-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 56, lipanj 2012. :: Iz knjižnica


Dalmatinsko gostovanje Diane Kresh, ravnateljice Arlington Public Library

Od 2. do 4. svibnja 2012. Američki kutak Gradske knjižnice Zadar organizirao je stručni posjet Diane Kresh, ravnateljice Arlington Public Library (Washington DC, SAD), Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik te Gradskoj knjižnici Zadar. Raspored posjeta bio je sljedeći: dana 2. svibnja D. Kresh održala je predavanja za studente knjižničarstva na zadarskom Odjelu za informacijske znanosti, 3. svibnja posjetila je šibensku Gradsku knjižnicu, a 4. svibnja Gradsku knjižnicu Zadar. Sastavni dio ovog stručnog posjeta bio je i upoznavanje D. Kresh s kulturnim znamenitostima Šibenika i Zadra.

Prilikom posljednjeg posjeta 4. svibnja upriličen je radni sastanak nekolicine članova Razvojnog tima i Stručnog vijeća Gradske knjižnice Zadar s D. Kresh, tijekom kojeg su knjižničari međusobno izmijenili radna iskustva. Teme o kojima se najviše razgovaralo bile su promicanje čitanja u arlingtonškoj i zadarskoj knjižnici, te zasebni programi koji Arlington Public Library razlikuju od ostalih američkih narodnih knjižnica.

Diane Kresh je za djelatnike Gradske knjižnice Zadar i ostale zainteresirane članove Društva knjižničara Zadar nakon radnog sastanka održala predavanja pod nazivom Freedomofexpression i E-book. Predavanja su bila zamišljena na način da se postigne što slobodniji stupanj interakcije između predavača i publike te su knjižničari imali prigodu brojnim pitanjima ostvariti otvorenu komunikaciju s predavačem.

Dok mnoge narodne knjižnice kao sažetak svog poslanja ističu da su „središta lokalne zajednice“ i sl., Arlington Public Library kao najistaknutiju karakteristiku svog poslanja ističe slobodu izražavanja za sve pojedince i sve ideje, neovisno iz kojeg izvora dolaze. Premda se to čini samo po sebi razumljivim, knjižničarska praksa jednim dijelom slijedi ta uvjerenja. Stoga je glavna ideja predavanja o slobodi izražavanja bila temeljno pravo na slobodu čitanja svih knjiga. Svoje uporišne točke predavanje je pronašlo u dokumentima od povijesne važnosti poput Povelje o pravima iz 1791. te srodne knjižničarske Povelje koju je ALA objavila 1939. godine. Arlington Public Library izradila je vlastiti dokument o nabavnoj politici kontroverzne građe koji je postao osnova za konkretne knjižničarske akcije poput Tjedna kontroverznih knjiga. Tijekom tog tjedna knjige koje su na bilo koji način doživjele kritike američkih čitatelja (poput Lovca u žitu, Sumraka, Kvake 22 i dr.) izlažu se u Knjižnici te se na njih uz posebne oznake I likecontroversy lijepi i QR kod. Cilj ovakvih izložbi knjiga – a posebno „izazovnih“ knjige za mlade – je da izazovu interes i raspravu osobito mladih korisnika, a zanimljivost je što upravo mladi korisnici snimaju vlastite recenzije tih knjiga koje Knjižnica objavljuje na Youtubeu. Diane Kresh predstavila je i stvarne primjere primjedbi roditelja, ravnatelja škola, pa i samih djelatnika u pogledu nabave kontroverznih knjiga ili vidljivog promicanja prava homoseksualaca na Odjelu za djecu i mlade, te načine na koje se Knjižnica postavlja prema tim situacijama.

Predavanje o elektroničkoj knjizi dalo je uvid u praktičnu problematiku korištenja elektroničke knjige u američkim narodnim knjižnicama poput Arlington Public Library. Hrvatskim narodnim knjižnicama koje žele uvesti elektroničku knjigu kao novu vrstu građe predavanje poput ovoga pokazalo se iznimno korisnim. D. Kresh o elektroničkoj knjizi govorila je s vrlo realnih pozicija, polazeći od iskustava nabave elektroničke knjige u Arlington Public Library. Predavanje je započelo rezultatima najsvježijih istraživanja iz prosinca 2011. Uporaba elektroničke knjige ovisi o prilici: tiskana knjiga više se čita s djecom, a elektronička prilikom putovanja. Tiskanu knjigu u prosincu 2011. čitalo je 84% ispitanika, a elektroničku 15%. Dakle, elektronička knjiga će paralelno s tiskanom knjigom biti sastavni dio knjižnične građe narodnih knjižnica, ali u ovom trenutku upravo se knjižnice nalaze pred brojnim izazovima. Stoga je predavanje više bilo usmjereno na praktične probleme narodnih knjižnica prilikom nabave i korištenja e-knjige, a manje na prednosti e-knjige. Prvi problem predstavlja nepostojanje kompatibilnosti između proizvođača čitača te izdavača e-knjige (npr. vlasnik Kindlea e-knjige može kupiti samo preko Amazona, ali ne i od Barnes and Noblea i drugih izdavača). Preprodavanje naslova između nakladnika jest dodatna otežavajuća situacija koja poskupljuje cijenu početnog proizvoda. Drugi problem jest nekontrolirano poskupljivanje knjiga koje elektronički nakladnici vrše ako primijete da se neki naslov više kupuje. Treći jest sama cijena e-knjige, koja je i do triput skuplja od tiskane knjige tvrdog uveza. Četvrti - a koji je knjižnicama možda i najteži - jest nepovoljan odnos nakladnika prema knjižnicama koji uzrokuje nestabilan pristup građi: knjižnice ne mogu kupiti samu e-knjigu, nego tek licencu, zbog čega je nakon određenog broja posudbi narodna knjižnica mora ponovno kupiti. Dakle, knjižnica izdvaja novac za knjigu koju u stvarnosti ne može posjedovati. Peti problem su financijske nesuglasice s distributerom Over Driveom, preko kojeg su američke narodne knjižnice uglavnom nabavljale knjige, te trenutno pokušavanje pronalaska vlastitih srodnih modela. Šesti je izdvajanje dodatnih financijskih sredstava za nabavu čitača za one korisnike koji nemaju novca, a žele koristiti e-knjigu. Problemi su, dakle, ponajviše tehnološke i financijske prirode. D. Kresh smatra da će, bez obzira na sve ove izazove i nemogućnost predviđanja razvoja situacije, korištenje e-knjige nastaviti rasti, a s njim i opredjeljivanje narodnih knjižnica za uvođenje elektroničke knjige te njeno supostojanje s tiskanom.

Korisnost srodnih knjižničarskih posjeta je u njihovoj sadržajnosti, konkretnoj knjižničarskoj praksi iz prve ruke. Stoga je organizacija ovakvih knjižničarskih susreta nužno potrebna za realno sučeljavanje s izazovima i problemima knjižničarske svakodnevice.

H. Novak Penga
helena@gkzd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-