-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Iz inozemstva


Prva međunarodna konferencija o poticanju rane pismenosti Prepare for Life! – Raising Awareness for Early Literacy Education; predstavljen projekt Knjige za bebe Knjižnice i čitaonice „Fran Galović”, Koprivnica
Leipzig, 12. – 14. ožujka 2013.

Danijela Petrić, danijela@knjiznica-koprivnica.hr
Jasminka Vajzović, jasminka@knjiznica-koprivnica.hr
Knjižnica „Fran Galović“, Koprivnica

U njemačkom gradu Leipzigu od 12. do 14. ožujka 2013. održana je prva međunarodna konferencija o ranoj pismenosti pod nazivom Prepare for Life! – Raising Awareness for Early Literacy Education. Organizator konferencije bila je njemačka zaklada za poticanje čitanja „Stiftung Lesen“, suorganizatori Goethe Institut i Lajpciški sajam knjiga, a pokrovitelj Ministarstvo obrazovanja SR Njemačke. Konferencija je okupila preko 130 stručnjaka različitih profila iz 35 zemalja. Na poziv organizatora, kao jedine predstavnice iz Hrvatske, sudjelovale su i koprivničke knjižničarke Jasminka Vajzović i Danijela Petrić s lokalnim projektom Knjige za bebe. Konferencija je bila organizirana u tri dana. Prvi dan bio je namijenjen svim stručnim posjetiteljima, dok su drugi i treći dan Konferencije bili namijenjeni samo pozvanim stručnjacima. Težište je bilo na poticanju čitanja kod djece od najranije dobi i to s različitih aspekata te socijalizacija kroz čitanje.

Prvog dana su pozvani izlagači iznosili različite aspekte koji utječu na razvoj rane pismenosti i cjelokupan razvoj djeteta. Konferencija je započela s predavanjem ekonomskog stručnjaka Erica A. Hanusheka s Hoover Instituta, Sveučilišta Stanford iz Sjedinjenih Američkih Država koji je govorio o povezanosti rane pismenosti i gospodarskog razvoja. Profesor Hanushek iznio je statističke analize kojima je dokazao isplativost investiranja u obrazovanje. Samo mali porast bodova PISA neke zemlje (eng. Programme for International Student Assessment, međunarodna su istraživanja pod pokroviteljstvom OECD-a. Provode se svake tri godine, a njima se ocjenjuje razina obrazovanja petnaestogodišnjaka, op. ur.), može donijeti dugoročno veći porast BDP-a te zemlje. Predškolsko obrazovanje ima veliki utjecaj te se ono mora integrirati u školski sustav u što ranijoj dobi i biti dostupno svoj djeci. Osim kvalitetnog školskog sustava, vrlo je bitno i poticajno okruženje za razvoj pismenosti u svim segmentima društva. Izlaganje Susan B. Neuman sa Sveučilišta Michigan bilo je usmjereno na pojam rane pismenosti, zašto je važna i kako se razvija. Uspješna rana pismenost temelji se na zdravom razvoju djeteta. Zato se može reći da su temelji uspješne budućnosti u ranom djetinjstvu kada se djeca najbrže razvijaju i najbrže uče. Za razvoj pismenosti potrebno je bogato jezično okruženje u kojem dijete raste, a tu je svakako vrlo važna uloga roditelja. Rizični faktori koji negativno utječu na razvoj rane pismenosti su siromaštvo, obitelji u kojima se govori drugim jezikom u odnosu na službeni jezik zemlje te niža razina obrazovanja roditelja. Eve V. Clark sa Sveučilišta Stanford govorila je o jezičnom razvoju djeteta u ranoj dobi te istaknula važnost poticanja interakcije između djeteta i odraslih osoba što znači da je pored čitanja važno govoriti djetetu o svemu što ga okružuje. Renate Zimmer sa Sveučilišta Osnabrük u Njemačkoj u svom je izlaganju govorila o važnosti motoričkog razvoja djeteta koji je povezan s razvojem govora. U svojem istraživanju dokazala je kako su djeca koja su bila svakodnevno fizički aktivna pokazala bolje rezultate.

Izlaganje Christophera J. Longina iz istraživačkog centra za čitanje u Floridi bilo je usmjereno na važnost stjecanja čitateljskih vještina u djetinjstvu za cjelokupni uspjeh u kasnijoj dobi. Istraživanja koja su proveli dokazuju da djeca kojoj se čita od najranije dobi postižu bolje rezultate u školi i uspješnija su.

Drugi dan Konferencije bio je posvećen primjerima iz prakse te izložbi Bookstart over the world. Bookstart je projekt kojim se svakom djetetu već od najranije dobi želi pružiti jednaku mogućnost za stvaranje temelja potrebnih za stjecanje i razvoj znanja i kompetencija tijekom cijelog života. U okviru izložbe Bookstart over the world, gdje je Hrvatsku predstavljao koprivnički projekt Knjige za bebe, prikazan je ukupno 21 projekt iz 15 zemalja: Australije, Austrije, Belgije, Kanade, Hrvatske, Danske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Japana, Nizozemske, Portugala, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država. Većina predstavljenih projekata provodi se više godina na nacionalnoj razini za razliku od Hrvatske koja je tek ove godine započela s nacionalnim projektom za poticanje čitanja djeci rane dobi Čitaj mi!

