-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Skupovi u zemlji


5. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment s temom: Kako i zašto biti vidljiviji i prisutniji
Filozofski fakultet u Rijeci, 22. ožujka 2013.

Marija Šegota-Novak
Gradska knjižnica Rijeka

marijasn@gkri.hr

U Rijeci je 22. ožujka 2013. održan 5. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment. Pokretač i organizator ovoga, kao i prethodna četiri skupa, jest Komisija za upravljanje HKD-a. Format stručnog skupa postavili su Dragutin Katalenac iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Dijana Sabolović-Krajina iz Knjižnice „Fran Galović“ iz Koprivnice. Sadašnji članovi Komisije nastavili su njihovim smjerom. Za Peti okrugli stol HKD-u su svoje organizacijske i domaćinske potencijale na raspolaganje stavile i tri riječke institucije: Knjižničarsko društvo Rijeka, Gradska i Sveučilišna knjižnica pod motom zajedno smo, možda, vidljiviji i jači.

Organizacijski i programski odbor činile su riječke članice Komisije: Lea Lazzarich, Marija Šegota-Novak, Senka Tomljanović i Gorana Tuškan Mihočić. Ostale članice i članovi Komisije za upravljanje, Meri Butirić, Željka Hatvalić-Strahija, Andrija Nenadić, Dijana Sabolović-Krajina i Marica Šapro-Ficović, redovito su informirani o prijedlozima Odbora, tako da su tema skupa, pozvani predavači i naslovi njihovih izlaganja doneseni uz suglasnost svih članova Komisije. U lijepoj i dobro opremljenoj dvorani na riječkom Filozofskom fakultetu u sklopu novoga Sveučilišnog kampusa okupilo se preko sto sudionika iz svih krajeva Hrvatske, iz svih vrsta knjižnica, ravnatelji i voditelji samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu, voditelji knjižničnih odjela, službi i programa, knjižničari, sveučilišni profesori knjižničarstva, studenti knjižničarstva, profesori s riječkog sveučilišta.

Na prethodna četiri okrugla stola govorilo se o različitim temama u kontekstu upravljanja knjižnicama, kao što su planiranje i strategija razvoja, osiguranje kvalitete, obrazovanje, organizacija svakodevnog posla i timski rad. Tema ovoga skupa fokusirala se na pitanja kako i zašto biti vidljiviji i prisutniji?

U općem trendu borbe za vidljivost i viđenost pokušali smo otvoriti pitanja o mjeri vidljivosti koja ne ide na štetu vrijednosti knjižnice kao javne ustanove s visoko postavljenim etičkim principima, kako biti vidljiviji i prisutniji kod donošenja odluka, kako kod građana, a kako kod partnera i suradnika na koje su knjižnice upućene. Nadalje, kako iskoristiti sve komunikacijske kanale za slanje poruke o važnosti usluga i znanja koje knjižnice daju i u koje vjeruju, kako se nadmetati s moći temeljenoj na snazi novca... Prema očekivanju, na pitanja nisu dani jednoznačni odgovori, ali i samo njihovo postavljanje važna je etapa u razvoju profesije i djelatnosti!

U prvom dijelu Skupa svoja su izlaganja prezentirali pozvani izlagači:

Srećko Jelušić: Političke elite i knjižnice u Hrvatskoj;
Antun Vujić: Knjižnice, leksikografija i dostupnost javnog znanja;
Božo Skoko: Kako se koristiti odnosima s javnošću u radu knjižnica;
Boris Ljubičić: Dijalog između politike i dizajna.

U drugom dijelu Skupa, u panel raspravi, prezentirani su knjižničarski pogledi na temu skupa:

Dunja Seiter Šverko: Jačanje partnerstva i inovacijska kultura;
Gorana Tuškan-Mihočić: Sadržaj - ključna prednost knjižnica;
Senka Tomljanović: Knjižnicu vidi tko knjižnicu treba;
Janja Maras: Knjižničari u javnosti: kako do novog imidža;
Dijana Sabolović-Krajina: Promocija knjižnice - koristimo li dovoljno pružene šanse;
Ivana Vladilo i Draženka Stančić: Kad knjižničar postane knjižnica.

Nakon pozvanih predavanja i nakon panel rasprave povremeno se vodila živahna rasprava. Sudeći po izrečenim ili napisanim dojmovima, većina sudionika pozitivno je ocijenila izbor teme, većinu izlagača, atmosferu i organizaciju skupa.

Zaključci Skupa oblikovani su nakon Skupa, u elektronskoj komunikaciji programskog odbora, komisije i sudionika:

• Struka je svjesna potrebe da bude vidljivija i prepoznatljivija. Na tome treba raditi stalno i uporno na nove načine.
• Knjižnice moraju biti svjesne uspona konkurencije – komercijalnih informacijskih organizacija, te u takvom okruženju moraju naći svoje mjesto u skladu sa svojim društvenim ciljevima.
• Potrebna je bolja i veća suradnja kako unutar knjižničarske zajednice tako i unutar drugih institucija u kulturi i obrazovanju te razvijanje partnerstva i s ostalim društvenim dionicima.
• Knjižnice u partnerstvu s drugim informacijskim ustanovama trebaju više nego do sada koristiti prednosti novih tehnologija u povezivanju sadržaja i informacija koje produciraju.
• Knjižničari trebaju koristiti vještine i znanja kvalitetnog odnosa sa svim javnostima uvijek se rukovodeći visokim etičkim načelima.
• Vizualni identitet ustanove, profesije, udruge, manifestacije mogu biti snažan alat u prenošenju poruka o njima kao i njihovoj boljoj vidljivosti.

Kao što je praksa i kod prethodno održanih okruglih stolova ove Komisije, i sa ovoga Petoga skupa, sve prezentacije, izlaganja, izvješće i zaključci dostupni su na web stranici HKD-a:
http://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/217/.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-