-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Uspješnije poslovanje knjižnice: koncepcije marketinga i menadžmenta usmjerene na korisnike
Zagreb, 20. i 21. listopada 2011.

Dr. Hannelore Vogt, ravnateljica Gradske knjižnice Köln, održala je u prostoru Goethe-Instituta u Zagrebu dvodnevni seminar iz područja knjižničnog marketinga i menadžmenta (20. i 21. listopada 2011.). Seminar je organiziran u suradnji sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom, čijih je dvadesetak članova prisustvovalo seminaru, a seminaru su nazočili i knjižničari iz Koprivnice, Velike Gorice, Zadra i Zaprešića.

Dr. Hannelore Vogt jedan je od vodećih europskih stručnjaka za područje marketinga narodnih knjižnica, čija je koautorski rad s Ritom Schmitt Nove usluge za korisnike narodnih knjižnica: njemačka iskustva u izdanju Goethe-Instituta Zagreb dobro poznat hrvatskom narodnom knjižničarstvu. S bogatim iskustvom rada u funkciji ravnateljica Gradske knjižnice Würzburg i Gradske knjižnice Köln, koje su pod njenim rukovodstvom dobile niz državnih priznanja i nagrada te se inovativnim i kreativnim uslugama za korisnike promovirale u europske primjere dobre prakse, H. Vogt je entuzijastičnim pristupom kroz izvrsna predavanja pokazala načine na koje se temeljni koncepti marketinga i menadžmenta mogu realizirati u knjižničarskoj praksi.

Koncepcija seminara bila je realizirana kroz predavanja i praktični rad u grupama. Teme predavačkih blokova su: Knjižnica kao oaza usluga? Koncepcije menadžmenta usmjerene na korisnike s brojnim praktičnim savjetima; Zadovoljni i motivirani zaposlenici – čimbenici uspješnog poslovanja; Instrumenti za poboljšanje usmjerenosti na korisnike; Knjižnica kao faktor imidža: lobiranje i branding za knjižnicu. Između predavačkih blokova knjižničari su u praktičnim radionicama u grupama te kroz individualni rad obradili sljedeće tipove vježbi: izradu „abecede“ (pravila) ophođenja s internim i eksternim korisnicima, individualno sastavljanje jednominutnog govora o svojoj knjižnici, SWOT analizu knjižnice, predstavljanje elemenata branda i trendove pojedinih narodnih knjižnica te Mystery Shopping (tehnika otkrivanja slabih strana knjižnice – u ovom slučaju knjižnice Goethe Instituta - pomoću tzv. tajnih kupaca). Kako je najviše vremena potrošeno na praktične radionice, osobito na Mystery Shopping, seminar nije obradio najavljenu temu PR i menadžment događanja.

Premda u hrvatskom narodnom knjižničarstvu marketing odnosa i usmjerenost na zadovoljstvo korisnika nisu novina, konkretni primjeri i savjeti iz prakse uvijek su dobrodošli - osobito ako sam predavač predstavlja uzorni primjer na koji način knjižničar treba predstaviti željene sadržaje. Stoga je najveća vrijednost seminara sadržana u činjenici da je svaki teorijski element potkrijepljen stvarnim primjerom iz prakse spomenutih dviju knjižnica. Osim što neke hrvatske knjižnice već godinama provode predstavljene sadržaje (bilo u obliku marketinških praksi, bilo u obliku knjižničnih sadržaja), marketinška praksa H. Vogt ponudila je niz korisnih savjeta knjižnicama koje nemaju razrađene strategije marketinga.

Iz velikog broja konkretnih sadržaja i primjera teško je izdvojiti najupečatljivije, jer ona ipak ovise o individualnoj knjižničarevoj percepciji. Osobno bih izdvojila dva izlaganja: jedno vezano uz motivaciju i razvoj djelatnika, drugo uz predstavljanje ukupnosti programa Gradske knjižnice Köln, svojevrstan Identity Card te knjižnice. Drugo izlaganje je pred nazočne narodne knjižničare postavilo pitanje o redefiniranju korisničkih skupina kojima se knjižnica posebno obraća, a time i knjižničnih programa i sadržaja. Umjesto za narodno knjižničarstvo karakterističnog „svaštarenja“ i bavljenja socijalnim programima za nezaposlene, treću životnu dob, osobe s posebnim potrebama i dr., Gradska knjižnica Köln tek se malim dijelom programa obraća tim korisničkim skupinama. Glavna ciljana korisnička skupina te knjižnice su djeca i mladi, a temeljni program je promicanje čitanja uz sudjelovanje volontera s modularnim konceptom: od „knjiških beba“, čitateljskih klubova i brojnih drugih sadržaja za djecu preko korištenja društvenih mreža do Smartphone-Happeninga i SMS-natječaja u pjesništvu za mlade. Simultanost tradicionalnog knjižničarstva i suvremenih tehnoloških trendova, realiziranih putem timskog rada i volonterske suradnje, dobro ocrtava smjernice kojima narodna knjižnica treba ići, ako želi postati prepoznatljivom ustanovom. Slika jedne stvarne knjižnice koja je uspjela realizirati svoj unaprijed postavljen strateški plan pod sloganom Činiti dobro u hodu zacijelo će ostati u pamćenju svakom prisutnom knjižničaru.

H. Novak Penga
helena@gkzd.hr  
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-