-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - manjine


Knjižnica kao promotor manjinske kulture u Hrvatskoj: Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj uspješno se ostvaruje kroz suradnju

Ružica Vinčak
Središnja knjižnica Slovaka u RH,
Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice

hnkicna.ruzica@gmail.com

 

Kulturnom i jezičnom bogatstvu naše zemlje doprinose i brojne nacionalne manjine koje u njoj žive. Ugrađujući svoje naslijeđe, kulturna dostignuća i specifičnosti u hrvatsku sredinu obogaćuju je i pridonose njezinoj raznovrsnosti. Književne vrijednosti manjina u Hrvatskoj čuvaju i predstavljaju, između ostalih, posebne knjižnice nacionalnih manjina. Jedna od njih je i Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj koja od 1998. godine djeluje pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici u Našicama.

Središnja knjižnica Slovaka ove godine navršava 15 godina rada, što je prilika za mali osvrt na dosadašnje djelovanje i njegove glavne značajke: prvo, Središnja knjižnica Slovaka postala je jedan od važnih promotora slovačke kulture u Hrvatskoj – kako književne tako i šireg kulturnog značaja (npr. manifestacije Dan slovačkog filma u Našicama i Slovački gastrofestival), i drugo, većina knjižničnih aktivnosti ostvaruje se u dobroj suradnji s brojnim slovačkim (ali i hrvatskim) udrugama i institucijama.

Iako je Knjižnica, zbog najveće koncentracije slovačkog stanovništva, stacionirana u srcu Slavonije, njezino djelovanje proteže se na 16 gradova i naselja u Hrvatskoj u kojima žive pripadnici manjine – to su Ilok, Radoš, Soljani, Osijek, Josipovac Punitovački, Jurjevac, Jelisavac, Markovac Našički, Našice, Zokov Gaj, Miljevci, Jakšić, Međurić, Lipovljani, Zagreb i Rijeka. U njima, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živi ukupno 4 753 Slovaka kojima treba osigurati dostupnost građe na materinskom jeziku. (Podatak o broju Slovaka preuzet je s internetske stranice Hrvatskog zavoda za statistiku.) U pet mjesta, u okviru drugih knjižnica ili ustanova, osnovani su knjižni stacionari s izdvojenim slovačkim fondom (u Iloku, Osijeku, Lipovljanima, Zagrebu i Rijeci).

Tijekom petnaestogodišnjeg rada Središnja knjižnica Slovaka u RH (SKS), kao jedina kulturno-informacijska knjižnična ustanova u Hrvatskoj koja prikuplja, obrađuje i daje na korištenje građu na slovačkom jeziku, izgradila je fond sukladan potrebama zajednice korisnika, ali još više i važnije – svojim je bogatim aktivnostima i sadržajima u javnosti osvijestila postojanje slovačkoga jezika i slovačko književno stvaralaštvo u našoj zajednici. Ne zanemarujući primarnu, knjižničnu aktivnost, slovačka je knjižnica preuzela ulogu promotora slovačke kulture u najširem smislu riječi – od predstavljanja najznačajnijih djela i autora slovačke književnosti, očuvanja tradicionalne kulture i običaja kroz razne festivale (na slici), izložbene programe, zatim izdavaštva posvećenog zanimljivostima iz slovačke povijesti, umjetnosti, etnologije i gastronomije, sve do promicanja slovačke kinematografije, suradnje na slovačkoj radioemisiji i tečajeva slovačkog jezika za građanstvo.

Fondom od oko 3 900 svezaka raznovrsne knjižnične građe organizirane u zbirke koristi se oko 70 članova u Našicama i oko 250 u stacionarima. Većinom su to učenici i studenti.

