-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Nova izdanja HKD-a


Tinejdžeri trebaju mjesto na kojem su dobrodošli, a ne....
Prikaz knjige Alke Stropnik, Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Zagreb, 2013.

Tea Čonč
HKD Novosti

tconc@ffzg.hr

Najnovije izdanje HKD-a, stručna knjiga Alke Stropnik Knjižnica za nove generacije, već na prvi pogled korespondira sa suvremenošću: vizualno je dojmljiva i na dodir ugodna, s mnoštvom kvalitetnih fotografija u boji. Međutim, vrlo se brzo otkriva da je oprema knjige tek nadopuna ozbiljnog stručnog sadržaja, ali jednako tako recentnog. Naime, iako je autoričin stil jednostavan i pitak, nipošto se ne radi o lakome štivu, već o ozbiljnoj sintezi najnovijih znanstvenih i stručnih spoznaja o mladima (odnosno tinejdžerima), ovoj vrlo osjetljivoj društvenoj skupini, kao i o načinima na koje bi im knjižnice danas trebale pristupati.

Već nam sadržaj, koji se proteže na dvije stranice, pokazuje da je knjiga, koja broji ukupno 163 stranice, vrlo dobro strukturirana. Naslovi poglavlja i potpoglavlja asociraju na enciklopedijske natuknice, složene ne prema abecednome redu već prema logici priručničkoga tipa. Asocijaciju na priručnik potvrđuje i 141 stručna referenca te 183 bibliografske jedinice, kratki sažeci osnovnih teza nakon svakog poglavlja, kao i sjajno stručno kazalo. Svako je od sedam poglavlja oblikovano logički, od šireg pojma i definicija, prema užem i speficičnijem, s mnoštvom primjera kako bi se što šire obuhvatilo temu.

U Uvodu autorica objašnjava temu i doprinos knjige proučavanju i pružanju knjižničnih usluga za mlade. Prvo poglavlje, Mladi kao korisnici knjižnica, široko definira mlade i njihove generacijske karakteristike te posebnosti mladih kao korisnika knjižnica. Nastavlja kratkim pregledom povijesti knjižničnih usluga za mlade te njihovim suvremenim zadaćama.

Drugo poglavlje, posvećeno Razvoju knjižničnih usluga u kontekstu novih tehnologija, raspravlja o uvođenju novih tehnologija u knjižnično poslovanje što nužno rezultira uvođenjem novih knjižničnih usluga (za sve korisnike). Zanimljivo potpoglavlje Pismenosti 21. stoljeća ukazuje na novi način gledanja na pismenost, tradicionalni pojam koji se danas sve češće koristi u pluralu. Pa su tako pismenosti 21. stoljeća, osim knjižnične, informacijske i kritičke, još i tehnološka, informatička, medijska i web-pismenost. Autorica detaljno razlaže sve važne aspekte informacijske pismenosti s naglaskom na potragu za informacijama u digitalnom okruženju. Pritom se vješto služi teorijskim uporištima i mnoštvom primjera iz vlastitog praktičnog rada s mladima.

Poglavlje Mladi i traženje informacija osvjetljava jednu od središnjih tema knjige kroz nekoliko aspekata: autorica opisuje načine na koje se mladi koriste internetom i ukazuje na moguće opasnosti, ali i načine na koje se one mogu izbjeći. Zadaća je knjižničara, kao posrednika između korisnika i informacija, prilagoditi se novom tehnološkom okruženju i profesionalno se neprestano razvijati kako bi zadržali korak s razvojem i primjenom novih tehnologija. Ovo je osobito važno u radu s mladima koji su vrlo vješti u baratanju novim tehnologijama, ali u pravilu im nedostaje vještina odabira, kritičkog vrednovanja i interpretacije tih informacija, ukratko usluge koje im knjižničari mogu ponuditi. Knjižničari u tom smislu moraju korisnicima nuditi i obrazovanje u informacijskoj i kritičkoj pismenosti.

