-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Predstavljamo


Knjižnica Europskog parlamenta u Bruxellesu izbliza

Kristina Grošek
Knjižnica Europskog parlamenta u Bruxellesu

kristina.grosek@europarl.europa.eu

 

Uvodno

Rad Europskog parlamenta (EP) nezamisliv je bez snažne informacijske podrške, a Knjižnica EP-a najznačajniji je (iako ne jedini) osiguravatelj relevantnih informacija koje čine preduvjet kvalitetnog zakonodavnog procesa. Iako je potreba za informacijama oduvijek bila svojstvena parlamentima nije uvijek bila jednaka, a u najvećoj mjeri ovisi upravo o ulozi parlamenta u zakonodavnom procesu. Povećavanjem ovlasti Europskog parlamenta, povećavale su se i informacijske potrebe zastupnika kako opsegom tako i složenošću. Iako je Europski parlament u svojoj suštini sličan nacionalnim parlamentima, ipak je po mnogočemu jedinstven, pa tako i rad njegove knjižnice koja je po nekim svojim karakteristikama specifična i različita od većine drugih. Primjerice, njezini korisnici dolaze iz 28 različitih zemalja od kojih svaku obilježavaju nezanemarive političke i kulturne specifičnosti. Smještena je u tri različita grada i tri različite države i u svojem radu koristi čak 22 jezika (svi službeni jezici EU-a izuzev malteškog i irskog). Iako se svaka knjižnica s pravom može smatrati posebnom i specifičnom, za Knjižnicu EP-a zasigurno vrijedi taj opis.

Knjižnica EP-a je specijalna knjižnica zatvorenog tipa koja svoje usluge pruža prije svega zastupnicima Europskog parlamenta, odborima, te stručnoj službi i političkim strankama. U administrativnoj strukturi Europskog parlamenta nalazi se unutar tajništva, točnije unutar jednog od jedanaest direktorata (DG Presidency). Čitav odjel nosi naziv Library and Documentation Management. Do konca 2013. godine ili početkom sljedeće, najavljena je reorganizacija koja će donijeti značajne promjene. Danas Knjižnica posluje na tri lokacije gdje rade članovi Europskog parlamenta: u Bruxellesu, Luxembourgu (na slici2) i Strasbourgu. Sjedište se nalazi u Bruxellesu gdje je glavnina osoblja i fonda te najveći prostor. U Luxembourgu se nalazi povijesna zbirka, a u travnju 2012. je otvorena i nova čitaonica. U Strasbourgu se nalaze dvije čitaonice (za knjige i novine - na slici3), koje su otvorene samo za vrijeme zasjedanja Parlamenta.

Knjižnica EP-a osnovana je 1953. godine u Luxembourgu kao knjižnica za Zajedničku skupštinu Europske zajednice za ugljen i čelik (od 1962. EU-parlament) koja je imala 78 zastupnika (danas ih je 776). I tada je svoje usluge pružala jednakom krugu korisnika kao i danas iako je (za razliku od danas) bila otvorena i za upite novinara, studenata i sveučilišnih istraživača zainteresiranih za europske teme. Postojali su planovi osnivanja središnje knjižnice za sve institucije, no odlučeno je da svaka institucija ima svoju knjižnicu prilagođenu njezinim specifičnostima. Također, 1960-ih je postojala i inicijativa da se Knjižnica ustroji na sličnom principu kao Kongresna knjižnica, odnosno da bude depozitarna knjižnica za relevantne publikacije iz zemalja članica, ali je i ta ideja napuštena. Sve do prvih direktnih izbora za Europski parlament 1979. godine, zastupnici EP-a također su bili i zastupnici u nacionalnim parlamentima i nerijetko su se za svoje informacijske potrebe obraćali knjižnicama i ostalim informacijskim službama nacionalnih parlamenata koje su imale dulju tradiciju, a time i bolje usluge. No, Knjižnica je pomalo rasla (brojem zaposlenika i povećanjem fondova) i razvijala svoje usluge. Od male knjižnice koja je u samim počecima, a i kasnije, nailazila na brojne poteškoće, poput nedostatka financijskih sredstava kao i stručnog osoblja, Knjižnica EP-a se razvila u modernu specijalnu knjižnicu u kojoj je tiskana knjiga, iako vrlo zastupljena i tražena, samo jedan od izvora informacija, a tradicionalne knjižnične usluge svog ravnopravnog partnera pronalaze u istraživačkim uslugama. Čini se da je malen broj knjižnica doživio toliko drastičnih promjena u relativno kratkom vremenu kao Knjižnica Europskog parlamenta.

