-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Skupovi u zemlji


8. SEEDI konferencija: digitalizacija kulturne i znanstvene baštine i 3. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, 15. – 16. i 17. svibnja 2013.

Anita Marin
Nacionalna i sveučilišna knjižnica

amarin@nsk.hr

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin i glavni organizator osme po redu međunarodne konferencije SEEDI (South-Eastern European Digitisation Initiative) održane 15. i 16. svibnja 2013. godine. Konferencija se po drugi put održala u Zagrebu.

SEEDI je međunarodna inicijativa za razvoj digitalizirane kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe. Ciljevi SEEDI-a su postizanje svjesnosti o važnosti digitalizacije kulturnog i znanstvenog dobra, motiviranje ljudskih i iskorištavanje materijalnih resursa, poboljšanje komunikacije među pojedincima i ustanovama koji se bave digitalizacijom, jednostavnije stvaranje zajedničkih projekata kao i promicanje suradnje između Europske unije i zemalja jugoistočne Europe. Digitalizacija je interdisciplinarni proces; u stvaranje digitalnih objekata uključeni su stručnjaci različitih područja i disciplina, od knjižničara, arhivista, muzealaca, povjesničara, školaraca do dizajnera i informatičara.

Konferenciju je otvorila glavna ravnateljica NSK-a Dunja Seiter-Šverko, nakon čega su uslijedili pozdravni govori Kristine Ferare Blašković, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Jelene Rubić-Lasić, predstavnice Ministarstva kulture.

Radni dio započeo je predavanjem Alastaira Dunninga (The European Library) pod nazivom You've Finished Your Digitisation project. Now What? u kojem nas je informirao o tome kako naše lokalne digitalizacijske projekte možemo uključiti u širi europski kontekst, a zatim je predstavio rad A Gateway to European Newspapers Online: Europeana Newspaper Project autorice Ulrike Kölsch (Staatsbibliothek zu Berlin) koja nije bila u mogućnosti prisustvovati konferenciji. Europeana Newspaper je zajednički projekt 18 partnerskih institucija započet 2012. godine s ciljem da u sljedeće tri godine prikupi 18 milijuna novinskih stranica čime bi Europeana i The European Library postale središnje mjesto za pristup starim europskim novinama na internetu. Aleksandra Trtovac i Nataša Dakić (Univerzitetska knjižnica „Svetozar Marković“, Beograd) u radu Bringing Historical Advertisements and Commercials into Research Focus: Europeana Newspapers Project iznijele su svoja iskustva pri digitalizaciji novina i sudjelovanju u projektu Europeana Newspapers s posebnim osvrtom na novinske reklame iz kojih je moguće iščitati duh prošlosti kao i gospodarski, socijalni i kulturni razvoj. Novine su u to vrijeme, prije pojave radija i televizije, imale ključnu ulogu u razvoju oglašavanja i marketinga.

Bojan Marinković, Milica Knežević, Zoran Ognjanović i Ivan Čukić (Matematički institut Srpske akademije znanosti i umetnosti, MISANU) i Nataša Bulatović (Max Planck Digital Library, München) predstavili su projekt CENDARI (Collaborative EuropeaN Digital Archive Infrastructure). Ovaj četverogodišnji znanstveni projekt uključuje integraciju digitalnih arhiva i građe tematski vezane uz srednjevjekovnu i modernu europsku povijest. Pod vodstvom koledža Trinity iz Dublina u projektu sudjeluje 13 instituta iz sedam zemalja (Irska, Njemačka, Velika Britanija, Srbija, Francuska, Češka, Nizozemska i Italija) i financiran je sredstvima Europske unije. Projektom, u koji su uključeni informacijski i informatički stručnjaci zajedno s vodećim povjesničarima, arhivima, knjižnicama i drugim digitalizacijskim projektima, olakšat će se pristup povijesnim materijalima što će uvelike utjecati na uvođenje digitalnih sadržaja u školstvo i arhivsku praksu.

