-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - manjine


Zbirka inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Željka Lovrenčić
voditeljica Zbirke,
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

zlovrencic@nsk.hr

 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, čija je osnovna zadaća „izgrađivanje i organiziranje hrvatske nacionalne zbirke Croatice u koju spada sve što je relevantno za nacionalnu funkciju Knjižnice, odnosno, šire gledano – za nacionalnu pisanu kulturnu baštinu“, dala je svoj obol i svekolikoj skrbi za Hrvate u zemlji i inozemstvu. Naime, od 15. studenoga 2011. korisnicima je u čitaonici dostupna građa Zbirke inozemne Croatice koja je pod tim nazivom osnovana 2007. godine unutar Odjela za nabavu.

Zbirka objedinjuje prikupljene i registrirane publikacije koje Hrvati (i ne samo oni) objavljuju izvan Hrvatske. Dio je baze podataka koja osim o Hrvatima u svijetu sadrži podatke o tiskanoj građi i drugim medijima, razne izvore, pojedine nacionalne bibliografije i internetske izvore. Takva baza omogućava djelotvorniju nabavu građe i razvrstavanje donacija. Zbirka je značajan dio nacionalnog fonda Croatice posebnih obilježja, nastao na temelju tzv. Zbirke iseljeničkog tiska koja nikad nije ušla u ustroj Knjižnice.

Zbirka se promovira na književnim tribinama te raznim kulturnim događanjima i dostupna je svim zainteresiranim korisnicima.

Tematski se dijeli na sljedeće cjeline:

a) hrvatska knjiga u inozemstvu (obuhvaća djela hrvatskih autora tiskana izvan granica Hrvatske i djela stranih autora čija su tema ili u kojima se spominju Hrvati i Hrvatska)

b) iseljenička knjiga

c) tisak hrvatskih manjina.

 

Hrvatska knjiga u inozemstvu

Osim građe naših autora objavljene u inozemstvu (oko 5 000 naslova), Zbirka inozemne Croatice obuhvaća i djela hrvatskih autora objavljena na različitim jezicima i u raznim zemljama, to jest prijevode djela naših autora, djela na hrvatskome jeziku objavljena izvan granice naše zemlje i djela u kojima se spominju Hrvatska i Hrvati. Osim po kriteriju autora koji se izjašnjava kao Hrvat, u nju spadaju i djela u kojima su Hrvati suautori, prevoditelji, sadržajni ili tehnički urednici, ilustratori, slikari, dizajneri itd.

Slijedom toga, inozemna Croatica obuhvaća primjerice, prijevod romana Mire Gavrana El hijo olvidado objavljen u Čileu, prijevod pjesama Dragutina Tadijanovića naslovljen Poesía escogida (objavljen u Španjolskoj), kao i knjigu Branke Magaš The Destruction of Yugoslavia objavljenu u Londonu. U inozemnu Croaticu spadaju i djela kao što su Croazia Ludwiga Steindorffa, Russia's Balkan entanglements 1806-1914. Barbare Jelavich ili pak No es tan fácil como usted piensa našega iseljenika Gaje Bulata i Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj Sanje Vulić. Neke knjige jasno ispunjavaju zadane kriterije (autor, prevoditelj, hrvatski jezik…), a druge zahtijevaju podrobniju analizu i malo subjektivniji stav selektora ove vrste građe.

U Zbirku inozemne Croatice uvrštena su i djela vezana uz djelatnost hrvatskih kulturnih društava izvan Hrvatske, turistički materijal o Hrvatskoj, prijevodi djela književnika hrvatskih korijena, te djela o poznatim osobama i o određenim zemljopisnim područjima. U ovoj Zbirci nailazimo i na djela političkoga karaktera vezana uz odnos Hrvatske i Jugoslavije, na ona koja govore o Srbima u Hrvatskoj, kao i na djela u kojima se piše o ratnim zbivanjima na području Hrvatske. Tu su i djela vjerskoga i znanstvenoga karaktera, početnice i udžbenici. Najviše je građe na engleskome i njemačkome jeziku, a postoje i knjige na talijanskome, francuskome, španjolskome te na nekim drugim jezicima (primjerice na japanskome, korejskome ili bengalskome).


Iseljenička knjiga

Značajni dio fonda inozemne Croatice čini iseljenička knjiga. Taj termin obuhvaća djela koja su Hrvati objavljivali u svijetu do 1990. godine i koja su se pod jedinstvenom signaturom čuvala u zatvorenome spremištu NSK-a. U tome korpusu, od knjiga objavljenih u iseljeništvu do 1915. godine, Knjižnica posjeduje tek pokoji primjerak. Daleko više građe pribavljeno je iz razdoblja od 1920. do 1973. godine. Danas u tome fondu ima oko 3 500 naslova, odnosno 5 500 do 6 000 primjeraka knjiga te oko 140 naslova novina (oko 1 000 primjeraka) i 400 naslova brošura (sitnog tiska).

Ne treba posebno naglašavati da je Hrvatska iseljenička zemlja i da smo izuzetno ponosni na našu uspješnu dijasporu širom svijeta. Najviše iseljenih Hrvata ima u SAD-u, Australiji, Kanadi, Argentini i Čileu. U SAD-u danas živi mnoštvo potomaka Hrvata i ima ih među poslovnim ljudima, znanstvenicima, književnicima. Primjerice, u toj su zemlji živjeli Antun Nizeteo, Ante Kadić i Bogdan Radica. Edward Ifkovich plodan je pisac i sveučilišni profesor. Od mlađih književnika hrvatskoga podrijetla možemo spomenuti Vladimira P. Gossa i Josipa Novakovicha.

