-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 55, ožujak 2012. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Ljetna škola o rukopisima
Zadar, 26. – 30. rujna 2011.

U Zadru je od 26. do 30. rujna 2011. održana Ljetna škola o rukopisima, koju su zajednički organizirali Odjel za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru i Centar za proučavanje rukopisa Vestigia Sveučilišta "Karl‐Franzens" iz Graza, Austrija, uz podršku Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica i glavna organizatorica Škole bila je dr. sc. Mirna Willer, izv. prof.

Ljetna škola o rukopisima organizirana je u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija "Društvo znanja i prijenos informacija" i nastavak je Ljetne škole o staroj knjizi održane 2009. godine, također na Sveučilištu u Zadru. Iako je prije svega bila namijenjena doktorandima iz područja povijesti knjige, knjižničnih i informacijskih znanosti, arhivističkih i povijesnih znanosti, te interdisciplinarnih studija o kulturnoj i znanstvenoj baštini, u radu Škole sudjelovalo je i sveučilišno nastavno osoblje, te stručnjaci i istraživači u knjižnicama, arhivima i srodnim baštinskim ustanovama. Svim polaznicima, doktorandima i profesionalcima koji prate trendove u struci, Škola je bila izvrsna prilika za bolje upoznavanje pojedinih područja važnih za njihov znanstveni i stručni rad.

Čak 19 uglednih predavača iz SAD‐a, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Slovenije, Bugarske, Litve, Austrije i Hrvatske u šest su dana trajanja Škole s različitih aspekata predstavili najnovije svjetske razvojne pravce i koncepte u području obrade, kontrole, zaštite i upravljanja zbirkama stare rukopisne građe. Kombinacijom predavanja, prezentacija i grupnog rada s polaznicima, obrađene su četiri velike teme: kulturalna povijest – rukopisna građa kao predmet istraživanja, novi konceptualni modeli organizacije informacija, konzervacija i očuvanje kulturne baštine te upravljanje zbirkama rukopisne građe.

U pretkonferencijskom dijelu programa, prof. Nataša Golob sa Sveučilišta u Ljubljani održala je seminar na temu kodikologije i njezinog značenja u izučavanju srednjovjekovnih rukopisa.

Konferencijski dio programa započeo je temom Kulturalna povijest – rukopisna građa kao predmet istraživanja. Predavanja su održali prof. Anne J. Gilliland (SAD), koja je govorila o istraživačkim metodama na području arhivistike, prof. Stanislava Stojan (Hrvatska) s izlaganjem o arhivskim dokumentima o svakodnevnom životu u renesansnom Dubrovniku, prof. Milan Pelc (Hrvatska) govorio je o iluminiranim rukopisima nakon Gutenbergove ere, a Thomas Csanády (Austrija) održao je izlaganje o srednjovjekovnim molitvenim rukopisima. Nakon predavanja, polaznici su, kao i svakoga dana za vrijeme trajanja Ljetne škole, imali mogućnost odabrati neku od tema prezentiranih toga dana, koju su potom tijekom grupnog rada u popodnevnim satima mogli razraditi s predavačem. Tako je prvoga dana prof. Pelc u knjižnici samostana sv. Frane, koja čuva iznimno vrijednu zbirku stare i rijetke građe, na nekoliko primjeraka iz fundusa knjižnice obradio temu Minijature i inkunabule, a grupni rad s polaznicima održali su i prof. Gilliland i dr. Csanády. Drugi dan održavanja Ljetne škole započeo je iznimno zanimljivim predavanjem prof. Nevena Budaka (Hrvatska) o djelima Historia Salonitana i Historia Salonitana Maior. Slijedilo je predavanje prof. Ericha Renharta (Austria) o fragmentima kao skrivenim izvorima podataka o rukopisu, na čije se izlaganje nadovezala Anica Vlašić‐Anić, prezentirajući kulturno‐povijesnu važnost novootkrivenih fragmenata u knjižnicama Kapucinskih samostana u Varaždinu, Rijeci i Karlobagu. Prof. Franz Karl Prassl (Austria) svoje je predavanje i radionicu posvetio rukopisima s liturgijskim napjevima pronađenim u knjižnici samostana sv. Frane, a prof. Mario Essert (Hrvatska) upoznao je polaznike s metodama računalne obrade digitaliziranog teksta, pri čemu su mu se u poslijepodnevnom grupnom radu pridružili asistenti Boris Bosančić, Marijana Tomić i Mario Lončarić.

