-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 41, rujan 2008. :: Međunarodna zbivanja


Izvještaj o radu Sekcije za pismenost i čitanje

Iako IFLA ima pet službenih jezika (engleski, francuski, španjolski, ruski i njemački) te dva „pridružena“ (kineski i arapski), na svakom je koraku bilo vidljivo da se ovogodišnja konferencija održavala u dijelu Kanade gdje je francuski službeni jezik. Kako simultani prijevodi nisu bili osigurani za sve programe koji su se (ponekad i više od 10 njih) događali istodobno, znanje francuskog jezika često je bilo nužno. Francuski je prevladavao ne samo na samoj konferenciji nego i na ulici. Dok je Montreal uglavnom dvojezičan i stječe se dojam da baš svi govore i francuski i engleski, u Quebecu se ponekad događalo da se informacija u gradu ne može dobiti na engleskom jer ga ljudi jednostavno ne govore.

Pretkonferencija u Montrealu posvećena knjižničnim uslugama za mlade

Prije glavne konferencije u Quebecu, IFLA-ine su sekcije održale niz zanimljivih pretkonferencija. Popis s poveznicama na njihove stranice, koje često sadrže i prezentacije, nalazi se na: http://www.ifla.org/IV/ifla74/satellite-en.htm. U Montrealu su 5. i 6. kolovoza 2008. zajedničku pretkonferenciju pod nazivom Navigating with youth: In these days of technology, how can public libraries attract and keep their young clientele? održale sekcije: Knjižnične usluge za djecu i mladež, Narodne knjižnice te Menadžment i marketing (http://www.majuscules.ca/satelliteifla2008/).

Tema je bila pravi izazov, što je bilo vidljivo i iz prezentacija. Tema kako privući mlade u knjižnicu aktualna je u cijelom svijetu, a prezentacije su u obliku predstavljanja dobre prakse ponudile niz odgovora na pitanje iz naziva pretkonferencije, od onih koji su dali pregled aktivnosti za mlade u knjižnici, zatim čitateljskih kampanja, često organiziranih kao ljetni čitateljski programi (vidi, primjerice, kanadski Teen Reading Summer Club na http://www.teensrc.ca/), do onih koji su se bavili virtualnim uslugama za mlade.

Osim primjera dobre prakse, govorilo se i o istraživanjima, primjerice rezultatima evaluacije programa pomoći u izradi domaćih zadaća (Homework help). Riječ je o usluzi koja funkcionira slično kao i Ask librarian, no posebnost je što knjižnice plaćaju komercijalni servis da bi njihovi korisnici – učenici osnovnih i srednjih škola, u svakom trenutku, danonoćno i u realnom vremenu, dobili pomoć pri izradi domaćih zadaća. Usluga se korisnicima nudi kao knjižnična, ali ju knjižnice plaćaju vanjskim organizacijama koje imaju stotine posebno obučenih instruktora (tutora), najčešće učitelja i nastavnika, a učenik, suočen s problemom pri izradi domaće zadaće, može u bilo koje vrijeme „razgovarati“ s instruktorom koji ga vodi kroz proces rješavanja problema.

Budući da se pretkonferencija održavala u Montrealu, najvećem gradu frankofone provincije Quebec, znatan broj predavača bio je ili iz Francuske ili iz ovih dijelova Kanade. Upravo su oni često govorili o djeci kao korisnicima, a ne o tinejdžerima, što je u auditoriju protumačeno kao posljedica još uvijek nedovoljno afirmiranih usluga za mladež u knjižnicama u pokrajini Quebec. No, ono što zadivljuje su izvrsne mrežne stranice kanadskih knjižnica na kojima se djeci i mladima nudi mnoštvo usluga i koje često koriste sve prednosti Weba 2.0, pa djeca i mladi imaju raznovrsne mogućnosti za aktivno sudjelovanje u kreiranju sadržaja. Planira se da sva izlaganja uskoro budu dostupna na mrežnoj stranici prekonferencije.


Glavna konferencija u Quebecu i rad Sekcije za pismenost i čitanje

Sekcija za pismenost i čitanje održala je dva redovita službena sastanka i niz posebno dogovorenih sastanaka za rad na projektima, te četverosatni program pod nazivom Global Literacy and Reading Fair (Sajam pismenosti i čitanja). Na službenim se sastancima dogovaraju strategije komunikacije s članstvom, raspravlja i donosi strateški plan, planiraju projekti i dogovaraju konferencijski programi. Strateški plan uvijek je dostupan na mrežnoj stranici Sekcije: http://www.ifla.org/VII/s33/index.htm, a ovogodišnji će biti dostupan nakon što ga prihvate Stručni i Glavni odbor.

Dva su projekta na kojima će Sekcija primarno raditi tijekom sljedeće godine: prikupljanje materijala i objavljivanje publikacije s primjerima dobre prakse u poticanju čitanja u knjižnicama (u tiskanom i elektroničkom obliku), te zajednički rad s IBBY-jem (International Bord for Books for Young People) i IRA-om (International Reading Association) na izradi baze podataka o čitateljskim programima za djecu i mlade. Ovaj drugi projekt provodit će se u okviru sporazuma između triju navedenih organizacija (IFLA-IRA-IBBY), koji je kao Memorandum of Understanding potpisan u Zagrebu 2005. godine. Na toj konferenciji započeo je rad na programu za sljedeću.

