-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Skupovi u zemlji


11. okrugli stol o pokretnim knjižnicama i 5. festival hrvatskih bibliobusa
Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“, Koprivnica, 19. travnja 2013.

Ljiljana Vugrinec
predsjednica Komisije za pokretne knjižnice

lj.vugrinec@gmail.com

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” iz Koprivnice u petak, 19. travnja 2013., bila je domaćin nacionalnog stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem - 11. okruglog stola o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 5. festivala hrvatskih bibliobusa pod nazivom Mi imamo bibliobus! A vi? Skup je održan u organizaciji Komisije za pokretne i Komisije za narodne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva, uz pokroviteljstvo Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije te uz potporu Ministarstva kulture RH. Uz Knjižnicu - domaćina, kao suorganizator uključilo se i regionalno Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Kao sponzori uključile su se tvrtke Hartmann i Podravka iz Koprivnice, Školska knjiga iz Zagreba, Point iz Varaždina i Šareni dućan iz Koprivnice te Turističke zajednice grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije.

U ime Knjižnice-domaćina, osamdesetak nazočnih sudionika iz Hrvatske i iz inozemstva pozdravila je i zaželjela im dobrodošlicu ravnateljica Dijana Sabolović-Krajina. Ispred Komisije za pokretne knjižnice, kao organizatora Skupa, nazočnima se potom obratila predsjednica Komisije, Ljiljana Vugrinec, dok je u ime HKD-a Skup pozdravila predsjednica, Marijana Mišetić.

Uz predstavnicu grada Koprivnice - savjetnicu gradonačelnice, Helenu Hećimović, te predstavnike Koprivničko-križevačke županije - zamjenika Ivana Pala i višu savjetnicu Vesnu Peršić Kovač, Skup su pozdravile i izaslanice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH - viša savjetnica Mira Zovko te iz Ministarstva kulture RH - Jelena Glavić Perčin.

Kao pozvani predavač na Skupu je gostovao Nuno Marçal iz Portugala (na fotografiji), putujući knjižničar iz mjesta Proenca-a-Nova; iz Slovenije doputovali su kolege putujući knjižničari iz Maribora i Ptuja, a izlaganje je održala predsjednica slovenske Sekcije za putujuće knjižnice Tjaša Mrgole Jukič. Iz Srbije je na Skup kao pozvani predavač stigla ravnateljica Biblioteke Centar za kulturu Kladovo, Žaklina Nikolić, a iz Mađarske su doputovali predstavnici Županijske knjižnice „Csorba Győző“ iz Pečuha.

Među sudionicima iz Hrvatske, osim putujućih knjižničara - članova bibliobusnih posada, odazvao se velik broj ravnatelja knjižnica i voditelja županijskih matičnih službi, zatim knjižničara drugih specijalnosti iz različitih tipova knjižnica, kao i pripadnika drugih struka zainteresiranih za ovu problematiku.

Program je započeo Festivalom bibliobusa, njihovim postrojavanjem na Zrinskom trgu ispred Knjižnice. Deset hrvatskih bibliobusa doputovalo je iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Osijeka, Rijeke, Vinkovaca, Zadra i Zagreba, a tu su bila i dva „domaća“ bibliobusa iz Koprivničko-križevačke županije – iz Koprivnice i Križevaca. Tijekom Festivala svi su bibliobusi bili otvoreni za javnost, a jedinstvenu priliku da ih sve na jednom mjestu razgledaju iskoristilo je više stotina posjetitelja, među kojima su najbrojnija bila djeca iz koprivničkih dječjih vrtića i osnovnih škola koja su u posjet bibliobusima došli organizirano sa svojim učiteljima i odgajateljima.

U prigodnom programu Festivala bibliobusa sudjelovao je Klub Koprivica s ponudom jela od kopriva, Medičarna Špičko s licitarskim suvenirima i gvercom (medovinom, op. ur.), Old timer Klub Biciklin Koprivnica, Eko-bicikl, tamburaški sastavi Harme i Cure Iz CEntra te Folklorni ansambl Koprivnica. Turistička zajednica Koprivnica potrudila se preko svojih predstavnika odjevenih u prigodne kostime prirediti renesansni ugođaj, a knjižara i nakladnik Šareni dućan predstavio je svoju nakladničku djelatnost. Kao posebna medijska atrakcija organizirano je i milenijsko fotografiranje bibliobusa i gostiju festivala u izvedbi Šime Strikomana. Na zajedničkoj su se fotografiji s bibliobusima okupili sudionici, organizatori, predstavnici pokrovitelja Skupa, posjetitelji Festivala i građani.

U poslijepodnevnom, stručnom dijelu Skupa kroz desetak domaćih i stranih pozvanih izlaganja sudionici su se upoznali sa stanjem pokretnih knjižnica u Hrvatskoj i u susjednim zemljama, kao i s aktualnim trendovima u Europi te s mogućnostima korištenja europskih fondova u razvoju ove djelatnosti.