 

Svrha

Svrha je Knjižnice kvalitetno informirati zastupnike Europskog parlamenta. Osiguravajući pravovremene, nepristrane i profesionalne informacijske usluge, Knjižnica nastoji svojim korisnicima, ponajviše zastupnicima, pribaviti informacije na koje se mogu osloniti i kojima vjeruju te koje su im prije svega korisne.

Poslovanje Knjižnice može se promatrati na tri razine: na prvom je mjestu pružanje knjižničnih i informacijskih usluga koje podržavaju zastupnike u njihovom parlamentarnom radu. Zatim pružanje usluga radnim tijelima, tajništvu te ostalim korisnicima. Treća razina je prikupljanje i čuvanje objavljenih materijala vezanih uz Europski parlament, Europsku uniju, parlamentarizam i demokraciju u europskom kontekstu te davanje tih materijala na korištenje.

 

Djelatnici

Sveukupno je zaposleno preko 130 djelatnika, no taj se broj mijenja, odnosno raste. Djelatnici dolaze iz gotovo svih zemalja članica (uključujući i Hrvatsku od prije jedne godine) i u radu se koriste gotovo svi jezici Europske unije.

Iako je teško govoriti o zasebnim odjelima djelatnike je najlakše promatrati kao pripadnike različitih timova, nerijetko i više od jednog. Spomenimo samo neke: katalogizatori i predmetni stručnjaci, tim nabave, tim za koordinaciju informacijskih upita, informatički tim, tim infopulta, tim za marketing, tim zadužen za internetsku stranicu Knjižnice, tim zadužen za bibliografsku bazu, tim periodičkih publikacija, tim baza podataka, koordinatori brifinga, tajništvo, financije itd. Djelatnici Knjižnice EP-a podijeljeni su u tri osnovne kategorije koja određuje prirodu njihovog posla:

  • informacijski stručnjaci (information specialists)
  • istraživači (research analysts)
  • djelatnici infopulta (information desk officers).

Većina djelatnika Knjižnice su informacijski stručnjaci. Njihovi radni zadaci kreću se od nabave, katalogizacije i predmetne obrade, preko rada s korisnicima do odgovaranja na informacijske upite i izradu informacijskih pomagala o kojima će biti više riječi nešto kasnije. Također organiziraju i edukaciju korisnika (info sessions). Informacijski stručnjaci najčešće imaju diplomu knjižničarstva, ali to nije uvijek slučaj.

Istraživači su vrlo rijetko knjižničarske struke. Dapače, raznih su profila i stručnjaci su za različita područja. Njihov se rad sastoji u pisanju brifinga, autorskih članaka koji su rezultat iscrpne analize i predstavljaju sažet prikaz određene teme. Pišu ih na zahtjev korisnika (isključivo zastupnika), na engleskom ili francuskom jeziku ili pak na inicijativu Knjižnice na teme vezane uz dnevni red sjednice EP-a. Istraživači se ne bave tradicionalnim knjižničarskim poslovima niti izravno rade s korisnicima.

Djelatnici infopulta zaduženi su za rad s korisnicima (uvijek u suradnji s informacijskim stručnjacima), osiguravaju cjelokupno funkcioniranje čitaonice i infopulta, od upisa korisnika, cirkulacije građe do odgovaranja na jednostavne i kratke informacijske upite i edukacije korisnika i novih djelatnika.

Kako bi što bolje informacijskim uslugama sadržajno obuhvatili djelatnost Europskog parlamenta, te kako bi se svakodnevni rad odvijao bez poteškoća, svaki informacijski stručnjak i istraživač ima specifično definirano tematsko područje i tematski tim kojem pripada i jasno određene radne zadatke.

