-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 56, lipanj 2012. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Balkans' Memory - očuvanje i promocija audiovizualne baštine
Zagreb, 1. lipnja 2012.

Prva konferencija projekta Balkans' Memory održana je 1.6. u Zagrebu u muzeju Mimara. Radi se o prvom u nizu susreta i obrazovnih seminara koji će se u naredne tri godine održati u sklopu projekta Balkans' Memory. Svaka će konferencija biti u nekome od gradova iz država koje su uključene u projekt – predviđene su između ostalih i konferencije u Beogradu i Tirani.

Trogodišnji projekt Balkans' Memory iniciran je od francuske organizacije za očuvanje audio-vizualne baštine INA (Institut national de l'audiovisuel). Suradničke organizacije na projektu su Hrvatski audiovizualni centar, Albanski nacionalni filmski arhiv i COPEAM (Conférence permanente de l'audiovisuel méditerranéen).

Glavni cilj projekta je stvaranje preduvjeta za aktivniju politiku očuvanja i promocije audiovizualne baštine na zapadnom Balkanu; promocija širenja uspješnih modela poslovanja te širenja relevantnih znanja; kontinuirana edukacija arhivista i zaposlenika lokalnih radijskih i televizijskih postaja.

U države Zapadnog Balkana, očuvanje čije audio vizualne baštine je fokus projekta, ubrojene su države nastale na području bivše Jugoslavije, osim Slovenije, uz Albaniju.

Konferencija koja je okupila oko stotinu sudionika iz 15 zemalja, otvorena je govorom Tamare Perišić, pomoćnice Ministrice kulture RH. Potom je govorio Paolo Berizzi iz Delegacije Europske unije u RH, koji je spomenuo jedan od prvih „projekata“ očuvanja audio baštine proveden od mađarskog skladatelja Bele Bartoka početkom 20. stoljeća, kada je Bartok po Transilvaniji snimao narodnu glazbu i potom je koristio kao inspiraciju za svoje skladbe.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvoje Hribar, rekao je u svom slikovitom govoru, kako je ovaj projekt zadnji trenutak da uhvatimo svijet audiovizualne prošlosti u kojoj je pohranjena svijest minulih vremena. Smatra da je potrebno da se tijekom trogodišnjeg projekta što više uključe i nacionalne radio-televizije.

Voditeljica projekta i zaposlenica INA Expert organizacije, Delphine Wibaux, spomenula je kako je ovo bio jedini prihvaćeni projekt očuvanja materijalne baštine od 8 prijavljenih na natječaju 2011. godine u okviru regionalnog projekta EU za zaštitu kulture. „Cilj projekta je da izradimo smjernice i vizije rješavanja zaštite audiovizualne baštine u regiji“ – rekla je Wibaux. „Želimo u tri godine stvoriti preduvjete koji će arhivima omogućiti da pređu na digitalne nosače i tako osiguraju zaštitu“. Na kraju projekta predviđena je objava vodiča za obuhvaćene teme kao i organiziranje sponzorske konferencije za prikupljanje sredstava za provođenje potrebnih arhivskih aktivnosti. Na konferenciji predviđenoj da se održi potkraj treće godine projekta predstavile bi se preporuke za potrebne aktivnosti očuvanja audiovizualne baštine.

Mechthilde Furher iz Vijeća Europe predstavila je Europsku konvenciju za zaštitu audiovizualne baštine. Unutar Vijeća Europe formiran je i poseban odjel koji se bavi praćenjem primjene ove konvencije. Furher smatra da bi europske vlade trebale uspostaviti digitalnu knjižnicu za audiovizualne sadržaje te rješavati pitanja autorskih prava. Spomenula je korisno web sjedište osnovano od strane Vijeća Europe – Compendium – koje omogućuje praćenje kulturnih politika više od 40 država.
http://www.culturalpolicies.net/web/index.php

Dominique Saintville, potpredsjednik Međunarodne organizacije audiovizualnih arhiva FIAT/IFTA, govorio je o nepogodama kojima su širom svijeta izloženi sadržaji audiovizualnih arhiva. Spomenuo je francuski povrat arhivskih audiovizualnih sadržaja bivšim afričkim kolonijama; sudjelovanje FIAT/IFTA-e u arhiviranju veće količine TV sadržaja u Afganistanu; rušenje zgrade arhiva u Kolnu u ožujku 2009. zbog loše konstrukcije pri čemu je izgubljen znatan dio arhivskih sadržaja; uništenje kompletnih kinematografskih fondova zapadnoafričke države Benin; uništenje TV arhive u Čadu prilikom sukoba 2008. godine; poplavu Vltave u Pragu 2002. godine kada je poplavljen arhiv češke nacionalne televizije; politički motivirani pokušaji uništenja arhivskih sadržaja u Čileu 1973. godine...

