-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Osvrti


Osvrt na 9. međunarodni okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama

Majda Bakić
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Dugave

(majda.bakic@kgz.hr)


Nedavno održani 9. međunarodni okrugli stol (izvještaj u prošlom broju Novosti, http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/584) s temom Darovita djeca i mladi u knjižnici i knjižnica za darovitu djecu i mlade otvorio je niz pitanja, ali i pružio neke odgovore kroz primjere dobre prakse.
Kako su se redala izlaganja, tako se povećavao i broj pitanja, a uvećavao se i broj dilema. Također su se otvarala i različita motrišta jer predavači dolaze iz različitih struka i institucija, što je svakako bilo korisno s obzirom na kompleksnost i opseg same teme. Imali smo priliku u izravnom obraćanju Margarete Perišić, dakle iz njenog iskustva kao darovitog djeteta, naslutiti s kakvim se problemima susretala kroz odrastanje i školovanje, no duhovito je dala do znanja da ni prosvjetnim radnicima nije bilo lako.
Sve to potaknulo me je da u ovom kratkom osvrtu pokušam odgovoriti na neka pitanja, naravno iz perspektive informatora na odjelu za djecu i mlade i svojeg osobnog iskustva kroz dugogodišnji rad s darovitom djecom i mladima.
Ako su glavna pitanja Skupa bila što, kako i koliko knjižnica može pružiti darovitoj djeci i mladima, onda se odgovori nalaze u nizu programa i projekata koji se provode u našim knjižnicama, a o nekima smo imali prilike i detaljnije saznati na samom Skupu.
Ako je pak glavno pitanje bilo jesu li knjižnične usluge za djecu i mlade dovoljne da nadarena djeca maksimalno iskoriste svoje potencijale za svoju dobrobit i dobrobit društva u cjelini, onda je odgovor negativan. Za to je potrebna prije svega financijska pomoć i stručni programi od strane države koja bi preko vrtića, škola i fakulteta, dakle prije svega odgojno-prosvjetnih institucija, pratila i podržavala darovitu djecu nudeći im na kraju obrazovnog puta i mogućnost biranja zaposlenja u kojem će pokazati svoju izvrsnost na svoje i na opće dobro.
Moje intenzivnije druženje s darovitom djecom i mladima otpočelo je u siječnju 2002. godine kroz projekt Otkrivamo mlade talente, a njihova neiscrpna energija urodila je projektima Cronauti (2010.) i Ključ do znanja (2011.). Osmišljeni projekti im nude okvir u kojem mogu barem donekle zadovoljiti svoje potrebe za kreativnošću, inovativnošću, znanjem i kritičkim promišljanjem.
Budući da cijele ove godine u Knjižnici Dugave traje svečarsko raspoloženje zbog okrugle obljetnice prvog projekta, želim izdvojiti OŠ Dugave, sve učiteljice, profesorice i ravnatelja s kojima imam izvrsnu suradnju od samog dolaska u Knjižnicu, 1998. godine. Posebno ističem kolegicu u školskoj knjižnici Silviju Ćurić koja je najzaslužnija za uspostavljanje mosta između naših knjižnica preko kojeg i danas prolaze mnogi školarci. Upravo to smatram našim najvećim zajedničkim uspjehom!

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-