-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - projekti


Karlovačka gradska knjižnica i europski projekti

Frida Bišćan
Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac

frida@gkka.hr

 

Knjižnica je javna ustanova kojoj je osnovna zadaća osigurati jednake mogućnosti za sve građane u osiguravanju pristupa znanju i informacijama. Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ dugi niz godina sustavno radi na promociji knjižnične djelatnosti kroz različite programe koji promiču multikulturalnost i ukazuju na važnost različitosti. Kao Središnja knjižnica Slovenaca u RH, smještena u karlovačkoj Gradskoj knjižnici, uspostavili smo kontinuiranu kulturnu suradnju s Knjižnicom Mirana Jarca iz Novog Mesta, ali i s mnogim drugim slovenskim knjižnicama, slovenskim društvima u Hrvatskoj, kao i s Veleposlanstvom Republike Slovenije u Zagrebu. Također smo obnovili i intenzivirali suradnju s knjižnicom u susjednoj Bosni i Hercegovini, s Kantonalnom i univerzitetskom knjižnicom u Bihaću.

Rezultat te suradnje bio je i zajednički nastup prema fondovima Europske unije. Na temelju naše suradnje nastajala je ideja o zajedničkim projektima, njihovo osmišljavanje na temelju zadanih smjernica i sudjelovanje na natječajima IPA SI-HR 2007-2013 i IPA CRO-BIH 2007-2013.

Sredstvima Europske unije financiraju se projekti i aktivnosti povezane s pojedinim politikama Europske unije, od kojih treba istaknuti Lisabonsku strategiju, čiji su ciljevi stvaranje prekograničnih poslovnih mreža u segmentima ekonomije (razvoj gospodarstva), socijalne politike i ekologije, te Geteburšku strategiju koja se zasniva na konkurentnosti i održivom razvoju te promociji i razmjeni kulturnih sadržaja.

Istraživanjem ponuđenih programa i projekata koje financira EU, došli smo do zaključka kako se knjižnična djelatnost i programi koje provodimo mogu prepoznati u okviru dva europska programa: program Kultura 2007 - 2013. i IPA. S obzirom na multikulturalne sadržaje i aktivnosti koje smo već provodili, mogućnost smo vidjeli u IPA fondovima.

Instrument pretpristupne pomoći (IPA) je pravni i financijski instrument Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji je zamijenio nekoliko dotadašnjih EU-programa (CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD). Namijenjen je državama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama, a sastoji se od pet različitih komponenti: 1. pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; 2. prekogranična suradnja (s članicama EU-a i drugim državama prihvatljivima za IPA-u); 3. regionalni razvoj (razvoj prometa, okoliša i gospodarstva); 4. razvoj ljudskih resursa (jačanje ljudskih potencijala i borba protiv socijalne isključenosti); 5. ruralni razvoj.

***

Važno je napomenuti kako se područje kulture podupire isključivo komponentom drugog programa koji se odnosi na prekograničnu suradnju. Operativni program (OP) prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007 ‐ 2013. ima za cilj rješavanje zajedničkih problema i iskorištavanje dijeljenih potencijala u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju, a definira tri programska prioriteta: 1) gospodarski i društveni razvoj, 2) održivo upravljanje prirodnim resursima i 3) tehničku pomoć.

Prekogranični program IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007 - 2013. ima sljedeće ciljeve: prvi je poduprijeti osnivanje prekograničnih mreža i partnerstva te razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo gospodarstvo, zaštitila priroda i okoliš te povećala socijalna kohezija programskog područja, a drugi osposobiti lokalne, regionalne i nacionalne institucije za upravljanje programima EU-a i budućim prekograničnim programima u okviru cilja triju strukturnih fondova EU-a (regionalni razvoj).

Ti će se ciljevi ostvariti provedbom mjera u okviru sljedećih prioriteta: 1. Stvoriti zajednički gospodarski/ekonomski prostor, 2. Poboljšati kvalitetu života i socijalnu koheziju.