Iznesen je niz informacija o radu i specifičnostima pokretnih knjižnica u Portugalu, Sloveniji, Finskoj, Srbiji i Francuskoj, a također i o tome kakva je perspektiva razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj. Istovremeno, u izlozima koprivničke knjižnice bili su izloženi posteri na kojima su sve hrvatske bibliobusne službe predstavile programe i aktivnosti koje provode u svojim bibliobusima. Uz bibliobusne postere, bila su izložena još dva tematska postera - jedan iz Gradske knjižnice Zadar s temom Bibliobus kao model za mobilnost knjižničnih usluga te drugi, na temu kampanje Čitaj mi! koju provodi Komisija za knjižnične usluge za djecu i mlade HKD-a uz potporu UNICEF-a.

U raspravi, temeljem koje su doneseni zaključci Skupa, istaknuta je činjenica kako danas tek polovica hrvatskih županija - tj. devet županija i Grad Zagreb - imaju uspostavljene službe pokretnih knjižnica, u kojima u 2013. godini djeluje ukupno 12 bibliobusa. Iako je Hrvatska, po svojim demografskim, prometnim i gospodarskim obilježjima (veliki broj malih, raštrkanih naselja, s malim brojem stanovnika itd.) upravo idealna za organiziranje javno dostupnih knjižničnih usluga u pokretnom obliku, u praksi knjižničari često nailaze na poteškoće zbog nedorečenih propisa o financiranju ove djelatnosti i uslijed toga na velike financijske prepreke u pokušajima osnivanja novih bibliobusnih službi, kao i zbog potrebe za obnovom postojećeg bibliobusnog voznog parka.

U Prijedlogu Strategije razvoja narodnih knjižnica 2013. – 2015. pokretne knjižnice su na razini knjižnične struke u Hrvatskoj prepoznate i podržane kao nezamjenjiv i obvezan sastavni dio svake županijske mreže narodnih knjižnica. One, naime, značajno pridonose ostvarivanju misije javnih knjižnica: što većem broju stanovnika na što ravnopravnijoj i dugoročnoj osnovi omogućiti ostvarivanje prava na dostupnost informacija, literature i informacijske tehnologije potrebnih za informiranje, obrazovanje, cjeloživotno učenje, za korištenje kulturnih sadržaja, za poticanje čitanja od najranije dobi itd. Iako je naglasak putujućih knjižnica i u svijetu i u nas oduvijek bio na pružanju usluga osobama s mjestom prebivališta u malim naseljima, udaljenima od većih središta, danas se pokretne knjižnice sve više specijaliziraju za obraćanje užim, ranjivim kategorijama korisnika - npr. djeci, starijima, teže pokretnim osobama i osobama s invaliditetom, štićenicima različitih ustanova koji imaju ograničenu pokretljivost, poput domova za starije i nemoćne osobe, kazneno-popravnih ustanova i sl. Tako, osim knjižnične, imaju i vrlo važnu socijalnu ulogu.

Zaključci skupa

Na skupu u Koprivnici zaključeno je kako su Hrvatske pokretne knjižnice po sadržaju, načinu i kvaliteti pružanja svojih usluga potpuno u trendu s onima u svijetu. Glavni otežavajući faktor u njihovom razvoju i djelovanju i dalje je neriješeno i nedefinirano te nesigurno financiranje. Također, utvrđeno je - što posebno raduje - kako u matičnim knjižnicama postoje inicijative za osnivanje novih ili za proširenje djelatnosti postojećih bibliobusnih službi u Hrvatskoj, kao i projekti izrađeni u tu svrhu koji su već gotovi ili pred samim dovršenjem, a neki čak i u izvedbi. Stoga će jedan od najvažnijih ciljeva Hrvatskoga knjižničarskog društva i njegove Komisije za pokretne knjižnice, u suradnji sa Zavodom za knjižničarstvo NSK-a, u sljedećem razdoblju biti upravo podrška osnivanju službi pokretnih knjižnica u svim županijama koje ih još nemaju. Daljnji je važan zadatak pružiti podršku unapređenju rada postojećih bibliobusnih službi - nabavom dodatnih vozila, osuvremenjivanjem tehničkih uvjeta rada u bibliobusima, te omogućavanjem zapošljavanja dodatnog broja stručnih djelatnika kako bi bibliobusi mogli u potpunosti iskoristiti svoje kapacitete radom u dvije smjene (trenutno u dvije smjene rade samo dva zagrebačka bibliobusa, dok svi ostali bibliobusi zbog manjka zaposlenika rada u samo jednoj smjeni). Treći neophodan uvjet razvoja, ali i samog održanja bibliobusnih službi, jest osiguravanje financijskih sredstava za pravovremenu zamjenu dotrajalih specijalnih bibliobusnih vozila novima.

U idućem razdoblju bit će, stoga, potrebno staviti naglasak prije svega na dodatno informiranje i lobiranje kod financijera na svim razinama o potrebama i koristima od putujućih knjižnica, kako bi se stvorio čvršći financijski okvir njihovog budućeg razvoja u planskim dokumentima vlasti na svim razinama te kako bi se ciljevi vezani za pokretne knjižnice zacrtani u spomenutom Prijedlogu Strategije razvoja narodnih knjižnica zaista počeli ostvarivati i u praksi.

Izlaganja i posteri sa Skupa bit će neko vrijeme dostupni na stranici http://hkdrustvo.hr/skupovi/materijali/229. Nažalost, zbog ograničenog kapaciteta stranica ne mogu ostati trajno. Stoga je preporuka svima zainteresiranima da materijale pohrane na svoja računala što prije.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-