-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 56, lipanj 2012. :: Iz knjižnica


E-knjiga u Gradskoj knjižnici Ljubljane

Zainteresirani za realizaciju uvođenja elektroničke knjige u Knjižnice grada Zagreba, krajem ožujka smo posjetili Knjižnicu Otona Župančiča – podružnicu Mestne knjižnice Ljubljana (MKL). Knjižnica u Kersnikovoj 2 velika je podružnica (prostor obnovljen 2006. godine) koja osim podruma, prizemlja i još tri kata za korisnike, na četvrtom katu udomljava i prostorije uprave te zajedničkih službi mreže MKL.

Ova prostrana, moderno uređena knjižnica, osim što predstavlja ugodno mjesto za susrete i boravak, na jednoj lokaciji pruža i sve usluge koje suvremena narodna knjižnica u velikom gradu može ponuditi: mediateku, stripoteku, bežični internet, slušanje glazbe, gledanje filmova, posudbu knjiga i AVE-građe, čitaonicu časopisa, studijsku čitaonicu, burzu znanja, individualne učionice, radne sobe, zbirke kulturne baštine, računalnu učionicu, knjige za djecu i mlade, igraonicu, pričaonicu, centar za dječju knjigu i knjižničarstvo, višenamjensku dvoranu te izložbenu galeriju.

Uslugu posudbe elektroničkih knjiga predstavili su nam voditelj službe nabave i obrade g. Miro Tržan, zamjenica direktorice te voditeljica službe za razvoj i opremanje gđa. Simona Resman i Igor Andrin, voditelj Odjela za posudbu građe Knjižnice Bežigrad. Gradska knjižnica Ljubljane je uslijed odluke da se korisnicima nudi samo elektronička knjiga na slovenskom jeziku, uvjeta nabave ove građe na slovenskom tržištu te nepostojanja nacionalne platforme za e-knjigu izgradila specifičnu uslugu posudbe ove vrste građe (www.mklj.si/index.php/digitalna-knjiznica/e-knjige-bralniki).

U Sloveniji još nije izgrađena ni komercijalna ni javna platforma za posudbu elektroničke knjige, ali postoje inicijative koje traže stvaranje rješenja na tom polju. Udruga narodnih knjižnica krenula je s inicijativom prema IZUM-u (Institutu informacijskih znanosti, javnom zavodu Vlade Republike Slovenije (www.izum.si), postoje određene najave od strane tvrtke eKnjiga (www.eknjiga.si), strategija razvoja narodnih knjižnica Slovenije 2013. - 2020. sadržavat će i ovu temu, a spomenut je i javni poziv Javne agencije za knjigu Republike Slovenije (www.jakrs.si) za uspostavu i održavanje platforme za e-knjigu.

Na slovenskom tržištu elektroničku knjigu na slovenskom jeziku trenutno nude samo dva nakladnika – Ruslica (elektroničko nakladništvo časopisa Večer, www.ruslica.si) i Študentska založba (www.studentskazalozba.si). MKL je od tih nakladnika nabavila (u trenutku pisanja teksta) 110 naslova, a svaki u prosjeku u četiri primjerka, što je sveukupno 445 licenci. Knjige se nabavljaju kroz dva modela: prvi dobavljač knjige prodaje uz jednogodišnju licencu (prve godine knjižnica plaća punu cijenu, druge su platili 50% cijene svake licence), dok je kod drugog dobavljača e-knjigu moguće kupiti jednokratno. Sve elektroničke knjige su katalogizirane i inventarizirane poput tiskane građe, jer knjižnični sustav COBISS ne podržava posudbu e-knjige.

Zbog gore spomenute situacije s platformom za posudbu e-knjige, u MKL su se odlučili nabaviti i određen broj e-čitača (trenutno 29 uređaja, dostupnih u svim podružnicama mreže) koji su inventarizirani i na koje prema zahtjevu korisnika prenose kupljene licence e-knjige, a na korisnikovu iskaznicu se zadužuju i uređaj i knjige na uređaju. E-čitači su tehnički prerađeni na način da korisnik ne može intervenirati u sadržaj na uređaju, odnosno ne može prebacivati novi sadržaj na uređaj niti presnimavati knjige s uređaja.

Od početka 2011. do kraja ožujka 2012. godine korisnici su e-čitače posudili 441 put, a registrirana je posudba 884 jedinica e-građe. Zanimljiv je podatak da četvrtinu ukupnog broja korisnika čine osobe treće životne dobi koji kao prednost ovakvog načina posudbe knjiga navode malu težinu uređaja, jednostavnost korištenja i mogućnost povećavanja slova. Takav odaziv potaknuo je MKL da u suradnji s jednim privatnim poduzećem nabavi dva e-čitača za Dom umirovljenika Bežigrad, čiji korisnici su na taj način dobili siguran pristup elektroničkim knjigama.

Dugoročni cilj MKL je uspostava platforme za nabavu, obradu, pohranu (iako zadaću trajnog čuvanja e-građe prepuštaju NUK-u) i posudbu elektroničke knjige, što bi smanjilo troškove knjižnice, a korisnicima omogućilo posudbu knjiga bez potrebe dolaska na fizičku lokaciju knjižnice.

Ovaj posjet kolegama iz susjedne Slovenije usmjerio je i razbistrio naša razmišljanja o načinima uvođenja elektroničke knjige u narodne knjižnice u Zagrebu, pa i Hrvatskoj. Zaključak je da nam predstoji kompleksan rad na definiranju uloge narodnih knjižnica na ovom polju, na pregovaranju s distributerima, s programerima knjižničnih softvera, a posredno i s nakladnicima elektroničke knjige te na lobiranju za pokretanje napora za rješavanje pravnih i tehnoloških pitanja posudbe e-knjige na nacionalnoj razini koji bi u budućnosti smanjili ukupne troškove knjižnica u Hrvatskoj.

J. Ille
jagoda.ille@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-