Ravnatelj Hrvatske kinoteke, Mladen Burić, predstavio je tu ustanovu kao i ostale filmske arhive u regiji. Od 1995. godine U Hrvatskoj kinoteci restaurirano je više od 150 dugometražnih hrvatskih filmova te 700 kraćih filmova. Kinoteke u regiji variraju po svojoj veličini i mogućnostima rada. Zanimljiv je podatak da je Jugoslavenska kinoteka u Beogradu ima kolekciju od 95 000 filmskih kopija što je svrstava u jedan od deset najvećih arhiva filmske baštine u svijetu.

Jean Vara iz INA-e, govorio je o politikama arhiviranja i digitalizacije - o korištenju arhiva, selekciji gradiva, prioritetima, tehnikama i troškovima. Uz financijsku podršku francuske države u iznosu od nekoliko desetaka milijuna eura, INA provodi projekt arhiviranja 300 000 sati televizijskih sadržaja i 400 000 sati radio sadržaja francuskih nacionalnih radija i televizija.

Beatrice de Pastre iz francuskog Nacionalnog centra za filmsku i pokretnu sliku govorila je na koji način ta organizacija sudjeluje u digitalizaciji audiovizualnih sadržaja, prvenstveno filmskih, s ciljem što šire distribucije digitaliziranih sadržaja kako bi se publici omogućio pristup.

Agata Ners iz Poljskog audiovizualnog instituta (http://nina.gov.pl) predstavila je rad tog instituta zaduženog za razvoj arhivske politike i financiranje arhiviranja u Poljskoj. Jedan od ciljeva instituta je stvoriti infrastrukturu koja će partnerskim organizacijama omogućiti da samostalno provode digitalizaciju audiovizualnih sadržaja.

Jean-Louis Rolle iz poduzeća Sonuma predstavio je projekt očuvanja audiovizualnih televizijskih arhiva u Belgiji, za regiju Valoniju, u kojemu je glavni partner nacionalnoj televiziji bila upravo Sonuma. U tom projektu javno-privatnog partnerstva predviđeno je da se digitalizira i postavi na web oko 200 000 sati televizijskih i radio sadržaja. Za digitalizaciju sadržaja Sonuma je našla vanjskog partnera u poduzeću Memnon, čiji je rad predstavio Michel Merten koji tvrdi da zahvaljujući industrijskim, „masovnim“ procesima digitalizacije audiovizualnih sadržaja mogu postići povoljne cijene digitalizacije.

Jean-Luc Vernhet iz INA-e, predstavio je „Ina MEDIA Pro“ komercijalnu web arhivu audiovizualnih sadržaja. „Ina MEDIA Pro“ arhiva sadrži 800 000 sati digitaliziranog audiovizualnog sadržaja kojega uz naplatu koriste tisuće medijskih profesionalaca širom svijeta. Od prava korištenja INA je npr. 2011. godine uprihodila 12.2 milijuna eura.

Na kraju konferencije, Bojana Andrić s Radio-televizije Srbija, predstavila je, kao redateljica, emisiju „Trezor“ koja nastaje kreativnim korištenjem arhivskog gradiva kombiniranog s novosnimljenim materijalom. „Trezor“ se emitira svaki radni dan i traje jedan sat. Andrić kaže da su, s obzirom da se u emisiji koriste stari televizijski materijali, u vodstvu Radio-televizije Srbije slabo tretirani po pitanju financija i kadrovskih potreba, ali s druge strane to kreatorima emisije omogućuje veću autonomiju. Smatra kako na RTS-u ne postoji svijest o povezanosti starih i novih televizijskih sadržaja i primat imaju dnevne vijesti. Na pretraživanje arhive ekipa „Trezora" troši najviše vremena jer nedostaju metapodaci o arhivskim materijalima. Andrić je na kraju svog izlaganja napomenula kako smatra da je na idućem skupu u sklopu projekta Balkans' memory potrebno prisustvo većeg broja korisnika audiovizualnih arhiva da bi se saznale njihove potrebe i očekivanja od arhiva. Na kraju izlaganja je prikazan i dojmljivi isječak iz emisije „Trezor“ s koncerta Charlesa Aznavoura 17.1. 1969. godine u Domu sindikata. Snimka koncerta je za potrebe „Trezora“ prerađena - na snimku su dodani natpisi imena javnih ličnosti u publici u trenucima kada ih snima kamera.

M. Duić
miduic@unizd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-