Ukupno postoje četiri tematska tima:

  • ekonomska i znanstvena politika (ESA, Economic & Scientific Policy)
  • vanjski poslovi (EXPO, Foreign Affairs)
  • pravna i institucionalna pitanja (LEGA, Legal & Institutional Affairs)
  • strukturalna i kohezijska politika (STCO, Structural & Cohesion Policy).

Svaki tim obuhvaća skupinu užih tematskih područja. Primjerice ESA obuhvaća bankarstvo, ekonomske poslove, klimatske promjene, zaštitu potrošača, tržišno natjecanje, politiku zapošljavanja, financijske usluge, sigurnost hrane, informacijsku sigurnost, slobodan protok roba, tržište, javno zdravstvo i sl. EXPO obuhvaća vanjske poslove, obranu, proširenje EU-a, međunarodne organizacije, međunarodnu trgovinu i sl. LEGA obuhvaća pravne teme, ljudska prava, organizirani kriminal, terorizam, policijsku suradnju, proračun i sl. I na posljetku STCO obuhvaća poljoprivredu, ribarstvo, regionalni razvoj, kulturu, obrazovanje, turizam, sport i sl. Uz tematska područja pokrivene su i sve zemlje članice, odnosno postoji informacijski stručnjak za upite vezane uz svaku zemlju članicu (najčešće, dakako, njegova zemlja porijekla).

 

Korisnici Knjižnice i usluge

Knjižnica EP-a je zatvorena za javnost i svoje usluge pruža isključivo djelatnicima parlamenta i, što nije manje važno, isključivo za potrebe njihovog parlamentarnog rada. Iako je u suštini poslovanja Knjižnice princip jednakog postupanja, ipak, ne pruža se jednak opseg usluga svim korisnicima. Štoviše, u Pravilniku Knjižnice su jasno definirane kategorije korisnika i razina usluge koje mogu očekivati.

Na prvom su mjestu zastupnici koji spadaju u kategoriju prioritetnih korisnika pa je tako razina usluge koja im se pruža, najviša. Za njih se izrađuju brifinzi (na slici), složena informacijska istraživanja, mogu zatražiti vrlo specifičnu edukaciju svojeg osoblja (uz standardne edukacijske module redovito organizirane u Knjižnici). Usluge koje Knjižnica pruža pojedinačnim zastupnicima visoko su personalizirane i krojene upravo prema njihovim pojedinačnim potrebama. Kako bi se predstavilo Knjižnicu i njezine usluge, bolje upoznalo zastupnike i što bolje zadovoljile njihove informacijske potrebe organiziraju se i posjeti zastupničkim uredima. Na drugom su mjestu djelatnici parlamentarnih odbora, tajništvo te klubovi zastupnika kojima se pružaju usluge složenih informacijskih istraživanja i personaliziranih edukacijskih treninga, no ne mogu zatražiti izradu brifinga. Na trećem su mjestu tzv. standardni korisnici, dakle, svi ostali djelatnici Parlamenta koji uz korištenje čitaonice, posudbu knjiga te korištenje internetskih stranica Knjižnice, mogu zatražiti osnovnu pomoć pri samostalnom pretraživanju informacijskih izvora i sudjelovati na edukacijskim programima.

 

Fond, elektronički izvori podataka i nabavna politika

Knjižnica Europskog parlamenta ima preko 95 000 tiskanih knjiga, 1100 periodičkih publikacija (od čega više od 260 s cjelovitim tekstovima dostupnim na internetskim stranicama Knjižnice), sve važnije novine iz svih država članica, izrazito bogatu elektroničku zbirku koja obuhvaća informacijske baze novinskih agencija (primjerice Factiva, Agance Europe, ISI - Emerging Markets, Nexis i mnoge druge), bibliografske baze podataka (primjerice EBSCO, ECLAS, OCLC i td.), međunarodne, nacionalne i EU-baze podataka (primjerice Oxford Analytica, IHS Global Insight, Europa World+, IHS Jane's itd.), pravne baze podataka (europskog i nacionalnog prava svake zemlje članice), te zbirku elektroničkih knjiga (oko 830, s tendencijom rasta).

