-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 41, rujan 2008. :: Međunarodna zbivanja


EUROPEANA - Europska digitalna knjižnica

Pred kraj 2008. planira se aktiviranje javnog portala Europske digitalne knjižnice – Europeana (http://www.europeana.eu/), s oko desetak milijuna digitaliziranih knjiga, slika, fotografija, zvučnih zapisa, tiskanih muzikalija, rukopisa i arhivskih zapisa.

Iako je takva vrsta građe obrađena i već uglavnom dostupna preko knjižničnih kataloga, u čijem je posjedu, ta vrsta dokumenata spada u sadržaj deep weba, te se rjeđe pronalazi u procesima pretraživanja.
Portal Europeana je i pokrenut upravo iz razloga da se učine dostupnima zbirke različite vrste, smještene u različitim institucijama (knjižnicama, arhivima, muzejima), kako bi se distribuiranim tematskim pretraživanjem omogućio pristup sadržajima.

Portal će omogućiti izravan pristup digitaliziranoj baštini i zbirkama koje se čuvaju u arhivima, muzejima i knjižnicama diljem Europe. Gospođa Viviane Reding, europska Povjerenica za informacijsko društvo i medije, aktivirat će ovaj portal u studenome 2008. na ministarskom sastanku u Bruxellesu.
Što će se nalaziti na portalu? Ulazna i jedinstvena stranica za pretraživanje i rezultate pretraživanja sa svim pripadajućim materijalima na neku temu. Primjerice, Rubens - sve o njemu i iz različitih institucija. Željeni rezultat da se omogući jedinstveni pristup sadržajima različitih vrsta u različitim online prostorima iziskuje predanost i suradnju te primjenu zajedničkih znanja.

U lipnju u Den Haagu održana je konferencija na temu Users expect the interoperable na kojoj se razmatralo o današnjim očekivanjima korisnika. Prikazan je i prototip (beta verzija) portala Europeane, a u studenome se očekuje i kulminacija dugogodišnjeg rada.

Polazište projekta Europeane je preporuka da se omogući izravna pristupna točka europskoj kulturnoj baštini koju je predložila Europska komisija 2006., a preporuku je snažno poduprlo i Ministarsko vijeće u studenome 2006. te u rujnu 2007. godine, kada je jednoglasno usvojena u Europskom parlamentu.

Početnu ideju dao je Googleov projekt digitalizacije tiskane građe prije nekoliko godina i njegova najava suradnje s vodećim knjižnicama iz SAD-a i Velike Britanije. Taj je projekt izazvao zabrinutost da će u digitaliziranoj baštini svoje mjesto naći većinom građa na engleskom jeziku te da je potrebno europske multikulturalne sadržaje ponuditi na svim jezicima.
Također je postojala bojazan da će Google i Microsoft premjestiti javnu domenu u privatni sektor te da će pojam javnog pristupa koji predstavlja polazište za projekte digitalizacije baštine biti ozbiljno ugrožen. Iz takvih se razmišljanja i začeo portal Europeana, kao pristupna točka javnoj i multijezičnoj i multikulturalnoj, integriranoj kulturnoj i znanstvenoj baštini.
Današnja tehnologija Web 2.0 omogućava istodobni pristup raznovrsnim medijima (gledanje, slušanje).

U tehnološkom smislu portali s ukrštenim domenama (cross domain portals) omogućuju korisnicima unakrsno pretraživanje i u cijelosti ostvaruju njihova očekivanja, i to bez obzira na njihovu informiranost o lokaciji pojedine vrste građe. Za znalce malo tehničkih karakteristika: da bi se poboljšala pronalažljivosti objekata na portalu, koji su i distribuirani, koriste se modeli OAI-ORE (Open Archives Initiative Object Reuse and Exchange (Beta Release) standard za opis i razmjenu agregacija mrežnih izvora  (http://www.openarchives.org/ore/) i CIDOC-CRM (semantički okvir koji definira formalne strukture za opis implicitnih i eksplicitnih pojmova i odnosa koji se koriste u dokumentiranju kulturne baštine; od 2006. je službeni međunarodni standard ISO 21127 : 2006, a omogućuje na neki način semantičko raspoznavanje različitih izvora između muzeja, knjižnica i arhiva - http://cidoc.ics.forth.gr/).

Lokacija građe, koja je više stoljeća onemogućavala izravan pristup korisnicima do sadržaja i građe, sada je u potpunosti nevažna. Mogućnosti koje se na portalu nude korisnicima obuhvaćaju My European Library i Communities, gdje korisnici, osim što pohranjuju svoje dokumente, međusobno komuniciraju, stvaraju interesne grupe te na taj način dodatno obogaćuju sadržaj portala.To je hvale vrijedan pothvat koji će otvoriti vrata još većoj demokratizacije kulture i znanosti za sve građane. Takvu nesvakidašnju priliku trebala bi iskoristiti i Hrvatska, te globalno omogućiti pristup svojim bogatim i zanimljivim, autohtonim sadržajima. Integracija u „Europu“ ne događa se samo u fizičkim granicama nego sve više i značajnije i na svjetskoj mreži, a tu su dimenziju prepoznale europske nacionalne knjižnice, arhivi i muzeji.

M. Mihalić
mmihalic@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-