-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Skupovi u organizaciji HKD-a


16. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji s temom Materijalno i virtualno
Poreč, 28. – 30. studenog 2012.

Drahomira Gavranović
Sveučilište u Zadru

(dgavrano@unizd.hr)
 

Glavni organizator 16. po redu AKM-a bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a tema Seminara ove je godine okupila više od 120 sudionika, održano je 21 predavanje i čak pet radionica te devet posterskih izlaganja.

U skladu s podnaslovom teme AKM-a, održana izlaganja pokrila su širok raspon tema, od razvoja teorije koja se tiče baštinskih ustanova i disciplina koje one koriste, preko zanimljivih istraživanja u području društvenih mreža, projekata digitalizacije do primjera implementacije najnovijih standarda i preporuka za razvoj semantičkog weba, poput RDF-a, usklađivanja ISBD-a i modela iz FR-obitelji (FRBR, FRAD, FRSAD). Od predavanja koja povezuju primjere dobre prakse do kojih se dolazi uz pomoć tradicionalnih knjižničarskih znanja „nadograđenih“ novim standardima i smjernicama semantičkog weba (RDF i povezani podaci) izdvojila bih izlaganje Gill Hamilton iz Nacionalne knjižnice Škotske, koja je prikazala proces izrade povezanih podataka obogaćivanjem kataložnih zapisa povezanim podacima i iskorištavanjem oznaka koje su dodijelili korisnici digitalne zbirke fotografija objavljene uz pomoć društvene mreže Flickr i YouTube kanala Nacionalne knjižnice Škotske. Istovremenim korištenjem korisničkih oznaka, metapodataka koje su stvorili knjižničari te povezanih podataka postiže se velika dostupnost i vidljivost digitalnih i digitaliziranih zbirki. Vrlo važan i zanimljiv podatak iz ovoga izlaganja jest da su utrošena minimalna sredstva za pretvorbu metapodataka u povezane podatke uz pomoć Digital Object Database koja je besplatna i svima dostupna pod licencom Creative Commons.

Niz predavanja na temu povezivanja/mapiranja različitih metapodatkovnih shema održali su: Gordon Dunsire, Mirna Willer, Leonard Jelenković, Predrag Perožić, Sonja Pigac Ljubi. Također, izuzetno zanimljiva i vrijedna predavanja izložili su kolege iz Slovenije: Alenka Šauperl, Darko Knez, Zdenka Semlič Rajh, koji su nas podsjetili koje su prednosti opisa građe u baštinskim ustanovama – arhivima, knjižnicama i muzejima, i kako možemo iskoristiti ta tri opisa u svrhu dobivanja najbogatijeg opisa koji bi služio svim trima zajednicama. Posljednje izlaganje na seminaru bilo je iz perspektive hrvatske AKM-zajednice, a održali su ga: Ana Barbarić, Tinka Katić, Vlatka Lemić, Mirna Willer i Goran Zlodi, koji su govorili o zajedničkim pravilima za izradu oblika pristupnica (ime, ključna riječ, predmetnica i dr. pomoću kojih se može pretraživati sadržaj dokumenta, u knjižničarstvu deskriptor, op. ur), nastojeći pomiriti standarde i pravila svih triju zajednica – arhiva, knjižnica i muzeja. Polazište za izradu zajedničkog oblika imena jesu: konceptualni modeli FRBR, FRAD i CIDOC-CRM, Pravilnik i priručnik za izradu abecednih kataloga Eve Verona te standardi semantičkog weba. Nastojanje ovih triju zajednica ponovno zrcali prvotnu ideju osnivanja ovoga seminara – kako „razgovarati“ zajedničkim jezikom, a da se pri tome iskoristi najkvalitetnije od svake zajednice, bez nametanja „pogleda“ iz samo jedne perspektive. Umjesto preuzimanja jednog pravilnika, povezani podaci omogućuju međusobnu komunikaciju svih i umjesto gubljenja i izostavljanja informacija koje pojedina zajednica dodaje opisu građe/gradiva, standardi semantičkog weba omogućuju objedinjavanje i obogaćivanje opisa uzimajući najbolje iz svake pojedine zajednice.
 

16. AKM ostat će zapamćen i po do sada najvećem broju održanih radionica. Radionice su se bavile različitim temama koje danas zaokupljaju svakodnevicu baštinskih ustanova: od Europeane do interpersonalne komunikacije, konzervatorsko-restauratorskih tema i semantičkog weba te nakladničke radionice.

Radionicu Europeana vodila je Sofija Klarin Zadravec iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a sastojala se od dva dijela. U prvom dijelu, Put metapodataka baštinskih ustanova do Europeane, izloženo je nekoliko primjera iz prakse koji su pokazali na koji način različite ustanove prikupljaju podatke, obrađuju građu i pripremaju je za uključivanje u Europeanu, dok su se u drugom dijelu radionice, pod nazivom Edukacija o digitalizaciji i Europeani za male ustanove: tečajevi u okviru projekta AccessIT Plus autori, Andreja Silić Švonja i Adam Dudczak posvetili edukaciji o digitalizaciji i potrebnim koracima ukoliko se jedna mala ustanova odluči priključiti Europeani sa svojom digitaliziranom zbirkom. Radionica je održana u sklopu projekta AccessIT Plus.

