-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Skupovi u zemlji


13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: Knjižnice: kamo i kako dalje?
Opatija, 15. – 18. svibnja 2013.

Marta Radoš, marta.rados@uaos.hr
Knjižnica Umjetničke akademije u Osijeku
Josipa Zetović, jzetovic@ufos.hr
Knjižnica Učiteljskog fakulteta u Osijeku

Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica održali su se trinaesti put, od 15. do 18. svibnja 2013. godine. Domaćin je Skupa ponovno bila Opatija, dok su se za organizaciju pobrinuli Hrvatsko knjižničarsko društvo – Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice, Sveučilišna knjižnica Rijeka te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Tema je skupa i ove godine bila Knjižnice: kamo i kako dalje?, a obuhvaćala je četiri podteme: Obrazovanje korisnika, Članstvo u EU: knjižničari gdje smo?, Produktivnost znanstvene zajednice te Knjižnice u vremenu recesije: kako preživjeti?

Svečanosti otvorenja Skupa nazočili su predstavnici svih navedenih organizatora, a u izvrsno organiziranom programu podjednako su bile zastupljene podteme skupa nudeći predavanja, radionice, predstavljajući zanimljiva istraživanja te posterska izlaganja. Rasprave su bile žustre, oko nekih se točaka bilo moguće usuglasiti, druge su i nakon zatvaranja skupa ostale otvorene.

Predavanja koja su se mogla čuti na temu obrazovanja korisnika te istraživanja koja su predstavljena pokazala su kako su knjižničari visokoškolskih i specijalnih knjižnica itekako svjesni važnosti svoje uloge na tom polju te da u ustanovama u čijem sastavu djeluju imaju ulogu partnera u nastavnim i znanstveno-istraživačkim procesima. Predstavljeno je istraživanje informacijskog opismenjavanja korisnika knjižnica osječkoga Sveučilišta, govorilo se o razini informacijske pismenosti studenata na temelju primjera hrvatskih i slovenskih knjižnica, preispitivanju koncepata informacijske pismenosti te novim sadržajima u informacijskom opismenjavanju.

U organizaciji Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje održan je okrugli stol na temu Razvijanje informacijske pismenosti – knjižnice kao obrazovni centri gdje su predstavljeni primjeri dobre prakse iz knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković te Sveučilišne knjižnice Rijeka. Aktivno se raspravljalo o svim modelima obrazovanja korisnika te na koncu o potrebi izrade standarda informacijske pismenosti na razini Hrvatskog knjižničarskog društva.

U novije se vrijeme u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama sve više koriste elektroničkim izvorima informacija, posebno citatnim bazama podataka, te su praćenje citiranosti, indeksiranost i analiza produktivnosti znanstvene djelatnosti postali sastavni dijelom knjižničnog poslovanja. Na Skupu se kroz radionice i okrugle stolove propitivalo trebaju li se i na koji način sve knjižnice uključiti u provođenju tih vrsta usluga.

Knjižnice se, smatraju izlagači, moraju prilagoditi novonastaloj situaciji te proaktivno nuditi korisnicima nove usluge, a bibliometrija kao „vruće područje” koje postaje sve važnije mnogim interesnim skupinama nudi mogućnost knjižnicama da kroz savjetovanje znanstvenika o tome gdje objavljivati, poučavanje o citiranosti i indeksiranosti, uvjetima za napredovanja u zvanja, istaknu svoju ključnu ulogu u praćenju znanstvene produkcije.

Tijekom Skupa održana je izuzetno kvalitetna radionica o bibliometriji te okrugli stol pod nazivom Bibliometrija – između politike, znanosti i knjižničarstva na kojoj su prezentirani općeniti pregledi citiranosti i indeksiranosti, ukazano je na pravilno korištenje metričkih pokazatelja te su prikazane pojedine strategije pretraživanja baza podataka te pokazatelji kao što su odjek časopisa i sl.

Naglašeno je kako ne postoji propis koji knjižnice obavezuje da daju tu vrstu usluga te se vodila žustra rasprava o tome trebaju li sve knjižnice nuditi bibliometrijske usluge i izdavati potvrde znanstvenicima ili je to pak posao Nacionalne i sveučilišne knjižnice te matičnih knjižnica. Kroz predavanja i postere prikazane su analize znanstvene produktivnosti pojedinih ustanova, pojedinih područja znanosti te zastupljenost hrvatskih časopisa u citatnim bazama.