Dva iscrpna poglavlja o mrežnim stranicama, Knjižnične mrežne stranice i Knjižnične mrežne stranice za mlade, iznesena teorijska stajališta pretaču u sklop strukturiranih praktičnih savjeta vezanih uz sve važne aspekte izrade i karakteristike knjižničnih internetskih stranica. Autorica ukazuje na važnost internetskih stranica kao nositelja informacija i kao komunikacijskog kanala s jedne strane, ali i kao mjesto pristupa virtualnim uslugama, s druge strane. Nadalje, nudi literaturom potkrijepljeno mišljenje o tome kako treba pristupiti izradi knjižničnih mrežnih stranica, kako ih treba isplanirati i dizajnirati, kako oblikovati sadržaj te navigaciju. Upozorava da mrežne stranice moraju biti čitljive i uporabljive te ukazuje na druge važne tehničke aspekte. U posebnom potpoglavlju, posvećenom Webu 2.0 u kontekstu knjižničnih mrežnih stranica, detaljno opisuje internetske usluge weba 2.0 koje su usmjerene na razmjenu znanja, iskustva, misli i ideja te omogućavaju jednostavniju komunikaciju i suradnju na stvaranju i uređivanju mrežnog sadržaja. Sukladno tome, prati se tranfsormacija (ili nadogradnja) tradicionalne knjižnice u Knjižnicu 2.0 koja nije više ograničena zidovima, nalazi se posvuda i dostupna je svim korisnicima, neovisno o lokaciji. Autorica daje savjete kako implementirati web 2.0 usluge u knjižnicama s osobitim naglaskom na usluge za mlade te opisuje primjere takvih usluga: blog, wiki, trenutna razmjena poruka, RSS, podcast, društveno umrežavanje i društveno označivanje. Poglavlje o knjižničnim mrežnim stranicama za mlade sve spomenute aspekte dalje razrađuje s naglaskom na specifičnostima ove korisničke skupine. Pored toga, autorica je sve potkrijepila primjerima dobre prakse.

U šestom je poglavlju predstavljeno istraživanje koje je autorica provela na 65 knjižničnih mrežnih stranica da bi se dobio uvid koliko su hrvatske narodne knjižnice svoje usluge u mrežnom okruženju prilagodile korisničkoj skupini mladih. Detaljno je analizirala tri knjižnice koje jedine imaju posebne mrežne stranice samo za mlade korisnike. Rezultati istraživanja pokazali su da je virtualnih usluga ponuđeno vrlo malo.

U zaključku autorica donosi sintezu najvažnijih spoznaja iznesenih u prethodnim poglavljima. Ističe da su današnji mladi, rođeni i odrasli u digitalnom okruženju, najvažnija, ali i najzahtjevnija skupina korisnika kojoj knjižnice moraju ponuditi specijalizirane usluge i programe. Jedna je od najvažnijih uloga knjižnice informacijski ih opismeniti, naučiti vještinama pronalaska i kritičke valorizacije informacija. Jednako tako, trebalo bi im ponuditi više pravih virtualnih usluga; knjižnične mrežne stranice za mlade, naime, ne bi trebale preslikavati tradicionalnu knjižnicu kako je to zasad u Hrvatskoj uglavnom slučaj.

Dodatak knjizi je autoričin Prijedlog Smjernica za knjižnične mrežne stranice za mlade, svojevrsni katalog mrežnih sadržaja podijeljen na četiri cjeline: Informacije – tradicionalne usluge, Informacije – virtualne usluge, Komunikacija i Kreativno izražavanje. Unutar svake cjeline mrežni sadržaji su podijeljeni na obvezne i preporučene.

Zaključno valja reći da ova knjiga popisuje, opisuje i objašnjava suvremene trendove u radu narodnih (i ne samo narodnih) knjižnica s mladim korisnicima. Njezina je uloga dvojaka – s jedne strane nadopuniti i strukturirati već postojeća znanja knjižničara koji rade s mladima, ponuditi im alat za samoprocjenu i prijedloge za daljnji osobni razvoj, a s druge bi strane trebala djelovati kao poticaj knjižnicama koje još uvijek ne nude sadržaje i usluge za mlade da ih uvedu. Naime, u ovu je osjetljivu skupinu korisnika neophodno ulagati, a često se dogodi da se u knjižnicama između usluga za djecu i usluga za odrasle nađe neki zrakoprazni prostor.

U tome je vrlo važno uzeti u obzir očekivanja mladih korisnika i njihov način života, osmišljavati programe i usluge s njima, a ne za njih, te pritom njihovu aktivnost i kreativnost staviti u službu obrazovanja. Naime, bez njihovog zadovoljstva uslugama, sve teorije gube na važnosti – teza je to koja se može iščitati u podtekstu cijele knjige. A što oni sami očekuju najbolje opisuje naslov ovoga prikaza, preuzet iz jednog tinejdžerskog odgovora u američkom istraživanju koji autorica donosi na str. 16 i koji u svojemu punome obliku djeluje pomalo šokantno (stoga nemojte zamjeriti!), ali i iskreno: Tinejdžeri trebaju mjesto na kojem su dobrodošli, a ne mrtvačnicu.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-