-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara


Planiranje i upravljanje zaštitom knjižnične građe: radionica CSSU-a Dragice Krstić
Znanstvena knjižnica Zadar, 10. svibnja 2013.

Željka Aleksić
Znanstvena knjižnica Zadar

zeljka.aleksic@zkzd.hr

Stručno predavanje i radionica Planiranje i upravljanje zaštitom knjižnične građe održana je 10. svibnja 2013. godine u Znanstvenoj knjižnici Zadar u organizaciji Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, Društva knjižničara Zadar i Matične službe Gradske knjižnice Zadar. Predavačica Dragica Krstić, konzervatorica je savjetnica i voditeljica Odjela zaštite i pohrane knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Radionici je prisustvovalo 22 knjižničara iz Znanstvene knjižnice, Sveučilišne knjižnice, specijalnih (Arheološki muzej u Zadru, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru), narodnih (Zadar, Biograd) i školskih knjižnica Zadarske županije te konzervatorica-restauratorica iz Državnog arhiva u Zadru.

Predavanje se sastojalo od sljedećih tematskih cjelina: definicije temeljnih pojmova i načela u zaštiti, koncepti i pristupi u zaštiti građe, svojstva materijala knjižnične građe, uzroci i vrste oštećenja, metode i tehnike zaštite, kriteriji odabira građe za zaštitu, planiranje i upravljanje zaštitom, modeli upravljanja zaštitom, izrada programa i planova zaštite. Poseban naglasak stavljen je na važnost dugoročnog i kontinuiranog motrenja stanja knjižnične građe i čimbenika oštećenja/rizika temeljem kojeg bi se osigurala realna podloga za donošenje planova i strateških odluka u zaštiti. Predavačica je predavanje potkrijepila praktičnim primjerima iz rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, osobito Odjela zaštite i pohrane koji više od pola stoljeća skrbi o najvećem i najvrednijem fondu pisane i tiskane kulturne baštine u Hrvatskoj. Stručnjaci Odjela spremni su pružiti informaciju, savjet ili uputu svima koji trebaju njihovu pomoć u nastojanju da očuvaju integritet hrvatskog kulturnog blaga. Predstavljen je i program Održavanje knjiga čistima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Program detaljno opisuje aktivnosti koje NSK poduzima u svrhu poboljšanja okruženja u kojem se nalazi knjižnična građa kako bi se produžio njezin vijek trajanja i smanjila potreba za konzervatorsko-restauratorskim zahvatima.

U drugom dijelu radionice knjižničari su razmijenili iskustva o zaštiti i pohrani građe. U Zadarskoj županiji samo Znanstvena knjižnica i Državni arhiv u Zadru imaju knjigovežnice koje obavljaju izradu i popravak uveza i opreme knjižnične građe. Knjigovežnica Znanstvene knjižnice počela je s radom 1950. godine nakon što je Knjižnica dobila pravo na obvezni primjerak. Odjel za restauriranje, mikrofilmiranje i fotografiranje Državnog arhiva u Zadru osnovan je 1968. godine. Do tada je postojala samo radionica za izradu zaštitnih kutija i mapa. Restaurira se uglavnom gradivo iz samog Arhiva, kao što su bilježnički spisi, zemljopisne karte, nacrti, grafike i pergamene, a po potrebi obavljaju se i usluge restauracije i uveza za druge ustanove. Najčešće se restaurira papir ručne izrade na kojem su pisali zadarski i dalmatinski bilježnici u srednjem vijeku, ručnom ili strojnom tehnikom.

Na primjerima nekoliko knjiga i pergamena pokazano je više vrsta oštećenja, svojstva materijala i odgovarajući načini zaštite. Osobita pažnja posvećena je biološkim oštećenjima. Eneida Škara, konzervatorica-restauratorica iz Državnog arhiva u Zadru, upoznala je polaznike radionice s prijenosnim uređajem Veloxy (VEry Low OXYgen (http://www.rgi-genova.com/disinfestation.php) koji pomoću inertnog plina dušika rješava probleme infestacije bez štetnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš. Uređaj je izumio nuklearni fizičar Ercole Gialdi, a metodu je zajednički razvilo nekoliko zemalja (Italija, Velika Britanija, Španjolska i Švedska) u okviru projekta EU-a Save Art kao alternativu fumigaciji štetnim i otrovnim plinovima. U zadnjih petnaestak godina sve više knjižnica koristi Veloxy, primjerice Biblioteca nazionale Marciana, Vatikanska knjižnica, švedska Kraljevska knjižnica, British Library, Library of Congress i druge (http://www.ifla.org/files/assets/pac/nieves_valentin_presentation.pdf).

Osim u knjižnicama, uređaj se uspješno koristi za dezinfestaciju slika, namještaja, kože i umjetnina općenito. Zaključeno je da je za potrebe knjižnica, arhiva i muzeja u Hrvatskoj potrebno nabaviti barem jedan uređaj. U završnom dijelu radionice polaznici su izrađivali strategiju i plan zaštite građe na temelju procjene potreba zaštite knjižnične građe/zbirki u svojoj knjižnici.

Na kraju je iskazno zadovoljstvo organizacijom radionice koja će dodatno potaknuti knjižničare na odgovarajuću zaštitu i pohranu bogate i raznovrsne kulturne baštine koju čuvaju knjižnice Zadarske županije.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-