-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 55, ožujak 2012. :: Iz knjižnica


Kako su Hrvati gradili renesansni Rim

Koliko su važan doprinos dali Hrvati u izgradnji renesansnog Rima, na tribini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održanoj 8. ožujka u konferencijskoj dvorani Knjižnice HAZU, svojim su zanimljivim i iscrpnim predavanjem, pod naslovom Kupola bazilike Svetoga Petra u Rimu, posvjedočili mons. Ivan Golub, te akademici Andrija Mutnjaković i Žarko Dadić.

Prvu zanimljivost koja je zaintrigirala mnogobrojni auditorij izložio je književnik Ivan Golub otkrivajući podrijetlo pape Siksta V., genijalnog graditelja Crkve kao ustanove, prvog modernog urbaniste i graditelja renesansnog Rima. Dokumentacija pronađena u vatikanskim arhivima potvrđuje da je ovaj papa bio hrvatskog podrijetla, točnije, da mu je otac bio Hrvat koji je s hrvatske obale Jadrana došao na talijansku, potom oženio Talijanku te s njom 1521. god. dobio sina imenom Felice Peretti. On najprije postaje franjevcem konventualcem, potom 1570. god. kardinalom-titularom hrvatske crkve sv. Jeronima (San Girolamo degli Schiavoni), i konačno 1585. god. papom. Prema arhivskim zapisima Peretti je želio uzeti ime Ilirik I. (Illirico I.), prema nazivu pokrajine podrijetla sv. Jeronima, ali je ipak prevagnula uspomena na njegovog slavnog prethodnika Siksta IV., također franjevca. Da je Siksto V. njegovao hrvatski duh i poštovanje prema domovini svoga oca potvrđuje i činjenica da je papinskom bulom iz 1589. god. potvrdio crkvu Iliraca, i pri toj zbornoj crkvi osnovao Kaptol te ga također nazvao Ilirskim. Nadalje, prema istoj buli, 11 svećenika tog Kaptola morali su biti hrvatske nacionalnosti, ili su morali poznavati hrvatski jezik i govor, ako su bili rođeni izvan granica Ilirske provincije. Mnogim svojim djelima, i kao F. Peretti i kasnije kao Siksto V., pokazao je izrazitu naklonost prema hrvatskome narodu.

Akademik Mutnjaković spomenuo je kako smatra da je u izradi nacrta te samoj izgradnji crkve sv. Petra u Rimu sudjelovao i Lucijan Vranjanin, jedan od najznačajnijih hrvatskih renesansnih arhitekata. Akademik Dadić je istaknuo presudni utjecaj na rekonstrukciju kupole sv. Petra, tada već statički narušene, jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika, Ruđera Boškovića, na temelju čijih istraživanja je napravljena prosudba o statici gradnje.

Knjižnica HAZU je za ovu prigodu u specijalnoj muzejskoj Gaylord vitrini, u kojoj su pod posebnim mikroklimatskim uvjetima redovito izložene knjige iz trezora Knjižnice, iz Zbirke stare i rijetke građe izložila knjigu koja se u knjižničnom katalogu nalazi pod ovom signaturom, te je ovako bibliografski opisana:

Sign.: R-904
Fontana, Domenico
        Della trasportatione dell' obelisco Vaticano et delle fabriche di nostro signore Papa Sisto V / fatte dal cavalier Domenico Fontana architetto di Sua Santita ; intagliato da Natal Bonifatio da Sibenicco. - [2. ed.]. - In Roma : Apresso Domenico Basa, 1590-1604. - 2 sv. u 1 : ilustr. (bakropisi) ; 2° (42 x 28 cm)
• Libro primo : Del modo tenuto in transferire l'obelisco vaticano, et delle fabriche fatte da nostro Signore Papa Sisto Quinto co' disegni loro. - In Roma, 1590
• Libro secondo : in cvi si ragiona di alcvne fabriche fatte in Roma, et in Napoli. - In Napoli, 1604

Riječ je o publikaciji, u dva zajedno uvezana sveska, autora Domenika Fontane, dvorskog arhitekta Siksta V., koji je detaljno zabilježio sve što je papa izgradio u Rimu za vrijeme svog petogodišnjeg pontifikata. Uvodni tekstovi obaju svezaka daju impresivni popis svih građevina, koje je potom na prekrasnim bakropisnim tablama, prema predlošcima arhitekta Fontane, gotovo fotografskom preciznošću, predočio šibenski grafičar Natal Bonifacije (Natale Bonifatio da Sibenicco). Ovaj uvaženi crtač i graver izradio je više od 300 bakropisnih ilustracija knjiga i zemljopisnih karata, ali ovo djelo je ipak najcjenjenije, i svjedoči o velikom doprinosu još jednog Hrvata rimskoj stvaralačkoj priči.

Knjižnica HAZU se pri odabiru starih i rijetkih knjiga za digitalizaciju odlučila i za ovu vrijednu knjigu, pa se njezina digitalna inačica nalazi u institucijskom repozitoriju Digitalna zbirka HAZU – DIZBI na web adresi http://dizbi.hazu.hr, uz još četiri digitalizirane knjige također iz Zbirke starih i rijetkih knjiga. Korištenjem Microsoft Silverlight tehnologije omogućeno je pregledavanje teksta i slika do njihovih nasitnijih detalja, nakon čega uvid u originalno djelo više nije niti potreban, osobito zato što nije nužan fizički dolazak u knjižnicu, jer je sve moguće obaviti uz korištenje računalne opreme i internetske veze, bez obzira na lokaciju korisnika usluge. Još neko vrijeme originalno djelo će se nalaziti u vitrini, a poslije toga korisnici usluga Knjižnice HAZU, uz prethodnu najavu, mogu na uvid dobiti knjigu i pregledati je, ali isključivo u prostorima Čitaonice RARA.

I kao što je u svom pozdravnom govoru naglasio predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, Hrvati su se dosad pokazali boljim stvaraocima nego promicateljima hrvatske kulture. Zato vjerujemo da su ovo predavanje i prigodna izložba senzibilizirali sve prisutne, potičući ih na daljnja promišljanja o važnosti promicanja hrvatskog značaja u svijetu.

Z. Vitković
zrinka@hazu.hr 
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-