-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 41, rujan 2008. :: Međunarodna zbivanja


Program i aktivnosti Komisije za slobodan pristup informacijama (FAIFE)



U okviru svog programa na 74. kongresu IFLA-e 2008. u Quebecu Komisija za slobodan pristup informacijama (FAIFE) održala je dva redovita radna sastanka, otvoreni forum, sastanak IFLA-ine radne grupe ATINA (Pristup afričkoj informacijskoj mreži) i dva tematska bloka s pozvanim izlaganjima. Jedan je blok organiziran u suradnji s IFLA-inim Odborom za autorska prava i druga pravna pitanja (CLM), a drugi u suradnji s Komisijom za genealogiju i zavičajnu povijest.

S. Hamilton, član FAIFE i od 2008. godine na mjestu višeg savjetnika za IFLA-inu politiku, izvijestio je o svojim sastancima s Glavnim odborom u sjedištu IFLA-e i sa Švedskom agencijom za razvoj (SIDA) koja omogućuje odboru FAIFE glavnu financijsku potporu. Oba tijela su prema tom izvještaju pozitivno ocijenila rad komisije FAIFE i zaključila da njezine ativnosti zaslužuju daljnju kontinuiranu potporu.

Pregledani su (S. Hamilton, P. Sturges) i ocijenjeni uspješnima brojni ostvareni zadaci i aktivnosti FAIFE od prošlogodišnje generalne skupštine IFLA-e. Najzapaženije aktivnosti FAIFE odvijale su se kroz rad na terenu, i to najviše radionice koje su održavali članovi FAIFE diljem svijeta. Jedna je radionica o primjeni Manifesta o internetu, a druga o Pristupu informacijama o HIV/AIDS-u kroz knjižnice. Radni materijali za te radionice nastajali su kroz posljednje dvije godine i stalno se usavršavaju. Posljednja verzija iz lipnja 2008. dostupna je na
http://www.ifla.org/faifenewslearning_materials_workshops.htm

Radionice su se započele održavati najprije u zemljama Središnje i Južne Amerike. Prva je radionica održana u San Joseu, Costa Rica, u ožujku 2007. s 96 knjižničara iz narodnih, školskih i akademskih knjižnica iz 14 zemalja Latinske Amerike, zatim Mexico Cityja i SAD-a (studeni/prosinac 2007.). Uslijedila je iznimno dobro posjećena (više od 100 sudionika) radionica u Ekvadoru u ožujku 2008. godine. Potom je održano i niz radionica u Srednjoj i Južnoj Americi (Kolumbija, Brazil, Meksiko-Chihuaha, Jamajka), a u lipnju i srpnju na Dalekom istoku (Šri Lanka, Singapur, Filipini, Japan) te u Africi (Nigerija). Većinu radionica vodile su agilne članice IFLA/FAIFE iz SAD-a, L. Garcia-Febo i B. Jones, koje su potvrdile veliku zainteresiranost knjižničara u zemljama koje su posjetile. U nekima od tih zemalja, posebice u Meksiku, knjižničari su se obučavali za samostalno vođenje radionica u manjim regijama. S obzirom da FAIFE predlaže usvajanje dvaju novih dokumenata - Rezolucije o obiteljskoj povijesti te Manifest o transparentnosti, uskoro će se donijeti i smjernice te organizirati radionice za njihovu implementaciju.

Sljedeće radionice održavat će se u Južnoj Africi (Cape Town), Senegalu, Filipinima, Brazilu, Nigeriji, Rusiji i Istočnoj Europi. S obzirom na napor koji se ulaže u održavanje tih radionica i njihov gusti raspored, potrebno je uključivanje većeg broja članova FAIFE, kao i stručni suradnik / suradnica koji će pomoći u izradi materijala i ocjeni uspješnosti. Za vođenje radionice o transparentnosti pozvana je M. Šapro-Ficović, članica FAIFE iz Hrvatske. Obuka će se održati u prosincu 2008. u Abu Dhabiju.

Iako je ideja o radionicama uobličena prilikom održavanja konferencije FAIFE u Abu Dhabiju u srpnju 2007. godine, tek je prva radionica izvedena u Emiratima za 40 sudionika. Komisija je time po prvi put ostvarila značajnu prisutnost u Perzijskom zaljevu. FAIFE je počela s aktivnostima na Bliskom istoku još u proljeće 2007. godine kad su dva člana komisije, S. Hamilton i F. Bakken, posjetili Izrael i Palestinu te održali susrete s tamošnjim knjižničarima. Njihov izvještaj iz te misije može se pročitati na stranicama IFLA/FAIFE (http://www.ifla.org/faife/faife/FAIFE-Mission-report-Aug2007.pdf). U ožujku 2007. održana je konferencija u organizaciji Centra za istraživanje ljudskih prava u Ramallahu na kojoj je prvi put sudjelovala IFLA. Tim aktivnostima, uz spomenutu konferenciju u Abu-Dhabiju i konferenciju FAIFE, napravila je važan iskorak u promicanju slobodnog pristupa informacijama i slobode izražavanja na bliskoiskoistočnom području, jednom od najugroženijih na svijetu upravo po pitanjima tolerancije, pristupa informacijama, prava na slobodno mišljenje i izražavanje. Održavanjem konferencije o toleranciji u Aleksandriji (Egipat) od 6. do 9. listopada 2008., čiji je cilj okupiti knjižičare iz područja Magreba, FAIFE širi svoju prisutnost u arapskom svijetu. Dvojica novih članova FAIFE, S. Salem (Egipat) i J. Jaseer (Emirati), daju svesrdnu pomoć i poticaj u ostvarivanju tih ideja.