Vedrana Jurčić (HAZU) održala je izlaganje Europeana cloud and HAZU. Europeana cloud je praktična mreža za uspostavu informacija prema Europeani i njezinim agregatorima. Digitalna zbirka HAZU-a ovom se projektu priključila u veljači 2013. godine. Aleksandar Mihajlović, Vladisav Jelisavčić, Bojan Marinković, Zoran Ognjanović i Veljko Milutinović (MISANU) predstavili su Serbia Forum (http://serbia-forum.mi.sanu.ac.rs/sf/Serbia-Forum) – projekt digitalizacije i očuvanja srpske kulturne baštine financiran sredstvima Ministarstva kulture, informiranja i informacionog društva i Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije, u koji su uz MISANU uključeni i Arhiv Srbije, Biblioteka SANU-a, Narodna biblioteka Srbije, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Historijski muzej Srbije, Historijski arhiv Beograda, Biblioteka Matice srpske i Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”. U skladu s principima otvorenog pristupa znanju i informacijama građa je dostupna svima.

O aspektu istraživanja korisnika digitalne knjižnice govorila je Snežana Nenezić iz Narodne biblioteke Kruševac. Breza Šalamon-Cindori osvrnula se na važnost predstavljanja rada i usluga knjižnica na društvenim mrežama i tim vrstama komunikacije s korisnicma te predstavila aktivnosti NSK-a na društvenim mrežama koje su započele 2010. godine. Selma Rizvić i Aida Sadžak s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Mohamed El Zayat s Fakulteta informacijskih tehnologija Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Borut Žalik, Bojan Rupnik i Niko Lukač s Fakulteta za elektrotehniku, računarstvo i informatiku Univerziteta u Mariboru prezentirali su interaktivnu priču o Isa-begovoj tekiji. Riječ je o jednoj od priča u sklopu projekta „Sarajevski vremeplov” čiji je cilj rekonstruirati sarajevske kulturne znamenitosti na izvornim lokacijama koje su s vremenom uništene, a naročito uslijed ratnih razaranja 90-ih godina. Isa-begova tekija prikazana je interaktivnim 3D-modelom integriranim u digitalni sadržaj kojem je moguće pristupiti kroz aplikaciju proširene stvarnosti na „pametnim” uređajima.

Digitalizirane fotografije Narodne in univerzitetne knjižnice iz Ljubljane, objavljene na web-portalu Digitalne knjižnice Slovenije (www.dlib.si), predstavila je Irena Eiselt, dok je Snježana Pintarić (MSU, Zagreb) promovirala digitalnu zbirku i dokumentaciju Muzeja suvremene umjetnosti. Marija Šegan, Miloš Milovanović (MISANU), Sanja Rajić (Mašinsko-Elektrotehnička škola „Goša“, Smederevska Palanka) i Milica Lajbenšperger (Nacionalna služba za zapošljavanje, Beograd) predstavili su projekt o uključivanju digitalnih sadržaja u nastavni proces dviju srednjih škola u Srbiji. Aleksandar Valjarević (Prirodno matematički fakultet Univerziteta u Prištini, Kosovska Mitrovica) i Žarko Mijajlović (Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu) govorili su o interaktivnoj karti za GPS uređaj koja upućuje na arheološka mjesta i znamenitosti Topličkog okruga smještenog na jugu Srbije uz državnu granicu s Kosovom. Mile Jovanov, Marija Mihova i Nino Karas (Fakultet za elektrotehnika i informaciski tehnologii, Skoplje) prezentirali su Android mobilnu aplikaciju za prikazivanje makedonske digitalizirane građe. S istog fakulteta dolaze i Darko Martinovskij, Marija Mihova i već spomenuti Mile Jovanov s radom Charasteristic attributes for the recognition of traditional macedonian folk dances u kojem su prikazali makedonski ples kroz matematički model.

Drugi dan Konferencije otvorilo je predavanje Joining Forces: Challenges and Approaches Towards a Brighter Future Tatjane Aparac-Jelušić s Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru o teoretskim i metodološkim pristupima strategijama digitalizacije i digitalizacijskoj građi. Piotr Smoczyk, Poznan Supercomputing and Networking center (PSNC), predstavio je zajednički rad s Adamom Dudczakom, Cezaryjem Mazurekom i Marcinom Werlaom, Accelerating Digitisation of Regional Cultural Heritage through open educational Content in the Frame of Access IT Plus Project gdje su objasnili razvoj, sadržaj i međunarodnu implementaciju dvaju online tečaja: Digital repositories for Small Memory Institutions i Cooperation with Europeana razvijena unutar ACCESS IT i ACCESS IT Plus projekata utemeljenih kao dio kulturnih programa Europske unije.