Sekcija za pismenost i čitanje priprema za konferenciju u Milanu 2009. godine program zajedno sa Sekcijom za informacijsku pismenost. Pod nazivom Libraries Promoting Twenty-first Century Literacies priprema se rasprava na temu različitih vrsta pismenosti, njihovog međuodnosa i ulozi knjižnica u poticanju i razvijanju svih vrsta pismenosti. Poziv za prijavu izlaganja bit će objavljen tijekom jeseni, a govornici pripremljeni za kratka izlaganja koja bi trebala biti poticaj za raspravu u grupama, a zatim i zajedničku raspravu sudionika.

IFLA u posljednje vrijeme posebnu pozornost posvećuje formatu programa i potiče na pronalaženje novih načina kako osmisliti konferencijske programe sekcija. Naime, pokazalo se da nizanje polusatnih izlaganja može biti vrlo dosadno. Rasprava, potaknuta dobrim i poticajnim kratkim izlaganjima, trebala bi stvoriti interaktivno ozračje koje je pogodnije za prenošenje informacija i zajedničko učenje. Već u Quebecu su započeli dogovori oko programa za konferenciju koja će se održati u Australiji (Brisbane) 2010. godine. Svoj zajednički program pripremat će Sekcija za pismenost i čitanje, Sekcija knjižnica za djecu i mladež i Sekcija za školske knjižnice, a konkretnije se na programu počinje raditi na sljedećoj konferenciji u Milanu.

Upravo je ovogodišnji program Sekcije za pismenost i čitanje pokazao da promjena načina kako se izvodi donosi uspjeh. Naime, zajedno sa Sekcijom za narodne knjižnice i Sekcijom za multikulturalne knjižnične usluge organiziran je Sajam pismenosti i čitanja. Trajao je više od četiri sata u dvorani s velikim okruglim stolovima. Šesnaest izlagača, od kojih je šest bilo pozvanih, a ostali su odabrani od pristiglih prijedloga, izložili su na stolovima materijale vezane uz čitateljske programe, projekte i kampanje, a sedam odabranih održalo je plenarne desetominutne prezentacije. U dvorani je neprestano bilo pravo sajamsko ozračje u kojem su sudionici razgovarali s izlagačima, a u tri navrata po 45 minuta održane su navedene plenarne prezentacije, koje su počinjale kratkim uvodom pripovjedača priča. Kanadska tradicija pričanja priča i profesionalaca koji pričaju priče na različitim mjestima široko je poznata. Jedan od takvih pripovjedača svojim je nastupom unio mnogo živosti u program. Program je bio odlično posjećen, a povratne informacije sudionika pokazale su da je IFLA-ina procjena o potrebi uvođenja interaktivnih programa na konferencijama točna. Cjeloviti tekstovi prezentacija dostupni su na:
http://www.ifla.org/IV/ifla74/Programme2008.htm (program br. 85).

Promjene u IFLA-i

IFLA je tri godine pripremala rekonstrukciju odjela i sekcija te promjene u mnogim procedurama, a nova struktura postaje važećom od konferencije u Milanu 2009. godine. U skladu s tim mijenja se i statut. Osnovna je namjera da se jedna tako golema organizacija učini operativnijom da ne bi podlegla tromosti i zastarjelosti. Ponajprije, smanjuje se broj sekcija jer prema novim pravilima svaka sekcija mora imati najmanje 40 članova i najmanje 10 članova Stalnog odbora. Sekcije koje ne zadovoljavaju te uvjete uz posebnu proceduru postaju posebne interesne skupine (Special interest groups). I dosadašnja raspravišta (Discussion groups) također mogu djelovati kao SIG. Te posebne interesne skupine potrebne su kako bi se u okviru nekih sekcija ili odjela stručnjaci mogli okupljati vezano uz neku usku problematiku, važnu za knjižničarstvo, ali nedovoljno tematski široku da bi okupljala znatniji broj članova i funkcionirala kao sekcija.

Ujedno, smanjuje se broj odjela (Divisions), s osam na njih pet, koji će se baviti tipovima knjižnica, zbirkama, uslugama, profesijom i regijama. Takvo sažimanje i preimenovanje odjela zahtijeva i drukčiju raspodjelu sekcija po odjelima, što donosi i promjene u izbornim procedurama za predsjednike i tajnike odjela, te stručni i glavni odbor. Primjerice, od dosadašnjih sekcija u Odjelu br. 7 (Obrazovanje i istraživanje), većina ostaje u novom odjelu koji će se baviti knjižničarskom profesijom (Support of the Profession), a pismenost i čitanje te informacijska pismenost odlaze u Odjel br. 3 (Knjižnične usluge). Sekcije u dosadašnjem Odjelu br. 3 (Javne knjižnice) sve odlaze u nove odjele, ili u tipove knjižnica ili u usluge. Zasada se svi predsjednici i tajnici sekcija, koji su dijelom sudjelovali u donošenju ovih promjena, slažu da je struktura znatno logičnija, no da će biti potrebno dosta napora i vremena da se uspostave veze među novim sekcijama unutar odjela i održi kontinuitet rada jer je sljedeća godina i izborna pa se i u vodstvima sekcija očekuju promjene. Sve promjene bit će predstavljene javnosti i putem nove mrežne stranice. Naime, IFLANET se redizajnira i uvode se nove mogućnosti koje pruža Web 2.0, a nova se mrežna stranica IFLA-e očekuje u siječnju 2009. godine.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-