-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Skupovi u zemlji


25. proljetna škola školskih knjižničara: Komunikacija u školskoj knjižnici – ukorak s vremenom
Vodice, 14. – 17. travnja 2013.

Dejana Kurtović
Knjižnica IV. osnovne škole Bjelovar

dejana.kurtovic@knjiznicari.hr

Jubilarna, 25. proljetna škola školskih knjižničara, sa središnjom temom komunikacija u školskoj knjižnici – ukorak s vremenom, održana je od 14. do 17. travnja 2013. godine u Vodicama u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Zahvaljujući različitim metodama poučavanja i oblicima rada (plenarna izlaganja, okrugli stolovi i stručne radionice, frontalni i rad u grupama…) u trodnevnom programu tristotinjak knjižničara osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova usvojili su nove sadržaje iz knjižnično-informacijskog obrazovanja kako bi ih mogli primijeniti u svojoj praksi. Nažalost, ove godine su izostali gosti iz drugih zemalja (osim dviju kolegica iz Slovenije i dviju iz BIH) te je prvi put Proljetna škola održana bez međunarodnih sudionika.

Škola je svečano otvorena u nedjelju 14. travnja 2013. kulturno-umjetničkim programom učenika OŠ Smiljevac i Gimnazije Ivana Pavla II iz Zadra, a pozdravni je govor održao Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. U povodu četvrt stoljeća rada Proljetne škole školskih knjižničara, knjižničarka koja je sudjelovala na svim dosadašnjim Školama, Jadranka Groza, prof. i dipl. knjižničarka OŠ „Braća Bobetko” iz Siska, podsjetila je sve kako je škola nastajala i razvijala se u proteklih 25 godina. Vizualno, videoisječkom dočarala je važnost Proljetnih škola, osobito za školske knjižničare.

U ponedjeljak, 15. travnja 2013. poticajna predavanja o tome kako komuniciramo, na koji način možemo poboljšati komunikacijske vještine održali su renomirani stručnjaci iz područja komunikacijskih znanosti: Pavao Brajša (predavanje o komunikacijskim bipolaritetima u našim razgovorima), Željko Kostelnik (predavanje pod nazivom Slušam ali ne čujem!), Dragan Knežević (Komunikacija, dalje od mog nosa) i Melita Schmitz, knjižničarka iz OŠ Slatine (predavanje naslovljeno To smo mi, ljudi!, u kojem je prezentirala rezultate nekoliko svjetskih istraživanja o tome kako stav o nečemu ili nekome utječe na naše ponašanje). Osobito valja istaknuti predavanje Dragana Kneževića, u kojem je predstavio četiri različita komunikacijska tipa i upozorio da je za uspješnu komunikaciju bitno prepoznati, uskladiti se i prilagoditi osobi s kojom komuniciramo i prilici u kojoj komuniciramo.

Znanja s predavanja o preduvjetima uspješne komunikacije knjižničari su proširili na okruglim stolovima na kojima se raspravljalo kako komunicirati bez filtera i je li trema saveznik ili neprijatelj u komunikaciji, posebno u javnoj komunikaciji, te kako je suzbiti i nositi se s njom.

Informativna predavanja za prisutne knjižničare, u utorak 16. travnja, održale su profesorice iz Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara. O pravima korisnika u digitalnom vremenu govorila je profesorica Aleksandra Horvat; tradiciju i suvremenost knjižničnih zbirki NSK predstavila je Dunja Seiter-Šverko, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; o mogućnostima razvoja knjižnice i zadaćama NSK-a u odnosu na podsustav školskih knjižnica govorila je Veronika Čelić-Tica; Mira Zovko, viša savjetnica za školske knjižnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, predstavila je Standarde za školske knjižnice.

Isti dan na radionicama (pet za knjižničare osnovnih i pet za knjižničare srednjih škola) knjižničari su usvojili praktična znanja, među ostalim o tome kako kvalitetnom komunikacijom do uspješne suradnje, koji su to oblici poslovne komunikacije školskog knjižničara, kako vođenje debate može pomoći u vježbanju komunikacijskih vještina i razvijanju kritičkog mišljenja, i kako pisanje i čitanje mogu biti jedinstven užitak.

Sudjelovala sam na trima radionicama koje su vodili knjižničari: Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice kao strateški mehanizam komunikacije (voditelji su bili Draženka Stančić i Robert Posavec), Izrada kontakt obrazaca uz pomoć Google Docsa (Josip Strija i Tanja Kolar Janković) i Web 2.0 komunikacijski kanal u školskoj knjižnici (Nataša Mesić Muharemi i Tihomir Dunđerović). Sve tri su bile profesionalne, zanimljive, strukturirano i praktično izvedene te će mi puno pomoći u poslu. Na prvoj radionici naučili smo raditi medijski plan i objave za medije, na drugoj informacijski upit u Google Docsu, a na trećoj blog i kako se koristiti Dropboxom, nezaobilaznim alatima u novom komunikacijsko-informacijskom dobu.

Na predstavljanju primjera dobre prakse kolega knjižničara iz cijele Hrvatske treći dan Proljetne škole održano je 13 prezentacija. Zadnje je predavanje, pod nazivom Čitanje za cijeli život bilo moje. Govorila sam o nacionalnom projektu poticanja čitanja kod učenika trećih razreda i njihovih obitelji pod nazivom Čitamo mi, u obitelji svi. (O projektu više pročitajte u tekstu u ovom broju.)

Drugi su primjeri dobre prakse projekti Ivone Šimunović (Učenici-mentori), Anite Tufekčić (Fantastična bića iz bajki) i Sanje Nejašmić (Zavičajna zbirka „Vladimir Nazor”: put do zavičajne zbirke, organizacija i korištenje).

Pokazalo se da primjerima dobre prakse iz stručno-knjižničnog rada treba dati više prostora i da ih treba odvojiti od kulturno-javnog i odgojno-obrazovnog rada. Također, navedene bi primjere dobre prakse svakako trebalo uvrstiti u posebni odjeljak Zbornika Proljetne škole, i to u digitalnom obliku jer su oni, po mojem mišljenju, uz radionice, najvažniji dio Skupa.

Na Proljetnoj školi sudjelovala sam i na radnim sastancima HMŠK-a (Hrvatske mreže školskih knjižničara), ČDZ-a (projekta Čitanjem do zvijezda) i 11. skupštini HUŠK-a (Hrvatske udruge školskih knjižničara). Prisustvovala sam i svečanoj dodjeli godišnje nagrade „Višnja Šeta” kolegicama zaslužnima za izniman rad u prethodnoj godini: Draženki Stančić, knjižničarki OŠ Ivanec, Ines Krušelj-Vidas, knjižničarki OŠ Gornje Stubice i Ani Saulačić, višoj savjetnici za stručne suradnike školske knjižničare AZOO podružnice Split.

Ove su godine izostale kulturne aktivnosti i priredbe kojih je bilo prethodnih godina (kazališna predstava, razgledanje znamenitosti npr. Šibenika, izlet na Prvić, Zlarin ili Kaprije). Ali, družili smo se s književnikom Brankom Čegecom i prisustvovali predstavljanju knjige Školski knjižničar autorica Jasmine Lovrinčević i Dinke Kovačević.

Više o navedenim izlaganjima, predavanjima i radionicama može se pročitati u Zborniku 25. proljetne škole školskih knjižničara RH, koji će biti dostupan u digitalnome obliku preko Digitalne knjižnice Metel Pointa.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-