Karolina Holub i Ingeborg Rudomiro izložile su iskustva selektivnog, sustavnog i tematskog prikupljanja i pohrane mrežne građe u Hrvatskom arhivu weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice, dok su digitalizirano kulturno nasljeđe grada Koprivnice ilustrirale Dijana Sabolović-Krajina i Maja Gačan iz Gradske knjižnice „Fran Galović“ Koprivnica. Tomaž Erjavec iz Instituta „Jožef Stefan” u Ljubljani predstavio je IMP digitalnu knjižnicu u kojoj se nalazi preko 650 jedinica slovenske pisane kulturne baštine od kraja 16 stoljeća do 1918. godine (pretežno od 1850. godine) i rječnik koji arhaični slovenski pretvara u moderan jezik. Emiliano Degl'Innocenti (Società internazionale per lo studio del medioevo latino, Firenza) u prezentaciji Building effective digital tools for scholarly research in medieval culture govorio je o mogućnostima gradnje mreže i korištenja tehnologije u istraživanju srednjovjekovnih rukopisa.

Rad Dimitra Poposkog s Filološkog fakulteta „Blaže Koneski” iz Skoplja, Digitisation of the Complete Literary Works of Blazhe Koneski for the Purpose of Creating Linguistic Corpora for the Macedonian language predstavio je digitalizaciju kompletnog literarnog opusa poznatog makedonskog pjesnika, pisca, književnog prevoditelja i lingvista Blaže Koneskog. Digital Catalogue of Cultural Monuments in Serbia 2004-2012: An Overview and Highlights rad je Marija Šegana, Miloša Milovanovića, Zoran Ognjanovića (MISANU) i Žarka Mijajlovića (Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu) u kojem je predstavljen digitalni repozitorij kulturnih spomenika i krajeva u Republici Srbiji. S Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu dolazi i Nadežda Pejović kao i Žarko Mijajlović čiji nam je rad Twenty-Four Manuscripts in the Virtual Library of the Faculty of Mathematics in Belgrade ponudio na uvid digitalizirane rukopise poznatih srpskih matematičara. Ivan Kapec (NSK) predstavio je digitalnu zbirku hrvatskih prvotisaka - Incunabula Croatica iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zbirka je rezultat projekta digitalizacije provedene u okviru projekta Hrvatska kulturna baština, a najavljena je i izrada virtualne izložbe.

Kroz prvu virtualnu izložbu Digitalne zbirke HAZU-a, nastalu povodom 80. rođendana Pabla Picassa, provela nas je Jasenka Ferber Bogdan (Arhiv za likovne umjetnosti HAZU-a), dok nas je Koraljka Kuzman Šlogar (Institut za etnologiju i folkloristiku) uvukla u prošlost kroz foto-album narodnih nošnji Franza Thiarda de Laforesta. Kongres je okončan izlaganjem Vere Đukanović koja je predstavila projekt svojih kolega Jelene Đurović, Milorada Milovića i Nenada Jeremića o digitalizaciji Crnogorske bibliografije 1494-1994.


Nakon konferencije SEEDI, 17. svibnja 2013. godine, također u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, održan je Treći festival hrvatskih digitalizacijskih projekata na kojem su se okupili svi zainteresirani za digitalizaciju hrvatske kulturne i znanstvene baštine. Ove godine težište je stavljeno na upravljanje i prezentaciju digitalnih projekata, te na izobrazbu svih uključenih u taj proces.

Nakon pozdravnog govora članice programskog odbora Jasenke Zajec (NSK) uslijedila je prezentacija Digitalizacija kao dio složenog informatičko-informacijskog ekosustava Hrvoja Stančića s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu u kojem analizira koja su to znanja nužna za proces digitalizacije i koliko su ona uključena u nastavni plan i program Odsjeka za informacijske znanosti u Hrvatskoj, koje su prednosti i nedostaci unutarinstitucionalne i izvaninstitucionalne digitalizacije, te kako pohraniti i pristupiti digitalnoj građi. Autor osobito naglašava važnost cjeloživotnog obrazovanja svih sudionika u tom procesu. Sofija Klarin Zadravec (NSK) u radu Knjižnica kao tvornica digitalnih preslika otvara niz pitanja o utjecaju digitalizacije na preoblikovanje predmeta kulturne baštine, organizaciju informacija, pretraživanje i korištenje građe, uspostavu informacijskih sustava i održivost takvih projekata.