Rad na osmišljavanju prvog projekta u okviru IPA-programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007 - 2013. započeo je 2008. godine. Pregledani su programski dokumenti i zaključeno je da Knjižnica može prijaviti projekt prekogranične suradnje u okviru prvog prioriteta, treće mjere. Unutar ove mjere moguće je odraditi sve zadane programe koje smo zamislili kao dio projekta. U suradnji s UO-om za europske integracije započela je pripremna faza projekta radnog naslova Knjige bez putovnice, kasnije nazvanog Besede i riječi (akronim BeRi) s obzirom da je međusobno razumijevanje osnova svaku suradnju.

Projekt je podijeljen na pet osnovnih programskih paketa aktivnosti:

1. koordinacija i vođenje projekta;

2. organiziranje tečajeva za učenje slovenskog i hrvatskog jezika;

3. razmjena kulturnih sadržaja (uključuje nekoliko aktivnosti):

a/ tematske izložbe i događanja,

b/ međunarodni stručni skup,

c/ Upoznajmo susjede (radionica za djecu),

d/ Slovenski dani i Hrvatski dani;

4. poticanje prekogranične razmjene knjiga između dviju knjižnica uključenih u projekt;

5. Promocija projekta.

Projekt je započeo 1. listopada 2009. i trajao je do 31. prosinca 2011. godine. Ukupna vrijednost iznosila je 95.989,63 eura, od čega je Europska unija financirala 85%, tj. 81.591,19 eura, a preostali iznos sufinancirao je Grad Karlovac.

IPA prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina osmišljen je i prijavljen 2012. godine u okviru drugog prioriteta: poboljšati kvalitetu života i socijalnu koheziju, mjere 2.2 koja se odnosi na poboljšanje dostupnosti svih usluga u lokalnoj zajednici u pograničnom području.

Problem siromaštva i socijalne isključenosti uslijed ekonomske nejednakosti (u regionalnom gospodarskom razvoju) uzrokuje neadekvatan pristup novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kako u Karlovačkoj županiji tako i u Unsko-sanskom kantonu. Projekt smo nazvali Pokretna knjižnica za cjeloživotno učenje pograničnog područja Karlovačke županije i Unsko-Sanskog kantona, akronim MOBILL. Bibliobusi, uz standardne usluge narodnih knjižnica, dodatno podižu kvalitetu života jer svojim prirustvom i u najudaljenijim i prometno izoliranim mjestima. pružaju mogućnost učenja i obrazovanja.

Opći je cilj projekta omogućiti zajednici pristup uslugama koje potiču cjeloživotno učenje i uspostaviti prekograničnu mrežu ruralnih zajednica u Karlovačkoj županiji i Unsko-sanskom kantonu.

Specifični je cilj poticanje razvoja međusobne suradnje i razvoj demokracije u ruralnim pograničnim zajednicama kroz uspostavu kontinuiranog i kvalitetnog pristupa informacijama pokretnim knjižničnim uslugama.

Projekt obuhvaća sljedeće aktivnosti:

1. koordinaciju i vođenje projekta,

2. uspostavljanje usluga mobilne knjižnice u ruralnim dijelovima područja projekta,

3. organizaciju edukativnih i kulturnih aktivnosti,

4. uspostavu suradnje s lokalnom samoupravom u realizaciji pokretne knjižnice koja bi rezultirala održivosti uvedenih usluga,

5. promociju i vidljivost projekta.

Realizacija projekta vrijednog 111.504,05 eura, od čega 92.344,05 eura financira Europska unija, započela je 19. ožujka 2013. godine i trajat će jednu godinu.

 

Zaključak

Multikulturalni projekti doprinose koheziji prekograničnog područja učenjem jezika susjeda i međusobnim upoznavanjem kulturnih tekovina. Time se otvaraju nove mogućnosti suradnje u području gospodarstva, kulture i znanosti. Projekti podupiru ciljeve Lisabonske strategije stvaranjem prekograničnih poslovnih mreža čime se potiče konkurentnost i razvoj projektnog područja. Aktivnosti projekata pomoći će da krajnji korisnici dožive prirodne i kulturne vrednote regije kao zajedničku prekograničnu baštinu koju treba očuvati primjenom prikladnih održivih razvojnih mjera određenih Goetheburškom strategijom. Projektne aktivnosti usmjerene su na prepoznavanje doprinosa svih kultura europskom društvu čime se ostvaruju ideje Europske agende za kulturu u globaliziranom svijetu.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-