-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Skupovi u zemlji


Čitanje naglas – stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti 2013.
Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica, 9. rujna 2013.

Alka Stropnik
Knjižnica Medveščak (KGZ)

alka.stropnik@kgz.hr

 

U prostorijama Gradske knjižnice (KGZ) 9. rujna 2013. godine, u organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva i Gradske knjižnice, održan je stručni skup tematski posvećen čitanju naglas.

Nakon pozdravnih riječi Drahomire Gavranović, predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva, Kristine Čunović, predsjednice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a te predsjednice Karlovačkog ogranka HČD-a, održana su dva pozvana predavanja.

Profesorica Ivanka Stričević sa Sveučilišta u Zadru prisutne je svojim izlaganjem Čitajmo im od najranije dobi podsjetila na važnost ranog čitanja. Istaknula je brojna istraživanja kojima je dokazano da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, da su zainteresiranija za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima te razvijaju predčitalačke vještine. Skrenula je pozornost na činjenicu da zajedničko čitanje te druženje djece i roditelja pomaže u stvaranju posebne emocionalne veze, pridonosi motivaciji za samostalno čitanje i uživanju u čitanju i knjizi. Čitanjem raznih materijala iz okruženja (primjerice, raznih uputa, recepata, časopisa...) dijete uviđa smisao i primjenu pisanja i čitanja. Čitanje je važno da bismo dijete uveli u raznoliki svijet zbivanja i iskustava, potaknuli razvoj raznolikih interesa i omogućili stjecanje znanja. Zbog svega navedenoga važno je da čitanje djetetu postane dio svakodnevnog ugodnog rituala.

O važnosti čitanja s medicinskog stanovišta govorila je pedijatrica Marija Radonić iz Opće bolnice Dubrovnik. Svoje je izlaganje započela dokumentom koji pokazuje da je Veliko vijeće Dubrovačke Republike još 1455. godine, uvidjevši važnost pismenosti, donijelo odluku prema kojoj svi plemići trebaju biti pismeni. Dokazana važnost rane kognitivne stimulacije omogućila je pedijatrima da pokažu svoju važnost u promociji rane pismenosti, te je od 2007. godine u Dubrovačko-neretvanskog županiji zaživio projekt Rođeni za čitanje, po uzoru na talijanski istoimeni projekt Nati per leggere (započet 1999. godine), kojim se promiče čitanje djeci od najranije dobi. Projekt je u Hrvatskoj ostvaren u partnerstvu s knjižničarima, pedijatrima i volonterima. Knjižničari sukladno djetetovoj kronološkoj dobi odabiru adekvatne slikovnice, a pedijatri ih na redovitim sistematskim pregledima zajedno s roditeljima čitaju i daruju. Cilj projekta je promocija pismenosti s pozitivnim utjecajem na emocionalni i kognitivni razvoj djeteta kako bi postala standardnim dijelom primarne pedijatrijske prakse. Pedijatrica Radonić posebno je istaknula da je neadekvatna funkcionalna pismenost glavna zapreka edukaciji odraslih o njihovoj bolesti (pacijenti s nižim stupnjem pismenosti češće se javljaju u hitnu službu, kod njih je veći rizik od nerazumijevanja medicinskih savjeta u liječenju…), ali i dostupnosti zdravstvene zaštite. I, kako je Barry Zuckerman rekao: „Poticanje i poduka roditelja da dijele iskustvo čitanja knjiga sa svojom djecom može biti jedina aktivnost pedijatara za koju se konkretno može dokazati da pomaže u djetetovom rastu i razvoju."

Poslije uvodnih izlaganja uslijedilo je nekoliko primjera dobre prakse iz narodnih knjižnica. Alka Stropnik iz Knjižnice Medveščak (KGZ) predstavila je niz aktivnosti, programa i projekata kojima se već godinama promovira Glasno čitanje na odjelu za mlade. Mladi su korisnička skupina kojoj se mora pristupati s posebnom pažnjom. Ponekad izgledaju kao zahtjevni i nestrpljivi korisnici, a istovremeno su vrlo zabavni i zahvalni pri osmišljavanju i provođenju najrazličitijih programa u knjižnici po načelu „što neobičnije – to zanimljivije“. Tako su, primjerice, na dobar odaziv članova Odjela za mladež naišle akcije Čitanje na gradskim točkama, kojim se obilježavao Međunarodni dan pismenosti, i Čitajmo pod zvijezdama – čitalo na javnim mjestima, tramvajskim stajalištima i na gradskom trgu. Osim uobičajenih aktivnosti koje se provode u knjižnici, poput čitateljskih klubova, zanimljiv je bio primjer višegodišnjeg projekta Čitajmo zajedno, čitajmo naglas. Svrha ovog projekta bila je dvojaka – pokazati maloj djeci kako i „velika“ djeca čitaju i istovremeno razvijati samopouzdanje tinejdžera te ih senzibilizirati na predškolce, polaznike igraonice.

Davorka Semenić Premec iz Knjižnice Savski Gaj (KGZ) predstavila je program Čitanje naglas na engleskom i njemačkom jeziku. Iako je prva pomisao prisutnima bila da je riječ o učenju stranog jezika, kolegica Semenić Premec je primjerom i opisom radionica pokazala kako je svrha programa čitanje i slušanje, a prije svega promoviranje fonda na stranim jezicima. Radionice se održavaju jednom tjedno, a djeca podijeljena u nekoliko dobnih skupina odabiru knjige koje im čita volonterka.