Mogućnosti analize glagoljičkih knjiga temeljenih na digitalnim fotografijama prezentirali su Damir Modrić i Miroslav Mikota s Grafičkog fakulteta u Zagrebu. Petra Milovac iz Muzeja za umjetnost i obrt bavila se percepcijom i vjerodostojnošću digitalne boje. Knjižno blago Matice Hrvatske: digitalizacija izabranih izdanja Matice Hrvatske te novinske i dokumentarne građe predstavili su Stjepan Sučić, dopredsjednik Matice hrvatske i Pavao Damjanović. Voditeljica Grafičke zbirke NSK-a, Mikica Maštrović, govorila je o počecima i razvoju digitalizacije vizualne građe u NSK – od 1995. godine i objavljivanja CD-ROM-a Croatica: hrvatski tisak: hrvatski crtež, koji je bio prva bibliografska i slikovna baza podataka NSK-a, do 2013. godine i objavljivanja interaktivnog DVD-a izložbe Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja koja je održana povodom devedesete obljetnice zbirke u Muzeju za umjetnost i obrt 2010. godine.

Digitalizacijski projekt Državnog arhiva u Sisku Obrana Sisačke gospoštije od Turaka: projekt digitalizacije arhivskoga gradiva predstavila je ravnateljica Nela Kušan. O digitalizaciji građe i uspostavi sustava za upravljanje digitalnim preslikama govorila je Alemka Belan Simić (KGZ) u izlaganju Živa prošlost Zagreba u slici, tekstu i glazbi: održivost i poboljšana uporabljivost digitalizirane zagrebačke baštine. O digitalizaciji građe koja se odnosi na grad Zadar, zadarsko područje i na čitavu Dalmaciju govorili su Miro Grubić i Igor Čolak iz Znanstvene knjižnice Zadar. Zadarska je knjižnica započela s procesom digitalizacije 2010. godine kako bi građa bila što dostupnija korisnicima uz istodobnu trajnu zaštitu izvornika.

Zoran Velagić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku uputio nas je na digitalnu zbirku Edicija (http://web.ffos.hr/EDICIJA) koja je rezultat znanstvenog projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane od 1800.: izvedbene pretpostavke pokrenutog 2007. godine. Ta zbirka bi trebala biti dio jednog većeg virtualnog referentnog centra za istraživanje povijesti knjige koji bi na jednom mjestu okupio digitalizirane knjige i arhivske dokumente s poveznicama na srodne projekte, bibliografije radova odnosne tematike s poveznicama na tekstove i sl., a što bi uvelike koristilo istraživačima raznih profila.

Zanimljive virtualne izložbe u čijoj izradi sudjeluje Nacionalna i sveučilišna knjižnica predstavile su Renata Petrušić u izlaganju Znanosti i strojevi – virtualna izložba Europske knjižnice te Sofija Klarin Zadravec, Matilda Hraste, Siniša Sambolić i Martina Pavec u izlaganju Virtualna izložba digitalne zbirke djela Ruđera Boškovića.

Festival je završio korisnim predavanjem Sonje Prišćan o mogućnostima prijave projekata u programe i fondove Europske unije za programsko razdoblje 2014-2020. godine.

Oba skupa, konferencija SEEDI i digitalizacijski festival, predstavila su nam brojne projekte digitalizacije kulturne i znanstvene baštine na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Međusobna razmjena informacija o projektima i stečenim znanjima i iskustvima, korištenju tehnologije, izradi metapodataka, primjeni normi, pravnim pitanjima povezanim s digitalizacijom i dr. trebala bi imati za cilj unapređenje postojećih i stvaranje novih kvalitetnih digizalizacijskih programa sljedećih godina.

Više informacija o ovogodišnjoj konferenciji i festivalu možete saznati na internetskim stranicama http://seedi.nsk.hr/ i http://dfest.nsk.hr/.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-