-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Rasprava


Sviđa ti se ili lajkaš?: računalno nazivlje u knjižničarstvu

Ana Borić
Filozofski fakultet u Zagrebu

aboric@ffzg.hr

Pojavom društvenih mreža u našem okruženju mnogo toga se promijenilo – od načina komuniciranja do poslovanja i povezivanja s drugim ljudima. U svakodnevnu uporabu tako su ušli izrazi koji izvorno potječu iz engleskog jezika, a s vremenom su svoje mjesto u hrvatskom jeziku pronašle i hrvatske inačice koje se koriste u žargonu. Više se nikome ne sviđa knjiga nego se lajka, ako se nešto želi podijeliti neće se samo napisati, već tweetati. Ovo su samo neke od riječi koje su postale prisutne u svim područjima života te je danas skoro nemoguće pronaći osobu koja neće razumjeti da je nečije zanimanje bloger i da mu popularnost može rasti jednostavnim sheranjem na Fejsu.

No postavlja se pitanje koja je cijena globalizacije i ubrzanog tehnološkog razvoja za jezik? Antun Halonja u svojoj knjizi Od računalnog žargona do računalnog nazivlja navodi na koje načine internet utječe na hrvatski jezik: uvode se novi internetski nazivi poput mail, site, monkey, lajkati (najčešće anglizmi ili izvorne engleske riječi). Potom, šire se anglizmi, pokrate i kratice u općemu jeziku (npr. tnx, pozz, CU tj. see you), a u pisanome se tekstu emocije iskazuju pomoću emotikona. Već dugo engleske riječi ulaze u hrvatski jezik, a s razvojem informacijskih tehnologija one su sve brojnije. Još prije dvadeset godina ovu problematiku otvorila je Milica Mihaljević sa svojom knjigom Hrvatsko računalno nazivlje: jezična analiza kada je istraživala računalni jezični korpus u razdoblju od 1984. do 1990. godine. Prikazala je načine postanka računalnih naziva te zaključila da je gotovo svaki engleski računalni naziv potvrđen kao tuđica ili posuđenica u hrvatskom jeziku.

Jedan od uzroka ovakve situacije svakodnevna je pojava novih tehnologija i pojmova koji u hrvatskom jeziku ne pronalaze odgovarajući naziv pa je nerijetko jednostavnije prilagoditi postojeću riječ na engleskom jeziku, nego pronaći zamjenu na hrvatskom. Ukoliko je to neizbježno, preporučuje se grafijsko prilagođavanje riječi pod uvjetom da se zadovoljava jasnoća riječi. Takvu prilagodbu su prošle riječi poput hardvera i softvera te su svima razumljive i označavaju upravo ono što i trebaju. Strane su riječi poželjne u situacijama kad se ne može pronaći odgovarajući prijevod te ih je poželjnije pisati prilagođene nego manevrirati s izvornim oblikom. One se dekliniraju po pravilima hrvatskog jezika, no često se potkradaju greške poput korištenja crtice u deklinaciji. Pogrešno je napisati da se „kvarom hard disk-a gube datoteke” te je u ovoj situaciji bolje koristiti genitiv koji glasi „hard diska”, no potpuno je ispravno tek korištenje hrvatske sintagme tvrdi disk. Crtica se koristi isključivo pri deklinaciji kratica poput SMS-a i HTML-a. Ukoliko neka riječ nema smislenu verziju na hrvatskom jeziku, dopušteno je korištenje izvornog oblika, no on bi se u tekstu trebao označiti kurzivom.

U situacijama u kojima je to moguće, poželjno je koristiti hrvatske riječi. Anglizmi koji se teže prilagođavaju hrvatskom jeziku pružaju bolju priliku hrvatskim riječima jer se u takvim situacijama upornije traži riječ koja može zamijeniti izvornu. Svatko će razumjeti što je environment ili development, no i u računalnom žargonu ih je poželjno zamijeniti s riječima okruženje i razvoj. Korištenje hrvatskih riječi poželjno je, ali i profesionalnije. Forsiranje jezičnog purizma nije rješenje, no svakako je nužno njegovati jezik. Potrebno je pružiti mu priliku da se proširi novim hrvatskim riječima umjesto engleskim izrazima. Ovo su neki od primjera riječi koje su zaživjele u hrvatskom jeziku i mogu u potpunosti zamijeniti izvorni engleski oblik: poveznica (link); mrežna stranica (web page), mrežno mjesto (web site), privitak (attachment), čavrljanje ili ćaskanje (chat), poslužitelj (server). Pojmovi mrežne stranice i mrežnog mjesta preporučuju se knjižničarima i u prijevodu ISBD (ER): Međunarodni standardni bibliografski opis računalnih datoteka još od 2001. godine. Jedna od riječi koja također pronalazi svoj put do hrvatske publike je dlanovnik te zamjenjuje ručno računalo, tj. tablet. Iako se u medijima još uvijek može čuti engleska verzija, nesumnjivo je da će osoba koja poznaje bar osnove terminologije računalnog nazivlja razumjeti riječ dlanovnik. Možda s vremenom i one riječi koje su donijele društvene mreže i informacijska tehnologija nađu svoju zamjenu u hrvatskom jeziku. Očekivano je da će određene skupine bolje razumjeti engleske nazive od hrvatskih koje manjina upotrebljava, no upornijim promicanjem hrvatskih izraza situacija bi se vjerojatno poboljšala. U već spomenutoj knjizi o računalnom nazivlju Antun Halonja donosi i rječnik hrvatskog računalnog žargona gdje su prikazani nazivi koji su postali dijelom jezika. Rječnik je nastao na temelju određenog korpusa građe: hakerskih priručnika, blogova, osobnih bilješki, informatičkih časopisa i Rječnika hakerskoga žargona.

Ne smije se zanemariti i činjenica da se računalna tehnologija sve češće pojavljuje u najranijem razdoblju obrazovanja, a učenici se susreću s raznim pojmovima računalnog nazivlja već od djetinjstva. O tome su Sanja Škifić i Emilija Mustafić pisale u svom radu Anglizmi i hrvatsko računalno nazivlje kroz prizmu jezičnoga konflikta i jezične ideologije objavljen u časopisu Jezikoslovlje 2012. godine (dostupan na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=140138 op. ur.) u kojem su predstavile istraživanje provedeno prošle godine među učenicima osnovnih škola u Zadarskoj županiji. Rezultati su pokazali kako ispitanici u većoj mjeri odabiru anglizme u onim slučajevima kada procjenjuju da su uporabno manje zahtjevni u usporedbi s hrvatskim izrazima te ih u većoj mjeri nude kao odgovore na ponuđene ilustracije računalne tehnologije kada procjenjuju da su se uspješno prilagodili zakonitostima hrvatskoga jezika. Ipak, istraživanje pokazuje kako je za sve ispitanike hrvatski nesumnjivo jezik identifikacije i komunikacije.

Pitanje računalnog nazivlja u hrvatskom je jeziku danas aktualnije no ikada te je nemoguće predvidjeti daljnji razvoj situacije i prilagodbe riječi. Neovisno o tome služite li se računalom ili kompom, jeste li gejmer ili igrač video igara, knjižničar koji se svojim korisnicima pokušava približiti sheranjem, twitanjem, fejsanjem ili nečim trećim, na vama je da izaberete hoćete li prihvatiti engleske nazive, prilagođene hrvatske inačice ili sasvim nove riječi u računalnom žargonu koje širenjem knjižničnih usluga na internetu nezaobilazno postaju i dijelom knjižničarskog nazivlja.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-