-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Iz knjižnica


Priprema, pozor... Svi u kazalište u Knjižnicu S. S. Kranjčevića!
Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica S. S. Kranjčevića, ožujak 2013.

Irena Bekić, irena.bekic@kgz.hr
Željko Vrbanc, zeljko.vrbanc@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića

U Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u sklopu mreže Knjižnica grada Zagreba drugu godinu zaredom odvija se manifestacija pod imenom Priprema, pozor ... kazalište! Manifestacija je proizašla iz godinu ranijeg događanja kojim smo 2011. godine svečano proslavili petnaest godina suradnje s lutkaricom Vandom Vilić koja je sve ove godine redovito gostovala u Knjižnici svakog prvog četvrtka u mjesecu. Dvodnevni događaj sastojao se od smotre vrtićkih i školskih predstava s područja Peščenice (Dani lutkarstva na Peščenici) i svečanosti Slavlje lutk(aric)e kojom smo zahvalili Vandi Vilić.

Kako se taj događaj vremenski poklopio s važnim datumima za lutkarstvo i kazalište poput Svjetskog dana pripovijedanja (20. 3.), Svjetskog dana lutkarstva (21. 3.) te Svjetskog dana kazališta (27. 3.), rodila se ideja o redovitom obilježavanju tih dana, ne zbog forme i prigode već ponajviše stoga što naš dječji odjel ima dugu povijest aktivnog bavljenja dječjim scenskim izričajem. Često koristimo različite scenske forme da bismo ispričali priču, predstavili knjigu ili jednostavno razveselili djecu koja nam dolaze u posjet. S malom glumačkom skupinom Lift osnovanom unutar knjižnice ostvarili smo nekoliko razigranih i vrlo dobro primljenih predstava te gostovali u školama i knjižnicama u Zagrebu i drugim gradovima: Bjelovaru, Sisku, Rijeci, na Ogulinskom festivalu bajke itd., a nekoliko je naših predstava nastalo u okviru redovnih radionica na dječjem odjelu. Zbog čestog „događanja kazališne igre“, na ovaj ili onaj način, u praksi dječjeg odjela, bilo je pitanje pogodnog trenutka kad će ona prerasti u nešto novo. Novo je bila ideja o projektu – koji bi našu dosadašnju praksu proširio i obogatio, ali i ideja o potrebi stalnog ukazivanja na vrijednosti pripovijedanja, kazališta i igre. Također je značajna ideja o uključenju i povezivanju svih onih koji se time bave, posebno naših kolegica i kolega iz drugih knjižnica. Dobru suradnju smo ostvarili s kolegicama iz Narodne knjižnice i čitaonice Vlade Gotovca iz Siska, Gradske knjižnice u Samoboru te zagrebačkih knjižnica, s Knežije i iz Sesveta. Na takvoj praksi i na tim idejama počiva naš projekt Priprema, pozor... kazalište!

Projekt smo razvili kroz tri modula: središnju smotru dječjih amaterskih – školskih, vrtićkih i knjižničnih – kazališnih skupina, praktične radionice te teorijski aspekt u formi okruglog stola. Manifestaciju redovito prati i izložba lutaka pa smo u svojem prostoru izložili lutke iz fundusa Zagrebačkog kazališta lutaka, kao i one Vesne Balabanić i Marijane Županić Benić.

Smotru dječjih amaterskih skupina smatramo najvećom vrijednošću projekta jer je usmjerena isključivo na djecu i omogućava im da bez opterećenja natjecanjem, utrkom za nagradom ili ikakvim mjerenjem uspješnosti pokažu što su naučila i što rade po svojim školama/vrtićima/knjižnicama. Isto tako, u prilici su vidjeti druge, usporediti se, družiti se. Pritom su neadekvatnost prostora koja katkad dođe do izražaja ili tehnički nesavršeni uvjeti zanemarivi nedostaci u odnosu na dobrobit koju donose improvizacija, ležernost i dobra volja. Doista, u ukupno tri godine postojanja smotre kroz knjižnicu je prošlo tridesetak skupina i predstava u rasponu od dobre do izvanredne izvedbe, a ono što se pokazalo kao najvažnije je zadovoljstvo i dobro raspoloženje, mogućnost igranja predstava izvan svoje zatvorene zajednice ili nekog natjecateljskog konteksta.