Radionicu Interpersonalne kompetencije: stilovi vodstva i vrste organizacijske kulture vodio je poznati televizijski voditelj i psiholog Boris Blažinić i na toj radionici sudionici su mogli iskusiti neke situacije koje srećemo u radnoj okolini te su mogli naučiti kako se ponašati u konfliktnim situacijama. Ovakva radionica pokazala je da za interpersonalnom komunikacijom i rješavanjem sukoba u ustanovi postoji veliki interes te je preporučeno da se ovakve radionice uključe u buduće AKM-seminare.
Već tradicionalna konzervatorsko-restauratorska radionica održana je pod naslovom Uzroci propadanja i mogućnosti sanacije AKM građe pod vodstvom Damira Doračića. Okupila je konzervatore i restauratore iz različitih ustanova koji su dijelili iskustva rada s različitim tehnologijama pri procesu sanacije AKM-građe.

Nakladnička radionica održana pod nazivom Nakladnička anotacija knjižnog naslova u virtualnom sučelju (Facebook, mrežno mjesto nakladnika-autora, pretraživači, kulturni portali...) pokazala je da je nakladništvo neodvojivi dio AKM-zajednice te da je ujedno i „karika koja je nedostajala“ pri povezivanju AKM-djelatnosti. Treću godinu zaredom, nakladnička radionica okuplja veliki broj zainteresiranih za teme nakladništva. Voditeljice radionice bile su Nives Tomašević i Jasna Horvat. Sudionice radionice: Petra Ljevak, direktorica Naklade Ljevak i Ivona Despot iz Naklade Ljevak te Jasna Kovačević, voditeljica zagrebačke Knjižnice i čitaonice „Bogdan Ogrizović”, prikazale su važnost i potrebu bliske suradnje između AKM-ustanova i nakladnika s posebnim osvrtom na tzv. „obogaćenu“ anotaciju knjižnog naslova koju omogućuje mrežno okruženje. Jasna Horvat prikazala je potencijal društvenih mreža u svrhu promicanja kulturnog dobra. Može se reći da je i nakladnička radionica postala tradicijom AKM-seminara pa je možda vrijeme da organizatori razmisle o uključivanju nakladnika u akronim seminara.
Posljednja u nizu „tradicionalnih“ radionica održana je na engleskom jeziku pod nazivom Data and schema in the Semantic Web. Voditelji radionice bili su Gordon Dunsire i Mirna Willer i na toj je radionici prikazano kako se formati UNIMARC i MARC21 mogu iskazati u RDF-u (Resource Description Framework), alatu semantičkog weba, te kako se iz bibliografskih metapodataka mogu izrađivati tripleti podataka koji služe za uključivanje bibliografskih podataka u semantički web i čine bibliografske zapise vidljivijima. Ova radionica dokazuje da je hrvatska AKM-zajednica izravno uključena u najnovija postignuća na području bibliografske kontrole i razvoj semantičkog weba.

Na 16. AKM-u predstavljeno je devet posterskih izlaganja s različitim temama iz teorije i prakse AKM-ustanova, a nagrađena su dva posterska izlaganja: poster autorice Drahomire Gavranović, s Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru pod nazivom Modeliranje univerzalne decimalne klasifikacije u konceptualnom modelu za autorizirane predmetne podatke FRSAD te postersko izlaganje autorice Vesne Lovrić Plantić, iz Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb, pod nazivom PARTAGE PLUS: Projekt digitalizacije secesijske baštine za Europeanu.

Kao što je bio slučaj i prethodnih godina, pokazalo se da je AKM prigodno mjesto za predstavljanje novih knjiga njegovih sudionika. Uz već tradicionalno predstavljanje izuzetno bogatog i opsežnog zbornika radova s prošlogodišnjeg AKM-a, koji predstavlja izuzetan doprinos hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj literaturi iz područja arhivistike, knjižničarstva, muzeologije, nakladništva i srodnih područja, predstavljena je i nova knjiga autorica Jasne Horvat i Nives Tomašević Nevidljivo nakladništvo te vilinski roman Jasne Horvat Vilikon.

Sljedeći, 17. po redu AKM organizira Hrvatsko muzejsko društvo, a najavljena tema je Predmet, prostor, vrijeme.

Više informacija dostupno je na http://public.carnet.hr/akm/, a detalji o ovogodišnjem Seminaru na http://public.carnet.hr/akm/AKM_ostali/AKM1/akm16.htm, gdje se nalazi i arhiva svih prošlih seminara.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-