Svrha građe jest isključivo pružanje informacija korisnicima. Iznimka od tog principa su jedino publikacije koje je Knjižnica redovito prikuplja i čuva, a to su svi materijali izravno vezani uz Europski parlament kao i publikacije koje Parlament izdaje, te publikacije koje se tiču europskih integracijskih procesa od 1945. godine nadalje.

Zbirke Knjižnice EP-a organizirane su u tri skupine.

Tekuća zbirka (current collection) obuhvaća:

  • referentne publikacije i najznačajnije publikacije o Europskoj uniji, glavnim svjetskim i regionalnim organizacijama na svim jezicima EU-a te publikacije o zemljama članicama;
  • specijalističku zbirku publikacija koje pokrivaju područja od interesa za rad Europskog parlamenta (politika, ekonomija, međunarodni odnosi, ljudska prava, trgovina, socijalna pitanja, kultura, zdravstvo, okoliš, transport, industrija, poljoprivreda itd.).

Povijesna zbirka čuva publikacije koje se odnose na pravne i institucionalne aspekte europskih integracija s posebnim naglaskom na ulogu Europskog parlamenta u tom procesu. Naziv „povijesna“ ne znači da prikuplja i čuva stare knjige, već knjige o povijesti Europske unije i europske ideje. Povijesna je zbirka smještena u Luxembourgu.

Specijalne zbirke – Knjižnica održava nekoliko malih, odvojenih zbirki koje nisu izravno vezane uz rad Parlamenta. Primjerice: Learning Resources Collection - publikacije za osobni i profesionalni razvoj i edukaciju korisnika; LIB collection - publikacije iz područja knjižničarstva; zbirka publikacija međunarodnih organizacija; publikacije o nacionalnim parlamentima; nacionalno zakonodavstvo (elektroničke verzije imaju prednost pred tiskanima).

Jasna nabavna politika određuje proceduru nabave i kriterije odabira publikacija. Za prijedloge nabave prema tim kriterijima zaduženi su djelatnici specijalisti iz pojedinih područja, kao i specijalisti za svaku pojedinu zemlju članicu. Publikacije moraju biti iz područja od interesa za rad Parlamenta te u sadržajnom i jezičnom smislu moraju odražavati potrebe korisnika. Publikacije trivijalnog karaktera i informacijski kratkog vijeka, previše jednostavne ili pak previše stručne i tehničke, publikacije suviše usmjerene na nacionalne politike i povijest te fikcija nisu dio zbirki. Elektroničke publikacije u načelu imaju prednost pred tiskanima zbog toga što zahtijevaju manji angažman knjižničnih djelatnika i dostupne su širem krugu korisnika.

 

Iza bibliografskih zapisa

Prvi elektronički sustav za obradu knjižnične građe (Pégase) koristi se od 1986. godine. Danas je u uporabi Symphony, knjižnični sustav koji se koristi za sve faze knjižničnog poslovanja, od nabave preko obrade do cirkulacije građe, normativnih datoteka, otpisa građe i statistike.

Pri kataložnoj obradi slijede se angloamerička kataložna pravila uz male izmjene prilagođene potrebama Knjižnice EP-a i formata MARC 21. Kao alat za predmetnu obradu koristi se pojmovnik Eurovoc (deskriptori su na engleskom i francuskom jeziku). Upravo je Knjižnica EP-a bila jedna od inicijatora njegova nastanka 1984. godine, a i primjeren je upravo strukturi njezinih fondova. Klasifikacijski sustav razvijen je u samoj Knjižnici sukladno njezinim potrebama i vrstama građe. Klasifikacija je pogodna za raspored u otvorenom pristupu te korisnici nerijetko sami pregledavaju police i sami pronalaze potrebne publikacije.

 

Online pristup uslugama Knjižnice EP-a

Internetska stranica Knjižnice Europskoga parlamenta predstavlja glavnu pristupnu točku brojnim informacijama koje djelatnici Knjižnice sami proizvode ili ih na drugi način pribavljaju (pretplata ili slobodan pristup) i prezentiraju korisnicima. Stranica je dostupna samo na intranet-stranici Europskog parlamenta (nije dostupna vanjskim korisnicima) i nudi raznovrsne izvore informacija, od bibliografskih informacija preko samostalnih informacijskih pomagala do nekih mogućnosti personalizacije usluga.