Među zbirkama slovačke knjižnične građe posebno mjesto zauzima zavičajna zbirka koja je ujedno i najvredniji dio fonda (na slici). U njoj se prikuplja sva građa koja dokumentira povijest, život i djelovanje slovačke manjine u Republici Hrvatskoj. Zbirka nosi naziv CROSLOVACIKÁ (slovaciká = slovački izraz za djelo napisano na slovačkom jeziku ili ono koje se odnosi na Slovačku i Slovake). Dio građe Croslovaciké obrađen je i pripremljen u obliku tiskanog dvojezičnog kataloga s anotacijama; pored njega, SKS je do sada izdala još nekoliko publikacija (knjigu priča na izvornom, arhaičnom slovačkom jelisavačkom govoru, Katalog izdanja Saveza Slovaka u Hrvatskoj) te više brošura posvećenih slovačkoj kulturi i tradiciji. Kao i matična Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice, slovačka je knjižnica u sustavu CROLIST-a, sva njezina građa obrađena je i dostupna putem mrežnog kataloga, a posudba je automatizirana. Dio Zbirke vidi se na slici.

Kako je uspješnost u radu SKS-a rezultat kontinuirane suradnje s mnogim institucijama i udrugama u Hrvatskoj i Slovačkoj, izdvojit ćemo tri najvažnija suradnika koji značajno utječu na njezin rad: to su Savez Slovaka Hrvatske, Matica slovačka Našice i Slovačka nacionalna knjižnica Martin.

Suradnja knjižnice i Saveza Slovaka temelji se na zajedničkom cilju – promicanju pisane slovačke kulture pisanom riječju i poticanju na služenje materinskim jezikom. SKS je jedina profesionalna ustanova koja prikuplja literaturu i dokumente na slovačkom jeziku, a Savez Slovaka kao krovna udruga slovačke manjine u našoj zemlji glavni je izdavač publikacija koje dokumentiraju život manjine u Hrvatskoj. Knjižnica i Savez zajednički surađuju u izdavanju publikacija, predstavljaju knjige i autore - pripadnike svoje zajednice, pripremaju izložbe, potiču učenike slovačke nacionalnosti na korištenje knjižnicom i njegovanje materinskog jezika (kroz radionice i satove kulture).

Suradnja s Maticom slovačkom Našice temelji se na proučavanju slovačkih tradicija, običaja i prošlosti. Knjižnica je izgradila kvalitetnu zbirku etnografske građe koja predstavlja stručnu, teoretsku podlogu većini Matičinih aktivnosti. Dok SKS priprema promotivne materijale kojima javnosti predstavlja slovačku povijesti i tradicije, Matica slovačka Našice ove sadržaje provodi u djelo putem etnografskih izložbi (slovački božićni i uskrsni običaji), tradicijskih radionica (žičarstvo), gastrofestivala.

Središnjoj knjižnici Slovaka sa stručnog je gledišta najvažnija suradnja sa Slovačkom nacionalnom knjižnicom iz Martina koja traje od samog osnivanja SKS-a i koja se temelji na pomoći u nabavi i razmjeni građe, međuknjižničnoj posudbi i povremenim izložbenim projektima. Prošle je godine pokrenuto potpisivanje službenog Ugovora o suradnji između Slovačke nacionalne knjižnice i SKS-a koji bi trebao proširiti suradnju na druga područja knjižnične djelatnosti.

Knjižnice nacionalnih manjina u Hrvatskoj namijenjene su pripadnicima svojih nacionalnih zajednica, ali dostupne i svim građanima Republike Hrvatske. Njihova dvojna uloga – da sudjeluju u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta manjine u većinskom okruženju, dok istovremeno omogućuju integraciju manjinske zajednice u svrhu oplemenjivanja cjeline – dovodi do senzibiliziranja društva za posebne kulturne i informacijske potrebe određene skupine građana. Zato je važno pronaći optimalne modele rada koji će zadovoljiti stručnu i društvenu ulogu manjinske knjižnice. U slučaju SKS-a potvrdilo se da su manjinske knjižnice mostovi koji uspješno povezuju različite kulture samo onda kada kvalitetno surađuju s drugim ustanovama i udrugama sličnog karaktera.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-