Na panel diskusijama i okruglim stolovima razgovaralo se o sljedećim temama: utjecaju obitelji i odgojno-obrazovnih ustanova na razvoj rane pismenosti, o knjižnicama kao mjestima razvoja rane pismenosti, ulozi volontera, razvoju kampanja i njihovoj promociji, kulturnim i socijalnim parametrima te o integraciji programa razvoja rane pismenosti u obrazovni sustav. Zaključeno je da su knjižnice poticajna mjesta za razvoj rane pismenosti. Dokazano je da djeca koja se učlane u knjižnicu u ranoj dobi, ostaju članovi i kasnije. U njemačkim knjižnicama zahvaljujući kampanji za čitanje od naranije dobi, Lesestartu, povećao se broj učlanjenih beba. U evaluaciji programa sudjelovalo je 200 obitelji koje su izjavile da je dijete uključeno u program pokazuje veću inicijativu da mu se čita te češće poklanja knjige i drugoj djeci. U knjižnicama se sve više organiziraju kutci za bebe, a mnogi roditelji kažu da bez ove inicijative ne bi počeli tako rano čitati svojoj djeci. U Meksiku se otvaraju Bebetece – knjižnice za bebe i malu djecu opremljene košarama, jastučićima i kvalitetnim slikovnicama. Knjižničari roditeljima pružaju informacije o dobrim knjigama i potiču da se takva atmosfera napravi i kod kuće. U poticanju rane pismenosti izuzetno je važna uloga roditelja. Dijete prve spoznaje o životu dobiva od roditelja i najbližih koji ga okružuju u vlastitom domu. Roditelji mogu na svoju djecu prenijeti kako pozitivna tako i negativna iskustva vezana uz čitanje. Kako bi ohrabrili roditelje i podučili ih kako poticati djecu na čitanje pokrenuta je međunarodna inicijativa HIPPY International (Home Instruction for Parents and Preschool Youngsters, http://www.hippy-international.org/). Cilj je podučiti roditelje nižeg obrazovanja i iz socijalno depriviranih sredina vještinama potrebnim za podučavanje rane pismenosti u vlastitom domu. Provodi se u nizu zemalja.

Treći dan održana je panel rasprava na kojoj je istaknuta važnost uvrštavanja strategije za poticanje rane pismenosti u nacionalni obrazovni program. Političari bi trebali osigurati primjerena i dugoročna novčana sredstva za sve ključne partnere, uključujući i knjižnice. Završni govor održala je Ulrike Hanemann iz UNESCO-ova – Instituta za cjeloživotno učenje koja je istaknula da problem nepismenosti nije prisutan samo u nerazvijanim zemljama. Rezultati istraživanja su zabrinjavajući kada se uzme u obzir da oko 60 milijuna djece ne pohađa školu, 120 milijuna nije završilo ni osnovno obrazovanje, a 775 milijuna odraslih u svijetu je nepismeno. Veća pismenost društva u konačnici donijet će socijalne koristi (manja smrtnost djece, zdravlje, bolje ponašanje); ekonomske (veća zarada, ekonomski rast) i političke (razvoj demokracije, sudjelovanje u društvu).

Pored poticajnog okruženja kod kuće vrlo je važno kreiranje pozitivnog okruženja za poticanje čitanja i u cijeloj zajednici. Poticanje rane pismenosti izazov je za cijelo društvo. Treba započeti rano, s djetetovim rođenjem, obuhvatiti što je moguće više djece i voditi ih prema naprednijim oblicima razvoja pismenosti. Napredak društva uvelike ovisi o pismenosti pojedinaca. Stoga je potrebno da se u poticanje rane pismenosti uključe svi partneri – roditelji, zdravstveni djelatnici, odgojno-obrazovne ustanove, stručnjaci različitih profila, donatori, volonteri, a nadasve potrebna je podrška političara na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sudionici konferencije razvili su cijeli komplet preporuka kako poboljšati sustav podučavanja rane pismenosti (Early literacy Education - ELE) pod nazivom Lajpciške preporuke za podučavanje rane pismenosti (eng. Leipzig Recommendations on Early Literacy Education), koji je dostupan na https://www.readingworldwide.com/index.php?id=51648.

 * * *

Projekt Knjige za bebe Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice namijenjen je roditeljima male djece s ciljem poticanja rane pismenosti, a provodi od 1999. godine u suradnji s Neonatološkim odjelom koprivničke bolnice. Sastoji se od paketića koji dobivaju novorođene bebe u koprivničkom rodilištu u kojem se nalazi prva slikovnica za bebu, letak za roditelje o važnosti poticanja čitanja od najranije dobi te informacije o dostupnim knjižničnim uslugama za djecu i njihove roditelje, s pozivom na učlanjenje u knjižnicu. Od 1999. do 2003. godine u projekt su bile uključene bebe rođene u tjednu obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, dok od 2003. pa nadalje, zahvaljujući sredstvima koprivničke Podravke, Koprivničko-križevačke županije i grada Koprivnice, u projekt su uključene sve bebe rođene u koprivničkom rodilištu i njihovi roditelji. Ovaj projekt inspiriran je britanskim projektom Bookstart čije je provođenje započelo 1992. godine.
Svi slični projekti poticanja čitanja od najranije dobi sastoje se od informativno-edukativnih paketa koji sadrže slikovnice i informativne materijale kako čitati djeci od najranije dobi. Cilj je svakome djetetu od najranije dobi pružiti jednaku mogućnost za stvaranje temelja za stjecanje znanja tijekom cijelog života.

Sudjelovanje koprivničkih knjižničarki na ovoj konferenciji financijski su omogućili Goethe Institut Kroatien, njemačka organizacija Bibliothek & Information Deutchland (BID) i Koprivničko-križevačka županija.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-