Na internetskoj stranici korisnicima su dostupne sljedeće usluge:

1. Novosti – pregledavanje dnevnih novosti najznačajnijih europskih novinskih agencija, pristup nacionalnim te specijaliziranim agencijama, dnevnim novinama iz svih zemalja članica, kao i svim serijskim publikacijama na koje je Knjižnica pretplaćena.

2. Tematska područja – pregled svih područja kojima se bave parlamentarni odbori, a Knjižnica ih informacijski pokriva. Odabirom pojedinog područja korisnik pristupa kronološki poredanim informacijskim alatima koje su sačinili stručnjaci iz Knjižnice EP-a. Postoji pet kategorija knjižničnih alata koje je ovdje moguće pronaći, a to su:

  • brifinzi,
  • ključni izvori,
  • navigatori,
  • sažeci,
  • najnovije analize.

O brifinzima kao autorskim radovima najvišeg stupnja analitičnosti bilo je riječi nešto ranije. Ključni izvori su popisi relevantnih i najnovijih izvora informacija o pojedinom području ili temi uz kratak opis sadržaja svakog izvora. Pripremaju ih informacijski stručnjaci slijedeći teme koje su aktualne na sjednicama EP-a i redovito ih ažuriraju. Ovaj informacijski alat koristan je svakome tko želi brz i sažet bibliografski pregled odabrane teme. Navigatori osiguravaju detaljan pregled informacijskih izvora o specifičnom području i idealni su za dubinska istraživanja. Sažeci (1-2 stranice) odnose se na kratko predstavljanje sadržaja važnih dokumenata Europske komisije, analize značajnih političkih događaja ili tema s dnevnog reda sjednica. Najnovije analize su linkovi na studije, izvješća, analize i sl. dostupne u cjelovitom tekstu, a odabrane od strane informacijskih stručnjaka Knjižnice. Osim navedenih kategorija, na ovom je dijelu internetskih stranica Knjižnice moguće pronaći kategorizirane i razvrstane informacijske izvore o povijesti EU-a, kao i informacijske izvore o svakoj zemlji članici.

Valja naglasiti da su svi informacijski alati objavljeni na internetskim stranicama Knjižnice obrađeni i kao zasebne bibliografske jedinice s pripadajućim metapodacima.

3. Baze podataka – popis najčešće korištenih baza podataka na koje je Knjižnica pretplaćena ili su javno dostupne, a tematski su zanimljive njezinim korisnicima. Podijeljene su u nekoliko kategorija za lakše snalaženje.

4. Usluga Pitaj Knjižnicu – Iako korisnici mogu svoje informacijske upite postavljati na bilo koji od uobičajenih načina (telefonom, osobno, e-mailom...), ohrabruje ih se da, posebno za složenije informacijske upite, koriste za to posebno osmišljen sustav. Dovoljno je ispuniti online-obrazac s osnovnim informacijama o upitu (samo pitanje, njegova svrha, jezik odgovora, krajnji rok ispunjenja zahtjeva) i on će biti proslijeđen do informacijskog stručnjaka koji se bavi tim područjem. Ovisno o vrsti i složenosti upita te o tome tko ga postavlja i u koju svrhu, ovisi i iscrpnost kao i brzina odgovora. Tako će neki odgovori davati potpunu informaciju s minimalnom potrebom konzultiranja vanjskih izvora, dok će drugi biti samo pregled izvora koje će korisnik sam pretraživati. Svaki korisnik vidi isključivo svoje upite čime je osigurana anonimnost, dok djelatnici knjižnice mogu pretraživati sve informacijske upite i njihovim se rezultatima koristiti u budućim istraživanjima vodeći u svakom trenutku računa o anonimnosti korisnika.

