-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Osobne vijesti


In memoriam Milivoju Zeniću

Šibensku i hrvatsku kulturnu javnost zatekla je tužna vijest da je 20. studenoga iznenada preminuo, u 58. godini života, Milivoj Zenić, dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”.

Milivoj Zenić rođen je u Šibeniku 1953. godine. U rodnom gradu pohađao je osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” zaposlio se kao dipl. knjižničar 1979. godine, a od 1984. do svoje smrti obnašao je dužnost ravnatelja.

Kao ravnatelj šibenske knjižnice, najzaslužniji je za njezino preseljenje iz neprimjerena prostora u stambenoj zgradi podalje od gradskog središta u zgradu na Poljani, u centru grada.

Još 1992. godine Zenić je u, za Šibenik teškim, ratnim vremenima, pokrenuo nakladničku djelatnost, kojom je šibenska knjižnica, objavivši više od stotinu naslova, stekla veliki ugled.

Aktivno je sudjelovao i u organizaciji znanstvenih i stručnih skupova, npr. o obitelji Vrančić u hrvatskoj književnosti i znanosti, o Antunu Vrančiću, o jezikoslovcu Josipu Jurinu. Sudjelovao je i na stručnim skupovima knjižničara, od skupština HKD-a do različitih savjetovanja i skupova. Bio je član Organizacijskog odbora 30. skupštine HKD-a održane 1996. u Primoštenu.

Autor je triju knjiga, u kojima se bavi šibenskom baštinom: U pohvalu od grada Šibenika: pisana riječ od najstarijih vremena do danas, Šibenska katedrala i Stari Šibenik: kalama, skalama i butama. Prva knjiga posebno je važna knjižničarima za poznavanje povijesti šibenske knjige, knjižnica, knjižara i nakladnika. Objavio je i više stručnih radova, redovito je objavljivao priloge u lokalnim novinama.

Sudjelovao je, kao producent i stručni suradnik, u proizvodnji dvaju znanstveno-obrazovnih filmova: Martin Kolunić Rota i Stella maris Dalmacije: II. dio, a kao stručni suradnik i u realizaciji znanstveno-obrazovnog filma U potrazi za Lukačićem.

Organizirao je brojne izložbe u knjižnici. U Muzeju grada Šibenika 1991. organizirao je izložbu Blago šibenskih knjižnica: XVI. - XVIII. stoljeće, nakon koje je knjižnica objavila i kalendar Inkunabule u Šibeniku.

Najzaslužniji je za uspostavljanje suradnje između šibenskih kulturnih institucija i Petőfi Irodalmi Múzeum u Budimpešti i Kuće umjetnosti u Vesprému, temeljenu na ostavštini šibenskih i hrvatskih humanista Antuna i Fausta Vrančića.

Potaknuo je osnutak Knjižničarskog društva Šibenik 2004. godine. Do tada su šibenski knjižničari bili članovi Društva knjižničara u Splitu, u kojemu je Zenić bio član odbora od 1985. do 1996. godine.

Kao ravnatelj županijske matične knjižnice, poticao je uspostavljanje mreže knjižnica u Šibensko-kninskoj županiji, pomažući lokalnim zajednicama u osnivanju ili obnovi rada narodnih knjižnica.

Bio je predsjednik Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Podružnice Šibenik. Bio je član Družbe Braća hrvatskog zmaja, a za doprinos razvoju kulture Republike Hrvatske odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobio je Kukuljevićevu povelju, koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje za dugogodišnji rad i znatne rezultate na unaprjeđenju knjižničarske djelatnosti.

Dubok je trag što ga je Milivoj Zenić ostavio u šibenskom i hrvatskom kulturnom životu. Bio je vrstan intelektualac i veliki čovjek. Tužni smo što smo ga prerano izgubili, ali i sretni i ponosni što smo ga poznavali.

A. Šimić
asimic@knjiznica-sibenik.hr 
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-