-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Slobodan pristup informacijama


Hrvatska deklaracija i radionica o otvorenom pristupu
Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, 24. listopada 2012.

Iva Melinščak Zlodi
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

(imelinsc@ffzg.hr)


O otvorenom pristupu znanstvenim informacijama mnogo se pisalo i govorilo i u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina, ali uglavnom u knjižničarskim krugovima. Često smo se čudili tomu što i znanstvenici i istraživači s jednakim interesom ne prihvaćaju, ne zagovaraju niti provode ideje o otvorenom pristupu. No inicijativa koja je svoj finale ostvarila u listopadu 2012. godine, potekla je upravo iz krugova znanstvenika i visokoškolskih nastavnika, u čemu je i njena najveća vrijednost.

Krajem 2011. godine mala skupina profesionalca iz hrvatske akademske zajednice, koja se niz godina bavi, susreće ili koristi informacijama u otvorenom pristupu, počela se sastajati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu s namjerom da organizira radionicu kojom će se promovirati ideja otvorenog pristupa. Prateći trendove, inicijative i događanja u svijetu, zaključili su da je i Hrvatskoj potrebno artikulirano i snažno usmjerenje ka stvaranju i podržavanju otvorenog pristupa informacijama. Tijekom pripremanja radionice, započelo se i s oblikovanjem teksta Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu s ciljem senzibiliziranja svih sudionika u stvaranju, objavljivanju, korištenju i čuvanju znanstvenih informacija u Hrvatskoj. U njoj se naglašava temeljna važnost znanstvenih informacija, nužnost njihove dostupnosti svima i obveza njihovog trajnog čuvanja. Pod otvorenim pristupom podrazumijeva se slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje.

Iako je tekst Deklaracije javnosti predstavljen tek u okviru Radionice, već uoči njenog održavanja razaslan je na adrese svih prepoznatih ustanova koje stvaraju, pribavljaju i diseminiraju informacije važne za hrvatsku znanost, obrazovanje, kulturu i gospodarstvo s željom da je ključna tijela, ustanove i organizacije u Hrvatskoj prihvate te bezrezervno i odlučno djeluju u njenom duhu.

Radionica Open Access – otvoreni pristup znanstvenim informacijama održana je 24. listopada 2012. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U organizaciju radionice su, pored FER-a, bili uključeni i Institut „Ruđer Bošković”, Filozofski fakultet u Zagrebu i studentska udruga eSTUDENT.

Nakon pozdravnih govora, uvodna izlaganja održali su akademik Leo Budin (naglašavajući važnost otvorenog pristupa u okviru strategije razvitka znanosti i istraživanja u Hrvatskoj) i akademik Vlatko Silobrčić (opisujući dosadašnje napore u promoviranju otvorenog pristupa u Hrvatskoj).

U prvom izlaganju „Znanstvene informacije kao kritična nacionalna infrastruktura” Predrag Pale (FER) vrlo je upečatljivo argumentirao zašto je danas ključno da hrvatski građani imaju otvoreni pristup ne samo do informacija proizvedenih u Hrvatskoj, već i do što većeg broja relevantnih informacija proizvedenih u svijetu, a koje su im nužne za osobni razvitak i razvoj svih segmenata hrvatskog društva. Jadranka Stojanovski (Institut „Ruđer Bošković”, Sveučilište u Zadru) opisala je postignuća u ostvarivanju otvorenog pristupa u Hrvatskoj (prvenstveno uspjeh portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK), ali i opisala najnovije trendove razvoja znanstvenog izdavaštva u svijetu. U izlaganju „Diplomacija, profit i pravo na znanje” Diana Šimić (Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu) opisala je niz inicijativa na globalnoj i nama bližoj, europskoj razini s ciljem uklanjanja barijera za pristup znanju i znanstvenim informacijama. Iva Melinščak Zlodi (Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) govorila je o ulozi knjižnica i o koracima koje one trebaju poduzeti kako bi svojim akademskim korisnicima pomogle da što lakše dođu do potrebnih informacija i da sami postanu tvorci otvorenih i slobodno dostupnih radova i podataka. Ivana Hebrang Grgić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u prvom dijelu izlaganja prikazala je mnogobrojna istraživanja koja dokazuju postojanje citatne prednosti znanstvenih radova objavljenih u otvorenom pristupu, a zatim se osvrnula na specifičnosti periferne znanstvene zajednice (kao što je hrvatska) i ukazala na navike i stavove sudionika znanstvene komunikacije (knjižnica, izdavača, autora) u Hrvatskoj. Marijana Glavica (Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) proširila je zahtjev za otvorenim pristupom s objavljenih informacija i na istraživačke podatke prikupljene ili nastale u tijeku istraživanja. Upoznala je sudionike radionice s postojećim inicijativama, projektima i uspostavljenim arhivima koji se bave prikupljanjem, trajnim očuvanjem i pružanjem na korištenje uređenih zbirki podataka upotrebljivih u znanstvenim istraživanjima. Dobrica Pavlinušić (Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) predstavio je praktična znanja (o tehnologijama i protokolima) potrebna da bi se članke, objavljene na internetskoj stranici ili u nekom repozitoriju, pretvorilo u referencu koja je računalno čitljiva za razne pobirače otvoreno dostupnih dokumenata, kao što su OAIster ili Google Schoolar. Time podaci postaju vidljivi na više različitih sučelja ili se mogu pretvoriti u vrijedni izvor za primjenu različitih analiza. Marija Furdek (FER) stavila je naglasak na važnost otvorenog pristupa za mlade istraživače, studente diplomskih i poslijediplomskih studija koji tek ulaze u problematiku specifičnog područja i svaka im je nova informacija o problemu kojim se bave dragocjena. U potrazi za literaturom često se suočavaju s problemom ograničenog pristupa sadržajima časopisa i bazâ podataka i s nužnosti plaćanja pretplate ili pristupa svakom pojedinom članku.

Iako se o pravom uspjehu radionice i Deklaracije može suditi tek na temelju količine znanstvene literature za koju će u Hrvatskoj biti omogućen otvoreni pristup, o trenutnom odjeku i uspjehu možemo zaključivati na temelju broja polaznika radionice, ali još više prema broju potpisnika Deklaracije. Do sad je potporu Deklaraciji izrazilo više od 500 pojedinaca, a institucionalnu podršku su iskazali: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture, Ministarstvo uprave, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo branitelja, Grad Zagreb, Hrvatski državni arhiv, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce), Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Institut „Ruđer Bošković” i Ekonomski institut u Zagrebu.

Program radionice kao i sve prezentacije i tekst Deklaracije nalaze se na adresi: http://www.fer.unizg.hr/oa2012/. Još uvijek se možete pridružiti potpisnicima!

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-