5. Pretraživanje – na vrhu naslovne stranice nalazi se tražilica odnosno jedinstveno sučelje za pretraživanje svih knjižničnih izvora. Moguće je zasebno ili pak zajedno pretraživati katalog, tematska područja, novosti, povijesne stranice i linkove (naziv za odabrane članke iz časopisa, poglavlja knjiga, zanimljivih izvora na internetu i sl. dostupnih u elektroničkom obliku). Pretragom se dobije lista rezultata koju je moguće filtrirati prema raznim parametrima (jezik, format, godina, područje...), promijeniti im redoslijed, moguće je produbiti pretragu koristeći napredno ili pak ekspertno pretraživanje. Rezultati pretraživanja imaju stabilan link, moguće ih je dodati kao „alert“, RSS, dodati u tzv. bilježnicu i sl. što sve zajedno povećava kvalitetu pretrage i olakšava korisniku praćenje područja koje ga zanima.

Sve navedeno dakako ne iscrpljuje sadržaj internetske stranice Knjižnice. Tu je još primjerice i link na edukacijske programe organizirane u Knjižnici koji obuhvaćaju nekoliko različitih kategorija i organiziraju se redovito na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, a po potrebi i na ostalim jezicima EU-a. Valja spomenuti i osnovne informacije o Knjižnici i uslugama koje pruža, djelatnicima, radnom vremenu, uvjetima posudbe knjiga i korištenja građe i prostora i sl.

Bez sumnje, internetska stranica Knjižnice EP-a izuzetno je bogata dobro organiziranim i pretraživim informacijskim izvorima koji su rezultat rada velikog broja informacijskih stručnjaka i istraživača. Na njezinom se razvoju i poboljšanju, kao i na uklanjanju nedostataka, neprestano radi. Povećava se opseg usluga, kao i kvaliteta njihove prezentacije.

 

Društvene mreže i web 2.0

Iako većina parlamentarnih knjižnica još uvijek prilično sramežljivo koketira s web 2.0 tehnologijama, posebice kad su u pitanju društvene mreže, Knjižnice EP-a je u tom smislu izuzetak. Kao i svi drugi projekti Knjižnice, tako je i tzv. New Media Project pokrenut s jasnim ciljem i dobrom organizacijom. S obzirom na to da je internetska stranica Knjižnice dostupna samo unutar intraneta Europskog parlamenta, tako su i svi njezini informacijski alati nedostupni javnosti (uz iznimku brifinga koji se objavljuju na stranici Registar dokumenata Europskog parlamenta: http://www.europarl.europa.eu/RegistreWeb/search/typedoc.htm?language=HR.

Korištenjem novih medija nastoji se doprijeti do postojećih korisnika uz pomoć vanjskih izvora, odnosno omogućiti korisnicima da i pretraživanjem uobičajenim tražilicama (dakle izvan intraneta Parlamenta) mogu doći do informacijskih alata Knjižnice. Namjera je ne samo olakšati korisnicima samostalnu potragu za informacijama već i podići ugled Knjižnice i učiniti je uočljivijom i prisutnijom u umreženom svijetu. Iako se na taj način knjižnične informacije daju na korištenje i široj javnosti, osnovni je cilj ipak bio doprijeti do postojećih korisnika.

Knjižnica je tako izradila i redovito održava Facebook-stranicu, https://www.facebook.com/LibraryOfTheEuropeanParliament (od konca 2011. godine), blog, http://libraryeuroparl.wordpress.com/ (od sredine 2012. godine) te Twitter-profil, https://twitter.com/EuroparlLibrary (od konca 2012. godine).

Blog je izrastao u središnji izvor informacija i zapravo ga se može promatrati kao javno dostupnu internetsku stranicu Knjižnice. Tamo se objavljuju svi ranije spomenuti knjižnični informacijski proizvodi koje je moguće pretraživati, komentirati, pretplatiti se na njih i slično. Facebook i Twitter profili služe za usmjeravanje korisnika na blog. Njihova je uloga i komunikacija s korisnicima čiji broj neprestano raste. Tim ljudi (uz ostale radne zadatke) zadužen je za održavanje novih medija, no i od svih ostalih djelatnika Knjižnice očekuje se da pridonesu sadržajima koji se objavljuju.

Osim spomenutog, izrađena je i Wikipedija strategija, no ona će biti predstavljena krajem 2013. godine. Ipak, wiki-tehnologija se i sada koristi u Knjižnici i to od početka 2010. godine s ciljem olakšanja svakodnevnog rada njezinih djelatnika. Doprinosima svih (ili većine) djelatnika Knjižnice nastala je i neprestano se razvija i obogaćuje wiki-stranica koja sadrži mnogobrojne praktične informacije, upute za rad, smjernice, zapisnike sa sastanaka i sl. Upravo zbog velikog broja djelatnika i raznovrsnosti poslova koji se u Knjižnici obavljaju, wiki-stranica olakšava razmjenu ideja i informacija i cjelokupni svakodnevni rad.