Treći dan bio je posvećen temama novih konceptualnih modela za organizaciju informacija; izlaganja je započeo prof. Gordon Dunsire (Velika Britanija) koji je govorio o osnovnim konceptima RDF‐a (Resource Description Framework) i metodama kreiranja povezanih podataka iz bibliografskih zapisa rukopisa. Uslijedilo je izlaganje Claudie Fabian (Njemačka) o postojećim načinima opisivanja rukopisa i mogućnostima njihovog unaprjeđenja i integracije u bazama podataka i na internetu. Prof. Mirna Willer (Hrvatska) osvrnula se na izazove katalogizacije rukopisa u suvremenim knjižnicama, a temu je zaokružio Massimo Gentilli‐Tedeschi (Italija) govoreći o katalogizaciji muzičkih rukopisa. U poslijepodnevnom dijelu programa prof. Willer i prof. Dunsire zajednički su održali predavanje Linked Data i bibliografski standardi, Claudia Fabian s polaznicima je, uz prenošenje vlastitih iskustava iz prakse, raspravljala o temi s predavanja, a Massimo Gentilli‐Tedeschi za zainteresirane je polaznike održao predavanje u knjižnici samostana sv. Frane.

O temi konzervacije i očuvanja kulturne baštine razgovaralo se četvrti dan škole. Prof. Jedert Vodopivec (Slovenija) govorila je o vrstama, povijesnom razvoju i važnosti uveza knjiga, a Manfred Mayer (Austrija) o ispravnoj digitalizaciji rukopisne građe s konzervatorskog stajališta. O utjecaju postupaka tretiranja korozije tinte s obzirom na uvez govorila je Patricia Engel (Austria), a na nju se nadovezala Rumyana Decheva (Bugarska) ističući važnost minimalnih intervencija tijekom konzervacije rukopisa kako bi se očuvala njihova originalna struktura. Istoga su dana grupni rad s polaznicima održali prof. Vodopivec, te prof. Mayer i prof. Renhart, koji su u knjižnici samostana sv. Frane u praksi prezentirali proces digitalnog snimanja starih rukopisa. Predavanje prof. Gilliland o mogućnostima zapisa netekstualnih formi zbog objektivnih okolnosti prebačeno je na posljedni dan, a umjesto nje predavanje je održala Claudia Fabian, govoreći o upravljanju zbirkama rukopisne građe u suvremenim knjižnicama. Predavanje je ujedno bilo uvod u temu upravljanja zbirkama rukopisne građe, o kojoj su posljednjega dana škole govorile Regina Varniene‐Janssen (Litva) s predstavljanjem projekta digitalizacije građe u Litvi i Tinka Katić (Hrvatska) koja je predstavila konceptualni model identifikacije, evidencije i opisa muzejskih zbirki. Nakon radionica i grupnih radova, održan je forum doktorskih studenata, na kojemu su dvije polaznice, muzikologinje na poslijediplomskom doktorskom studiju u Grazu, javno izložile nacrte svojih doktorskih teza. Osim službenog dijela programa, valja spomenuti da su tijekom trajanja Ljetne škole za zainteresirane sudionike organizirani posjeti knjižnici i galeriji samostana sv. Frane i Muzeju stakla u Zadru.

Ljetnu školu o rukopisima financijski je podržala Hrvatska zaklada za znanost.

Za 2013. godinu u planu je organizacija treće Ljetne škole, s posebnim naglaskom
na arhivistički aspekt bavljenja starom građom.

I. Hatvalić
ivana.hatvalic@zg.t-com.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-