike kampanje za potpisivanje Deklaracije koja će se uručiti Europskoj komisiji. Bicikliranje za knjižnice danas završava, a naš posao u promoviranju narodnih knjižnica ovdje u Europskom parlamentu počinje“, rekao je Robin Knowles, predstavnik Civic Agende koja otpočetka podupire kampanju Cycling for Libraries.

Prije rastanka saznali smo plan za sljedeću godinu: Barcelona-Lyon, dvjestotinjak kilometara više i prelazak preko Pirineja. Još veći izazov, ali knjižničari iz ekipe Cycling for libraries dorasli su tome. Dolazak u Lyon poklopit će se s godišnjom IFLA-inom skupštinom, a točan program puta i tema još nije objavljen.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-