Iz prve ruke

U Knjižnici Europskoga parlamenta radim od rujna 2012. godine kao informacijski stručnjak u timu predmetnih stručnjaka i katalogizatora i odgovorna sam građu i korisnike vezane uz Republiku Hrvatsku. Posao je vrlo raznolik i dinamičan, a uključuje sve od nabave i obrade građe, preko izravnog rada s korisnicima do odgovaranja na informacijske upite, izradu informacijskih proizvoda i edukaciju korisnika tako da mislim da imam prilično dobar uvid u sveukupno funkcioniranje Knjižnice.

Iskustvo rada u parlamentarnoj knjižnici nije mi novo jer sam dugi niz godina radila u Knjižnici Hrvatskoga sabora i, mada je riječ o dvije po mnogočemu različite knjižnice, ipak je rad u obje knjižnice u suštini vrlo sličan. I ovdje obrađujem građu (doduše koristeći drugačiju bazu i druga pravila), odgovaram na informacijske upite (koristeći drugačije izvore i nerijetko skupe baze podataka te drugačije procedure). I ovdje su korisnici ponekad divni, a ponekad pomalo neobični (molim da se ovo zadnje ne upamti). I ovdje se cijeni pisana riječ (iako je više naglasak na onoj pisanoj „virtualnom tintom“). I ovdje ponekad zakaže sustav, nestane struje ili zablokira lift. Osim vrlo specifične multinacionalne i multijezične radne atmosfere, sjajne organizacije rada, jasnih ciljeva i dobro postavljenih i poštivanih pravila, ono što me posebno veseli u profesionalnom smislu je što u praksi vidim mnoge stvari o kojima sam, kad su parlamentarne knjižnice u pitanju, do sada samo čitala (primjerice sjajno razvijena iako vrlo mlada istraživačka služba) ili pak stvari za koje su me oni koji o knjižničarskoj struci znaju neusporedivo više od mene uvjeravali da nemaju smisla (poput Facebooka, Twittera, bloga i wiki-tehnologije u parlamentarnoj knjižnici). Mnogo sam naučila, možda i ponajviše o sebi samoj i nesumnjivo ću se kući vratiti bogatija i to ne samo financijski.

Vidjela sam dakako i stvari koje su me iznenadile u negativnom smislu. Primjerice, neke nedorečenosti odnosno nedovoljno dobra strategija predmetne obrade građe tako da svi informacijski proizvodi nisu obrađeni korištenjem Eurovoca, već su neki obrađeni ključnim riječima bez prave kontrole, dovoljno da se svakom knjižničaru koji se bavi predmetnom obradom upali crvena lampica. No to samo svjedoči o činjenici da koliko god knjižnica razvijena bila uvijek ima prostora za poboljšanje. Ovdje su toga itekako svjesni. Neprestano se iznova procjenjuje kvaliteta i stvarna vrijednost usluge, istražuju se korisnici, njihovo zadovoljstvo uslugom i očekivanja. Ništa ne ostaje mrtvo slovo na papiru niti samo sebi svrhom, sve što se radi je s ciljem pružanja visoko kvalitetne usluge ponekad vrlo zahtjevnim korisnicima.

Knjižnica Europskog parlamenta mjesto je gdje je nerijetko jedino što nas zaista povezuje upravo različitost, gdje iz svakog kuta dopire drugi jezik, gdje već i na prvi pogled kod sugovornika (kako kolege tako i korisnika) osjetite sasvim drugačiju životnu i profesionalnu priču, gdje se cijeni radna disciplina ali i opuštena atmosfera. S jedne je strane knjižnica poput mnogih drugih, a opet toliko posebna da će vas teško ostaviti ravnodušnima, kako u profesionalnom tako i u privatnom, ljudskom smislu.

Pretjerano?
Možda... ali sasvim iskreno.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-