Budući da Republika Hrvatska uskoro postaje članica Europske Unije, poseban je naglasak na Skupu stavljen na ulogu hrvatskih visokoškolskih i specijalnih knjižnica u novom, europskom okruženju, kao i na mogućnosti suradnje s europskim knjižnicama.

Prikazani su zakonski propisi i statistika prikupljanja obveznog primjerka publikacija u zemljama članicama Europske unije, a kroz radionice su prikazani propisi te knjižnični standardi Europske unije koji su od interesa za suvremeno poslovanje u nabavi i međuknjižničnoj posudbi, s posebnim naglaskom na e-izvore i baze podataka. Predstavljena su iskustva iz Slovenije te model konzorcijske nabave u Sloveniji, kao i nabava e-izvora s obzirom na primjenu Direktive Vijeća EU-a.

Također su predstavljene mogućnosti i načini korištenja publikacija nakladnika službenih statističkih obavijesnih podataka: EUROSTAT-a, OECD-a i Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u svrhu izrade stručnih i znanstvenih radova. Posebno su prikazana elektronička izdanja te mogućnosti njihova korištenja i preuzimanja sadržaja, što je osobito važno za knjižničare. Na predavanjima su predstavljeni i EU-fondovi, nova pravila financiranja, te primjeri uspješno provedenih europskih projekata, kako u državama članicama Europske unije, tako i u hrvatskim knjižnicama te u Hrvatskom državnom arhivu.

Brojna predavanja dotakla su se tema knjižnica u vremenu recesije nudeći primjere dobre prakse i uspješnog snalaženja knjižnica u kriznim vremenima, a tijekom Skupa održane su i sponzorske radionice: EBSCO, WILEY, ELSEVIER,SPRINGER, EMERALD, PROQUEST.

Organizacija Skupa bila je na visokoj razini, predavanja su se većinom odvijala paralelno, a zbog kvalitete ponuđenog, sudionicima Skupa doista je bilo teško odabrati što poslušati.

Skup je ponovno pokazao kako visokoškolske i specijalne knjižnice uspješno odgovaraju na aktualne zahtjeve okruženja i vremena. Okupio je velik broj sudionika koji su imali priliku čuti ukupno 36 predavanja, sudjelovati na pet radionica, dva okrugla stola te vidjeti 18 postera.

Ugodna su bila i druženja u pauzama između predavanja, upoznavanje knjižničara iz svih dijelova Hrvatske, svečana večera za sve sudionike, a posebno smo bili oduševljeni izletom u Senj gdje je Gradska knjižnica Senj za sudionike Skupa pripremila srdačan doček. Osobito nas se dojmio posjet preko 200 godina staroj školskoj knjižnici Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića koja u svojem fondu posjeduje iznimno vrijednu zavičajnu zbirku.
Premda je skup održan po 13. put, trinaest se pokazao sretnim brojem jer je okupio izniman broj sudionika i izlagača te ponudio i ovoga puta aktualne teme i mogućnost za usavršavanje i razmjenu znanja i iskustava.

***

Sudionici skupa posebno su bili oduševljeni subotnjom stručnom ekskurzijom u Senj gdje je Gradska knjižnica Senj pripremila srdačan doček. Ravnateljica Marijana Čorić povela je goste u obilazak i predstavila im povijest Knjižnice (koja se odnedavno nalazi u novom prostoru u staroj gradskoj jezgri) i grada Senja. Nakon razgledanja Knjižnice sudionici Skupa uputili su se u Srednju školu Pavla Rittera Vitezovića gdje ih je knjižničarka Marica Mostarac Štokić povela u obilazak spomeničke Školske knjižnice i održala nadahnut govor o njezinoj bogatoj dvjestogodišnjoj povijesti i neprocjenjivoj vrijednosti njezine zavičajne zbirke. Kroz Gradski muzej Senj, smješten u prekrasnoj palači iz XIV stoljeća, provela ih je ravnateljica Blaženka Ljubović te predstavila muzejske zbirke. Izlet je završio posjetom Tvrđavi Nehaj, simbolu grada Senja iz 1558. godine gdje su vidjeli izložbu senjskih uskoka, kao i heraldičku baštinu Senja. Posebnost ovoga dijela izleta bio je vrlo zanimljiv, duhovit i stručni vodič od kojega su saznali niz pojedinosti o Tvrđavi, primjerice da je sazidana od materijala razrušenih crkava, samostana i kuća izvan zidina. Nakon obilaska svih znamenitosti, uslijedio je organizirani ručak te još nekoliko sati ugodnog druženja.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-