Snježana Berak iz Narodne knjižnice „Petar Preradović“ iz Bjelovara imala je izlaganje Programi za roditelje u knjižnici tijekom kojeg je predstavljen niz programa kojima se ističe važna uloga knjižnice kao partnera i potpore roditeljima u odgoju njihove djece. Dječje knjižnice namijenjene su djeci od rođenja te je logično da se roditelje, posredno i neposredno, uključi u različite programe. Tijekom radionica između djece i odraslih se razvijaju različiti oblici suradnje nakon čega roditelji sami iskazuju potrebe za dodatnom edukacijom ili druženjem. Na takvim okupljanjima stvaraju se ideje za nove radionice, predavanja, savjetovanja, promocija i susreta na kojima roditelji zadovoljavaju svoje informacijske potrebe čime bjelovarska knjižnica istovremeno radi na zadovoljavanju potreba cijele obitelji.

Kristina Čunović predstavlila je prvu nacionalnu kampanju za poticanje čitanja djeci od rođenja pod nazivom Čitaj mi! i projekt Veseli ruksak za cijelu obitelj. Kampanju Čitaj mi! pokrenule su u travnju ove godine Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i UNICEF Hrvatska, pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih. Poseban poticaj bilo je proglašenje 2013. godine Europskom godinom čitanja naglas te su hrvatski pedijatri, knjižničari i drugi stručnjaci, u suradnji s medijima i nakladnicima, odlučili zajedničkim snagama pokrenuti prvu nacionalnu kampanju za poticanje čitanja u obitelji. Plakati i letci koji ističu važnost čitanja naglas djeci od rođenja (kako i kada čitati djeci, što je slikovnica i kako izgledaju slikovnice za pojedinu dob…) postavljeni su u pedijatrijskim ordinacijama, rodilištima, domovima zdravlja i knjižnicama diljem Hrvatske, a mnogo narodnih knjižnica, udruga i raznih ustanova uključeno je u organizaciju brojnih aktivnosti povezanih s kampanjom.

Veseli ruksak za cijelu obitelj projekt je Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” iz Karlovca kojim se nastoji roditelje i uopće odrasle potaknuti na čitanje knjiga djeci i na razvoj rane pismenosti. Projekt je predstavljen na Međunarodni dan dječje knjige koji se obilježava 2. travnja. Gradska knjižnica za sada ima na raspolaganju četiri vesela ruksaka za posudbu. U ruksaku se nalazi slikovnica za djecu, CD s pričom, ginjol-lutka za malo kućno kazalište i stručna knjiga za odrasle, o odgoju ili zdravlju djeteta. Uz to, u ruksaku se nalazi i knjiga dojmova u koju svoje doživljaje mogu upisati svi oni koji posude veseli ruksak. Veseli ruksak može se posuditi na sedam dana. Iako ih je sada tek četiri na raspolaganju iz Knjižnice poručuju da dolazi još veselih ruksaka.

Slijedilo je proglašenje pobjednika natječaja za najbolju fotografiju pristiglu na natječaj HČD-a Smiješak... Čitaj mi! Nagradu za pobjedničku fotografiju osvojio je Mario Radaković, drugo mjesto pripalo je Ivani Martinović iz Osijeka, a treće mjesto Nikolini Mucko iz Zagreba.

Urednica Ivana Hebrang Grgić i recenzentica Ivanka Stričević predstavile su knjigu Alke Stropnik Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade. Urednica je ukratko predstavila novi niz Hrvatskog knjižničarskog društva Hrvatsko knjižničarstvo, u kojem je 2012. godine izišla knjiga Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar: od časničkog kasina do novog tisućljeća, autorica Zorke Renić i Tatjane Kreštan. Knjižnica za nove generacije druga je knjiga u nizu koja će zbog suvremene teme vjerojatno pobuditi interes u knjižničara koji se bave djecom i mladima. Recenzentica je naglasila da intenzivne promjene u informacijskom okruženju koje se odražavaju na rad svih vrsta knjižnica čine temu ove knjige iznimno aktualnom. Prema autorici, knjižnice trebaju biti tamo gdje su njihovi korisnici, a oni su danas na mreži. Današnji tinejdžeri odrastaju uz internet i nove tehnologije, a donedavno su kao posebna korisnička skupina bili zanemareni u narodnim knjižnicama. Promjene se zbivaju mnogo brže nego što to prati nakladništvo stručnih knjiga u informacijskom području pa se može reći da u Hrvatskoj gotovo i ne postoje stručna djela koja mogu dati odgovore na pitanje kako narodna knjižnica svojim mrežnim uslugama može i treba zadovoljiti potrebe i interese mladih korisnika (i nekorisnika). Knjiga je dobar spoj teorijskog i praktičnog – vrlo jasno je opisano zašto je važno posvetiti posebnu pažnju upravo mladim korisnicima knjižnice i komunicirati s njima uz pomoć alata kojima se oni svakodnevno predano služe te kako to postići odgovarajućim sadržajem i izgledom mrežnih stranica knjižnice. Ovom će knjigom knjižničari dobiti vrijedne smjernice za unapređivanje rada s korisnicima te znanja koja su im potrebna kako bi mogli bolje razumjeti specifičnu dobnu skupinu korisnika. Kako autorica sama naglašava u tekstu – mladi su pripadnici net i Google-generacije, a knjižničari mahom onih prethodnih koje su odrasle uz tiskanu knjigu i pisanje rukom. Stoga knjižničari trebaju kontinuirano učiti o mladima i o tome kako učinkovito odgovoriti na potrebe i stil života današnjih mladih, pružajući usluge na način koji mladi ljudi prihvaćaju.

Skupu je prisustvovalo više od stotinu sudionika što pokazuje da je tema skupa bila dobro odabrana, a izlaganja zanimljiva i poučna.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-