-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Iz knjižnica


Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije u Knjižnici HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ove godine slavi svoj 150. rođendan, a ta prigoda potaknula je vodstvo ove ustanove da svoja vrata 29. i 30. studenog 2011. otvori široj javnosti kako bi stekla bolji uvid u njezinu konkretnu djelatnost i bogatu znanstvenu produkciju. Misija Hrvatske akademije je uključivanje hrvatske znanosti u europske tokove znanosti, te briga o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu. Umjetničke galerije te Knjižnica i Arhiv HAZU građanima su poznati, dok se iza zatvorenih vrata 30-ak znanstveno- istraživačkih i umjetničko-galerijskih jedinica, u 13 gradova Hrvatske, radi na više od 200 projekata u različitim disciplinama, te se čuvaju vrijedne, i nerijetko vrlo egzotične zbirke, koje su uglavnom dostupne samo istraživačkom krugu ljudi.

Premda je Knjižnica HAZU oduvijek bila otvorena javnosti, ipak je postojalo generalno, ali krivo uvjerenje da je njezin fond na raspolaganju samo akademicima i istraživačima unutar same institucije. Knjižnica, kao najstarija Akademijina jedinica koja se razvija od samog osnutka Akademije, svojim preseljenjem na novu lokaciju, iz Akademijine Palače kao svoje matične institucije na Strossmayerov trg 14, u zgradu bivšeg Kemijskog instituta, postala je pristupačnija širem krugu ljudi, što zbog većeg i opremljenijeg prostora, što zbog bolje promidžbe i bogatih popratnih sadržaja. Prvi veliki korak koji je napravljen s ciljem „otvaranja“ Knjižnice javnosti bilo je sudjelovanje na Noći muzeja '11, kad je svim prostorima prošetalo oko 1700 posjetitelja, od kojih velik broj za Knjižnicu nije niti znalo. Sad je Knjižnica dobila svoju drugu priliku, koju je spremno dočekala, nudeći zainteresiranim posjetiteljima novi i zanimljiv prigodni program.

Budući da je radno vrijeme Knjižnice ograničeno, pa je otvorena za rad s korisnicima samo od 9 do 15 sati, tijekom ova dva dana posjetitelji su se mogli zadržati i duže, do 19 sati. Osoblje Knjižnice omogućilo je unaprijed dogovoreno, ali i nenajavljeno, grupno ili pojedinačno obilaženje svih prostora, kako bi posjetitelji što bolje upoznali sve mogućnosti koje nudi jedna suvremeno opremljena znanstvena knjižnica. Najviše su se pozivu odazvale grupe srednjoškolaca i studenata, koje su u pratnji svojih profesora i stručnog vodstva Knjižnice, u okviru različitih nastavnih predmeta, iskoristili priliku zaroniti u dragocjenosti koje nudi ova institucija.

U multimedijskoj predavaonici se na zahtjev održavala radionica DIZBI – Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s ciljem upoznavanja i osposobljavanja zainteresiranih za korištenje sadržaja digitalne zbirke. U vitrinama duž hodnika posjetitelji su mogli razgledati izložbu Ruđer Bošković u Knjižnici HAZU, kojom se obilježava 300. godišnjica rođenja našeg uvaženog fizičara, matematičara, astronoma, geodete i filozofa. Druga, i upravo prigodom Danâ otvorenih vrata Hrvatske akademije postavljena izložba na temu Arhitektura i dizajn u Knjižnici HAZU: odabrane publikacije iz donacije Sabre foundation, osvježila je prostore slobodnog pristupa novim, atraktivnim naslovima, kako sadržajno, tako i vizualno. Oko 300 ponuđenih naslova ove tematike bit će na raspolaganju stalnim korisnicima usluga Knjižnice HAZU i nakon ove manifestacije, za razgledavanje, ali i za posudbu.

Knjižnica HAZU se nedavno priključila BookCrossing pokretu pa je iskoristila ovu priliku da posjetiteljima približi ideju koja za cilj ima popularizaciju kulture čitanja. U predvorju Knjižnice predviđeno je posebno mjesto na kojem korisnici mogu ostaviti svoje privatne knjige koje su već pročitali, a žele ih podijeliti s novim čitateljima. Nakon čitanja, knjiga se vraća na mjesto razmjene, bilo u Knjižnici HAZU bilo u nekoj drugoj knjižnici koja je postala dijelom pokreta, i ostavlja za sljedećeg čitatelja koji bi također želio pročitati taj isti naslov.

Kako Knjižnica u svom trezoru, u optimalnim mikroklimatskim uvjetima, čuva veliki broj vrijednih i rijetkih knjiga, povremeno se odabrani, najosjetljiviji naslovi šalju na restauraciju. Posjetitelji su dobili jedinstvenu priliku prisustvovati prezentaciji restauracije jedne od vrijednih knjiga iz knjižničnog fonda, autora Dinka Ranjine, pod naslovom Piesni raslike (Firenza, 1563.), koju su vodili restaurator i knjižničarka koja radi s rijetkostima u Knjižnici HAZU. Zbog velikog interesa posjetitelja, ovo zanimljivo događanje odvijalo se u dva navrata.

Posebno mjesto u programu Knjižnica je dala svečanoj promociji knjige Tamare Runjak, voditeljice Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU, pod naslovom Rijetkosti u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: katalog inkunabula i knjiga 16. stoljeća, koja predstavlja prvi cjeloviti popis i opis inkunabula i knjiga 16. stoljeća koji se nalaze u vlasništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Promociju su uveličali i akademkinja Anica Nazor, recenzentica knjige, i Aleksandar Stipčević, bivši ravnatelj Knjižnice.

S obzirom na posjećenost, ova hvalevrijedna inicijativa pokazala se vrlo uspješnom, o čemu svjedoče i fotografije koje se nalaze u albumu na Facebooku Knjižnice HAZU. Stoga se nadamo ne samo da će se ponoviti opet sljedeće godine nego da će postati praksa i više puta godišnje, jer Knjižnica HAZU, kao i cijela Hrvatska akademija sa svim svojim znanstveno-istraživačkim i umjetničko-galerijskim jedinicama, ima što za ponuditi javnosti, ne bi li tako dala svoj izravni i upečatljivi doprinos cjelokupnoj kulturnoj zajednici.

Z. Vitković
zrinka@hazu.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-