Važno je naglasiti da su glumačke družine istovremeno jedni drugima publika i da se vrlo često ovdje ostvaruje zanimljiva i zabavna interakcija kroz koju jedni drugima pomažu graditi predstavu. Nadalje, ono što suptilno upisujemo u naš projekt je dječja komunikacija kroz umjetničku formu, sagledavanje života kroz simboličke oblike, primanje sadržaja koji su dio zajedničkog kulturnog naslijeđa i stvaranje novih. To nam je ujedno i krajnji cilj projekta.

Središnju formu smotre prate profesionalne predstave i praktične radionice što omogućuje uvid u kazališnu proizvodnju kao proces. Naime, kroz radionice djeca primaju informaciju da kazališna predstava kao predstavljački događaj nije zatvorena cjelina nedodirnuta vanjskim utjecajima, već da je rezultat složenog procesa i višestruke komunikacije, a to je važno mjesto u edukaciji za buduću aktivnu participaciju u kulturnom životu uopće.

Ovogodišnji program uključio je Radionicu pripovjednog kazališta dramske umjetnice Jadranke Bargh za odrasle, a lutkarska radionica Natalie Murat Dean za osnovnoškolce nadovezala se na temu ovogodišnje manifestacije Dječje dramsko pismo jednako kao i radionica Slušaonica radio igre za djecu. Slušaonica je inače projekt Hrvatskog radija i vodi ga Nives Madunić Barišić, urednica dječjeg dramskog programa na Hrvatskom radiju.

Zamišljeno je da programu manifestacije Priprema, pozor… kazalište!, u osnovi sačinjenom iz praktičnih formi predstava i radionica, damo teorijski okvir u formi okruglog stola posvećenog aktualnoj temi manifestacije. Tako su na prvom okruglom stolu posvećenom Vandi Vilić govorile Ana Kraljević i Livija Kroflin. O prošlogodišnjoj temi Reci mi to lutkom o ulozi lutke s pedagoškog i terapijskog aspekta govorili su psihijatar Zlatko Bastašić, lutkarica i umjetnička pedagoginja Marijana Županić Benić te glumac Pero Juričić. Ove smo se godine posvetili dječjem dramskom pismu pa su sudionici okruglog stola bili teatrologinja Sanja Nikčević, književnica i urednica dječjeg dramskog programa na Hrvatskom radiju Nives Madunić Barišić i režiser Mario Kovač. Polazište za raspravu bila je konstatacija da se u hrvatskim kazalištima za djecu vrlo rijetko ili gotovo uopće ne igra originalni dramski tekst. Naglašeno je, međutim, da produkcija nije zanemariva što potvrđuje praksa Dječje radio drame koja postavlja desetak novih dramskih tekstova godišnje. Nives Madunić Barišić skrenuala je pozornost na nagradu Mali Marulić za dramski tekst za djecu, utemeljenu 2007. godine, upravo s namjerom da se stvori platforma za domaću dječju dramu. No od jedanaest do sada nagrađenih tekstova svega ih je pet postavljeno na pozornicu. Mario Kovač, koji režira u etabliranim dječjim kazališnim kućama poput Žar ptice, ali isto tako i na malim scenama u nezavisnoj produkciji, naglasio je da mala kazališta ne mogu preuzeti rizik postavljanja nepoznatih tekstova odnosno autora, stoga se odlučuju za poznate tekstove poput Čudesne šume ili Profesora Baltazara koji će privući publiku. Iz istog razloga na dječju se scenu postavljaju adaptacije lektirnih naslova. Neprestano igranje istih naslova dovodi do toga da se, primjerice, u Zagrebu istovremeno igraju tri Pinocchija ili tri Heidi. Sanja Nikčević tu je situaciju dijagnosticirala kao brodvejski sindrom, tj. igranje hitova, koji se javlja u kazalištu za odrasle, ali i u onom za djecu. Zaključeno je da kazališta uglavnom nemaju osobu koja bi čitala nove tekstove, da ravnatelji vrlo rijetko imaju jasne produkcijske strategije, a da ona izostaje i na razini šire kulturne politike. Dotiranja i financiranja ovdje su također vrlo bitna i pisci su nažalost prepušteni sami sebi i vlastitim marketinškim i menadžerskim sposobnostima. Zbog svega toga perspektiva domaćeg dramskog dječjeg teksta ne čini se blistavom, a pojedinačna nastojanja, među njima i ovaj naš projekt unutar kojega se rodila ideja i o budućim javnim čitanjima originalnih neobjavljenih dramskih tekstova, mali su, ali ne i zanemarivi pomaci ka njihovoj afirmaciji.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-