-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Tema broja: programi i usluge za djecu i mlade // poticanje čitanja


Čitamo mi, u obitelji svi: nacionalni projekt poticanja čitanja kod učenika trećih razreda osnovnih škola

Zaboraviš li tri dana uzeti knjigu u ruke, tvoje će riječi izgubiti ljepotu. (kineska poslovica)

Dejana Kurtović
Knjižničarka IV. OŠ Bjelovar,
voditeljica projekta za 2012./2013.

dejana.kurtovic@knjiznicari.hr

U organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižničara pokrenut je 2011. nacionalni projekt Čitamo mi, u obitelji svi, koji ima elemente školskog i razrednog projekta. U njemu su 2011/12. sudjelovale 124 škole i njihovi knjižničari, a 2012/13. 126 škola. Oni su suradnjom s više od 200 učitelja trećih razreda projektom obuhvatili oko 5 000 učenika i 25 000 članova njihovih obitelji. Ovaj projekt je školski jer obuhvaća zajednički rad učitelja i knjižničara na promociji školske knjižnice i razvijanju tehnike čitanja. Razredni je jer uključuje sudjelovanje svih učenika jednog trećeg razreda u zajedničkoj aktivnosti – čitanju.

Cilj je projekta ukazati na važnost svladavanja tehnike čitanja kod učenika kao preduvjeta za njegovo daljnje cjeloživotno učenje, potom na važnost roditelja kao uzora u procesu čitanja i na važnost školske knjižnice kao informacijskog središta škole koja promiče kulturu čitanja. Ovim se projektom kod učenika nastoji razviti čitateljske navike, ljubav prema čitanju kao kvalitetnom načinu provođenja slobodnog vremena i interes za knjigu. Roditeljima pokazujemo načine kako mogu pomoći svojoj djeci u svladavanju čitanja. Istodobno, senzibiliziramo ih za suradnju sa školom i knjižnicom i uključujemo ih u konkretne aktivnosti. Svaki knjižničar se afirmira u svojoj lokalnoj i školskoj zajednici ojačavajući trokut obitelj – učenik – škola. Cilj projekta je i nabava novih nelektirnih naslova za školske knjižnice po povoljnim cijenama.

Projekt poticanja obiteljskoga čitanja provodi se već drugu godinu zaredom prema unaprijed isplaniranim i vremenski točno određenim fazama. U svakoj školi knjižničar planira i vodi projekt, a na nacionalnoj razini paralelnom provedbom projekta koordinira glavna voditeljica projekta. Školski knjižničari provode projekt u školi suradnjom s glavnom voditeljicom projekta, dobivajući od nje sve upute, kao i sve potrebne materijale.

Knjižničari se prvo prijavljuju, zatim dobivaju upute za razgovor s ravnateljem, učiteljima i roditeljima, potom održavaju roditeljski sastanak na kojem ih upoznaju s etapama projekta. Odabiru osam naslova za naprtnjaču/e birajući iz ponuđenih popisa po jednu knjigu iz svake skupine. Za kupnju svih osam knjiga u naprtnjačama knjižničari sami pronalaze sredstva (od osnivača škola, od škole, donacijom, roditeljskim prilozima…). Bilježnice dojmova i bedževe dobivaju besplatno. Kad dobiju sav potreban materijal za provedbu projekta (naprtnjače, bilježnice dojmova i knjige), svi knjižničari uključeni u projekt istog dana započinju provedbu. Tijekom šk. g. 2012/13. prve naprtnjače su počele „putovati” u dva navrata – u prosincu 2012. i u siječnju 2013. godine. Školski knjižničari su obavijestili lokalne medije, a voditelj projekta nacionalne. Većina medija izvijestila je o projektu, uključujući i HRT. Knjižničar po završetku projekta knjige stavlja na police knjižnice tako da budu dostupne svim korisnicima. U završnoj fazi pravi se izvješće, izrađuje evaluacija provedbom ankete među roditeljima i učenicima te se izabiru najljepši učenički radovi s dojmovima. Na kraju se dijele nagrade, pohvalnice i zahvalnice svim sudionicima.

