-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - institucije


EBLIDA

Aleksandra Horvat
Filozofski fakultet u Zagrebu

ahorvat@ffzg.hr

 

Za EBLIDA-u sam prvi put saznala u neformalnom razgovoru koji se zametnuo poslije službenog dijela konferencije koju je za ravnatelje nacionalnih knjižnica i predsjednike knjižničarskih društava organiziralo Vijeće Europe u veljači 1994. u Strasbourgu. U to je vrijeme Hrvatska tek čekala da postane članicom Vijeća Europe, a ulazak u Europsku uniju bio je zbog ratnih prilika potpuno nepredvidljiv. Ipak su vijesti o EBLIDA-i i njezinu djelovanju brzo postale dostupne našim knjižničarima, jer su Novosti HBD-a od br. 4(1994) uvele rubriku Vijesti iz EBLIDA-e s izborom članaka prevedenih iz EBLIDA-ina glasila. Hrvatsko je knjižničarsko društvo uskoro postalo i pridruženim članom EBLIDA-e. Punopravnim članom, naime, mogu biti samo knjižničarske udruge iz zemalja članica Europske unije pa se ta mogućnost za naše Društvo otvorila tek nakon pridruživanja Hrvatske Uniji.

EBLIDA, što je akronim od European Bureau of Library, Information and Documentation Associations, krovna je organizacija europskih nacionalnih knjižničarskih društava i knjižnica, utemeljena 1992. godine, kao međunarodna nevladina udruga sa sjedištem u Haagu. Osnovana je, dakle, gotovo odmah poslije potpisivanja Maastrichtskog ugovora, koji će stupiti na snagu tek u studenome 1993. godine. Iako poznat najprije po tome što je stvorio osnovu za zajedničku valutu Europske unije, Ugovor je uvelike promijenio Uniju i time što je obvezao države članice na usklađivanje propisa i zajedničko djelovanje u području kulture. Kolegama knjižničarima iz tadašnjih zemalja članica Unije bilo je jasno da netko mora zastupati knjižnice i knjižničarsku struku u tijelima Europske unije, prvenstveno u Europskom parlamentu, kad se budu donosili pojedini, za knjižnice i struku važni zakonski propisi. EBLIDA je dakle, preuzela uloga zastupnice knjižnica i informacijskog sektora u Europskoj uniji.

Prva je zadaća EBLIDA-e da zagovara knjižnice i da radi na stvaranju za njih povoljnih političkih i zakonodavnih uvjeta. Zajedno s Vijećem Europe 2000. godine usvojila je i objavila Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi, dokument koji je u velikoj mjeri, usprkos brojnim tehnološkim i društvenim promjenama, koje su uslijedile u proteklih trinaest godina, uporabiv i danas. Zajedno s Forumom NAPLE 2009. godine izradila je i usvojila tzv. Bečku izjavu upućenu Europskoj komisiji s preporukama za razvitak knjižnica koje mogu pomoći stvaranju europskoga Društva znanja. Nedavno je, pak, izradila i objavila izjavu Pravo na e-čitanje, dokument u kojemu poziva Europsku komisiju na stvaranje takvog autorskopravnog okoliša u kojemu će knjižnice moći slobodno nabavljati i davati na korištenje e-knjige i tako nastaviti ispunjavati svoju tradicionalnu ulogu osiguravanja slobodnog pristupa informacijama za sve građane. Zajedno s knjižničarskim društvima u pojedinim zemljama članicama EBLIDA upravo počinje kampanju za stvaranje sigurnog okoliša u kojemu će knjižnice moći slobodno pružati sve informacijske izvore svojim korisnicima u digitalnoj sredini.

EBLIDA prati zbivanja u pet strateških područja: u informacijskom zakonodavstvu, digitalizaciji i online-pristupu, stručnom obrazovanju knjižničara i informacijskih stručnjaka, cjeloživotnom učenju i obrazovanju i kulturi. Tijela EBLIDA-e jesu: vijeće, izvršni odbor i tajništvo. Obavijesti o radu EBLIDA objavljuje mjesečno u elektroničkim Novostima (slobodno dostupnima na EBLIDA-inoj internetskoj stranici). Na stručnom planu djeluje kroz rad stručnih skupina zaduženih za pojedina područja. EGIL (Stručna skupina za informacijsko zakonodavstvo) prati i reagira na zbivanja u zakonodavstvu Unije, koja utječu ili bi mogla utjecati na knjižnice; EGCIS (Stručna skupina za kulturu i informacijsko društvo) prati zbivanja u kulturi, ILEG (Skupina za knjižničarsko i informacijsko obrazovanje) knjižničarsko obrazovanje i školovanje, dok JEGDO (Zajednička stručna skupina za digitalizaciju i online pristup) prati zbivanja relevantna za digitalizaciju u europskim knjižnicama. Hrvatski knjižničari sudjeluju u radu pojedinih stručnih skupina i sudionici su popratnih skupova koje EBLIDA-ino Vijeće organizira svake godine u drugom europskom gradu.

Iako se sastanci i sjednice upravnih tijela i pojedinih stručnih skupina održavaju u različitim europskim gradovima, u Zagrebu je dosad održan samo sastanak EBLIDA-ine stručne skupine za obrazovanje (EBLIDA/PEG u rujnu 2005). Zato je dobra vijest da se Izvršni odbor namjerava sastati u Zagrebu u studenome ove godine, a vrlo je vjerojatno da će se tih dana u Zagrebu okupiti i članovi EGIL-a. Nema sumnje da će oba sastanka biti većim dijelom otvorena svim zainteresiranim knjižničarima koji se zateknu u Zagrebu tih dana pa je to i prilika da se naši knjižničari bolje upoznaju s EBLIDA-inim djelovanjem i načinom rada. Čini mi se, naime, važnim da nakon pristupanja Europskoj uniji i naše Društvo bude još aktivnije u EBLIDA-inu nastojanju na promicanju knjižničarskih interesa u Europi.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-