Komisija se već dulje vrijeme bavi posebnom problematikom pristupa službenim informacijama, kao što je zabrana otkrivanja genealoških podataka (to mogu biti zapisi o rođenju, smrti, vjenčanju, služenju vojnog roka, umirovljenju, ostavštini) ili brisanje popisa stanovništva. Potonje najavljeno u nekim zemljama (Kanada, Njemačka) kod povjesničara izaziva opravdan strah za buduća genealoška istraživanja. Riječ je o sukobu prava pojedinaca na privatnost (žele zaštititi osobne podatke kao što su podaci o zdravlju, prihodima ili kućnoj adresi) i potreba povijesnih, genealoških i socioloških istraživanja upravo za navedenim podacima. FAIFE je predložila usvajanje rezoluciju pod nazivom Pristup osobnim podacima u zapisima o stanovništvu (B. Jones, 2008.).

Na tu je temu održana u okviru programa FAIFE u Quebecu zajednička sesija FAIFE i Komisije za genealogiju i lokalnu povijest. U izlaganju Služenje povijesnoj i genealoškoj znanstvenoj zajednici autori W. Metcalf i M. Thatcher, članovi Family Search (Salt Lake City, SAD), poznatog društva za rodoslovna istraživanja iz Utaha, slažu se sa zaštitom osobnih podataka živućih, ali se protive takvoj zaštiti podataka umrlih osoba. S. Logo iz Karipske genealoške knjižnice u SAD-u održala je vrlo zanimljivo izlaganje pod nazivom What a «pistarckle»! Ta riječ nizozemsko-kreolskog podrijetla izvrsno dočarava situaciju pristupa osobnim podacima na Karipskom otočju. Otočje je često kroz povijest mijenjalo vlasnike (kolonizatore) koji su odnosili u svoje matične zemlje sve pisane zapise o stanovništvu. Ti se zapisi danas nalaze u Španjolskoj, V. Britaniji, Danskoj, Nizozemskoj, i do njih je vrlo teško doći. U ovom slučaju zaštita osobnih podataka koristi samo onima koji te podatke posjeduju, ali ne i domicilnom stanovništvu, koje je u zamjenu za pisane dokumnte razvilo živu govornu tradiciju. P. Colomb (Bibliotheque Cujas, Pariz), odnedavno član FAIFE, održao je izlaganje s naslovom Zaštita osoba i opasnosti za znanost: utjecaj reforme na pristup podacima u francuskim arhivima. Uvođenje novih pojmova kao što nepriopćivi dokumenti (franc. documents incommunicables) ili nove, proširene definicije privatnoga života, mnogi su novi zakon doživjeli kao prepreku povijesnim istraživanjima, konkretno više kao politički motivirano rušenje istraživanja o nedavnoj francuskoj prošlosti kao što su narodni front, Višijevska vlada, rat u Alžiru, nego kao zaštitu osobnih podataka. Zadnje izlaganje u ovom bloku održala je L. Milne, senatorica iz kanadskog parlamenta (Otawa, Kanada). Govorila je o borbi koju su od 1998. do 2005. godine vodili kanadski povjesničari i istraživači protiv namjere kanadske vlade da se uništi popis stanovništva iz 1906. godine. Naime, prije toga podaci iz popisa stanovništva su u Kanadi postajali dostupni svake 92 godine od datuma popisivanja. U SAD-u je to nakon 75 godina, u V. Britaniji nakon 100 godina, dok se u Australiji nakon 100 godina uništavaju. Kanadski statističari su vršili pritisak na vladu da donese takvu odluku zbog navodno pretjeranog interesa za zaštitom osobnih podataka. Senatorica Milne, i sama genealog-amater, svjesna značenja podataka za istraživanja, detaljno je opisala bitku protiv uništavanja popisa stanovništva koju je predvodila u kanadskom parlamentu i koja je uspješno završena.

Tematski blok Prepreke pristupu vladinim informacijama održan je u suradnji FAIFE i CLM (Komisija za autorsko i druga srodna prava). Autori su govorili o tzv. Crown copyrightu i privatizaciji vladinih dokumenata (C. Colebatch, Mc Master U., Hamilton, Kanada), o problemu arhiviranja i pristupa elektroničkim publikacijama (H. Hielmcrone, Staadsbibliothek, Aarhus, Danska), o utjecaju autorskog prava na pristup službenim informacijama u afričkim (Uganda, J. Afrika) zemljama (D. Nicholson, U. Of Witwatersrand, Johannesburg, JAR) i o zakonima o slobodnom pristupu informacijama u različitim zemljama (M. A. Baish, American association of law libraries, Washington, SAD).

IFLA/FAIFE je potporom SIDA-e objavila 7. svezak poznate serijske publikacije IFLA/FAIFE World Report 2007 (ur. T. Bothma) pod naslovom Pristup knjižnicama i informacijama - prema pravednijem svijetu. U tom jedinstvenom dokumentu predstavljeni su izvještaji o stanju intelektualnih sloboda iz 116 zemalja. Iz izvještaja se može zaključiti da još uvijek postoji digitalni jaz, značajne nejednakosti u pristupu internetu i da je još uvijek u mnogim zemljama, članicama IFLA-e, intelektualna sloboda pod velikim pritiskom. Izvještaj je dostupan na mrežnim stranicama IFLA/FAIFE (http://www.ifla.org/faife/report/world_report_2007.htm).

Radni sastanci FAIFE završeni su planiranjem programa za skupštinu IFLA-e u Milanu
2009. godine. Komisija će održati pretkonferenciju s okvirnom temom Religija i tolerancija. Namjera FAIFE je okupiti predstavnike svih velikih religija s mediteranskoga područja.


M. Šapro-Ficović
msapro@dkd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-