Projekt je osmišljen po načelu „putovanja” knjižnične naprtnjače od jednog do drugog učenika 3. razreda. Svakog petka jedan učenik nosi knjižničnu naprtnjaču doma i zadržava je pet dana. U njoj se nalazi osam novih nelektirnih knjiga tako da svaka knjiga pokriva jednu od osam različitih predmetnih skupina za rekreativno čitanje: beletristika (poezija, proza i strip) i nebeletristika (popularno-znanstvena knjiga, priručnik za slobodno vrijeme, knjiga o povijesti i tradiciji, priručnik za odgoj djeteta); knjige za djecu i knjige za odrasle čitatelje. Izborom različitih knjiga skrećemo pozornost na to da se u školskoj knjižnici nalazi mnoštvo drugih knjiga, a ne samo lektira. Roditelji i djeca odvajaju za čitanje svaki dan barem 15 minuta. Važno je da se druže u intimnoj aktivnosti zajedničkog čitanja. Svoje lijepe doživljaje zajedničkog čitanja zapisuju u priloženu bilježnicu dojmova, a mogu se izraziti i crtežima ili fotografijom. Petog dana dijete knjižničnu naprtnjaču donosi u školu i nekoliko minuta prezentira svom razredu, učitelju(ici) i knjižničaru(ki) svoje doživljaje i na taj način se uči usmenom izražavanju i potiče svoje razredne kolege na izgradnju pozitivnog stava prema čitanju. Također se istodobnom cirkulacijom naprtnjače u više razreda i od jednog do drugog učenika stvara pozitivno i zdravo natjecateljsko ozračje.

Projekt je osmišljen na ovaj način jer učenici nižih razreda osnovne škole uče najprije oponašanjem, a sve do puberteta glavni su im uzori njihovi roditelji. Ako učenici u nižim razredima ne usvoje dovoljno dobro tehniku čitanja, kasnije je vrlo teško nadoknaditi propušteno te redovito imaju problema s učenjem, a ne samo s čitanjem. Djeca u 3. i 4. razredu počinju čitati dugačka djela ili romane. Stoga u projektu sudjeluju upravo učenici trećih razreda i njihovi roditelji.

Evaluacija 2011/12. je pokazala da od 2 600 roditelja 2011/12. njih 64,68 % bilo je izrazito zadovoljno projektom, a 71% je reklo da ih je projekt uvjerio u važnost obiteljskog čitanja. Na daljnje čitanje na obiteljski način, sudjelovanje u projektu potaknulo je 63,77 % roditelja.

Primjedbe roditelja oko provedbe projekta vrlo su ohrabrujuće: „Tek sad vidimo koliko je važno čitati i što nam sve naš knjižničar nudi i za što se sve zalaže u svojoj struci. Sve pohvale!”; „Poticanje djece da čitaju zajedno s roditeljima je odličan način realizacije projekta, jer je tada djeci zanimljivije čitati.”
I dojmovi učenika su jako pozitivni: „Tako smo svaku večer nešto svi skupa pročitali, jer preko dana imamo puno obaveza pa ne stignemo biti svi skupa. Mislim da su nas ove knjige još više zbližile ovih nekoliko večeri.”; „Zadnju večer mi je mama prije spavanja čitala knjigu Priča o jabukama. Uživala sam u maminom čitanju i dogovorile smo se da ćemo za vikend napraviti kolač od jabuka, jer me ova priča podsjetila na to.”

U mnogo slučajeva roditelji su na javnim mjestima zaustavljali knjižničare i čestitali im na provedbi projekta, ohrabrivali ih da projekt provode sa svim generacijama trećih razreda. Na mrežnim forumima su roditelji spominjali važnost čitanja u obitelji na temelju informacija koje su dobili od školskih knjižničara te temeljem sudjelovanja u projektu.

Projekt su poduprli Filozofski fakulteti u Zagrebu i Zadru, Hrvatsko čitateljsko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture, Agencija za odgoj i obrazovanje, a financirali Pliva Hrvatska, PBZ Card te niz drugih donatora. Više o projektu može se saznati na mrežnoj stranici www.knjiznicari.hr/ruksak ili Facebooku: www.facebook.com/cmuos.

Zaključno možemo reći, doživimo li ovaj projekt kao jedan od načina kako poboljšati cjelokupnu društvenu pismenost i čitalačku kulturu, onda će ovakva nastojanja postati obveza stručnih suradnika i učitelja, a ne samo entuzijazam i dobra volja. Veliku ulogu u promicanju obiteljskog čitanja imaju upravo školski knjižničari. Vjerujemo da će ovaj projekt potaknuti obiteljsko čitanje i motivirati roditelje za poticanje čitanja kod djece. I nadamo se da će zaživjeti i očvrsnuti tanke niti između obitelji i školstva te stvoriti kvalitetnije i bolje čitalačko društvo sada i ubuduće.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-