U Kanadi djeluje sveučilišni profesor Vinko Grubišić. Stjepan Krešić sa Sveučilišta u Otawi prevodio je na engleski jezik i objavljivao hrvatske latiniste. Književnik Alan Horić objavio je dvije zbirke pripovijetki na francuskome i jednu na hrvatskome jeziku pod nazivom Nemir duše.

U Južnoj Americi Hrvati i njihovi potomci žive u većem broju u Argentini i Čileu. Ima ih i u ostalim zemljama toga kontinenta. Među prvima u Argentinu je stigao isusovac Nikola Plantić 1748. godine, a građevinski poduzetnik major Buratović, rodom iz Vrbanja na otoku Hvaru već 1860. godine gradi željezničke pruge i ceste. U tu je zemlju poslije Drugoga svjetskoga rata iselio značajan broj hrvatskih intelektualaca među kojima se ističu Vinko Nikolić, Aurelio Tanodi, Milan Blažeković… U Čileu je izuzetno uspješna hrvatska dijaspora dala oko 200-tinjak književnika od kojih su mnogi stekli svjetsku slavu - Antonio Skármeta, Ramón Díaz Eterovic, Andrés Morales Milohnic, Nicolás i Domingo Mihovilovic, Juan Mihovilovich, Roque Esteban Skarpa. U Venezuelu je značajna skupina Hrvata došla također poslije Drugoga svjetskog rata. Među njima se ističu Dušan Žanko, braća Zdravko i Mirko Sančević, Mladen Beg. U Peruu stvara književnica Zinka Saric Pardo.

U Australiji možemo istaknuti Karla Kiselyja, Dragu Šaravanju, Ivanu Bačić-Serdarević, Dušku Salečić, u Novome Zelandu Floridu Velu. Hrvata ima i u Južnoafričkoj Republici te u europskim zemljama – Belgiji, Švicarskoj, Italiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji i nekim drugim zemljama. U Njemačkoj objavljuju Zlata Filipovic i Ratko Cvetnic, te mlada i uspješna spisateljica hrvatskih korijena Jagoda Marinic.

Naravno, oni su samo manji dio velikoga i uspješnoga vala naših zemljaka koji su slavu naše domovine pronijeli svijetom.

 

Tisak hrvatskih manjina 

U Zbirku inozemne Croatice pripadaju i izdanja koja su na bilo koji način vezana uz tematiku hrvatskih manjina. Kao što je poznato, u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu živi hrvatska nacionalna manjina. Gradišćanski Hrvati osim u Austriji žive i u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj. U dugoj kulturno-prosvjetnoj tradiciji među Gradišćanskim su Hrvatima djelovale desetine književnika, umjetnika i znanstvenika. Istaknuto mjesto pripada preporoditelju gradišćanskih Hrvata svećeniku Mati Miloradiću i dugogodišnjemu društvenome djelatniku Ignacu Horvatu. U Mađarskoj, prema statistikama, živi oko 40 tisuća Hrvata. U Slovačku su Hrvati također došli u vrijeme turskih osvajanja tijekom šesnaestoga stoljeća. Nastanili su se na području Bratislave i Trnove. Danas ih ima svega u četiri sela. U Češkoj Hrvata ima na području Moravske, u Rumunjskoj u okolici Temišvara i u Karaševu u kojemu postoji i dvojezična hrvatsko-rumunjska gimnazija. U Italiji Hrvati žive u pokrajini Molise i od 1996. godine u moliškim se selima počeo predavati hrvatski jezik kao fakultativni nastavni predmet. U Bosni i Hercegovini Hrvati su konstitutivan narod, a u Sloveniji pretežito ekonomski migrantski iz vremena nekadašnje SFRJ.

Za sada su u ovoj Zbirci posebno izdvojena djela Gradišćanskih Hrvata (oznaka IC-GH) jer su oni vrlo brojna i značajna manjinska skupina. U bazi NSK-a virtualno je okupljeno oko 1 000 naslova, odnosno 2 500 primjeraka koji su dostupni preko online kataloga. Radi se o građi koju je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovao Hrvatski državni arhiv i jedinicama koje je NSK već ranije posjedovala u svome fondu. Ovdje možemo spomenuti značajna imena suvremene gradišćansko-hrvatske književne scene, poput Petra Tyrana, Jurice Csenara, Roberta Hajszana…

Od periodičkih publikacija, u fond IC spadaju, primjerice, Hrvatski vjesnik i Nova Hrvatska koji izlaze u Australiji, Hrvatska kronika i Zajedničar (SAD), Župni vjesnik hrvatskih rimokatoličkih župa Toronto (Kanada), Male novine (Čile), Hrvatske novine i Glasilo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću (Austrija), Insieme (Italija) Glas mira (BiH)… Tu je i Godišnjak za znanstvena istraživanja koji objavljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice u kojemu možemo naći niz zanimljivih priloga o djelatnosti Hrvata u Vojvodini. Taj je Zavod osnovan 29. ožujka 2008. godine i ustanova je koja se bavi znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u području kulture, menadžmenta u kulturi i kulturne produkcije hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini.

Svo ovo široko područje obuhvaćeno je Zbirkom inozemne Croatice čiji je cilj ukazati na naše kulturno bogatstvo razasuto širom svijeta te naglasiti hrvatsko jedinstvo.

Slične odsjeke u kojima okupljaju djela svojih autora objavljena u inozemstvu imaju i druge nacionalne knjižnice u svijetu (primjerice, Slovenija i Švedska).

Njemačka je objavila bibliografiju njemačke literature u egzilu, a nešto slično učinili su i Česi. Čileanci pak imaju zasebno formiranu zbirku svoje književnosti objavljene izvan Čilea u vrijeme diktature.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-