-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 53, rujan 2011. :: Iz knjižnica


Knjižnica u Salima : tko smo?

Knjižnica u Salima na Dugom otoku, ima članove iz 105 svjetskih gradova i sela, naravno uključujući i domovinu. Od Tel Aviva, Osla, Sydneyja, Beča, Amsterdama, Firenze, New Yorka...

„Je li ovo vaš privatan stan?“ reče mi jučer jedan mladić iz njemačkog govornog područja. „Mogu li svirati na glasoviru?“ pridoda.
„Čija je ovo primaća soba?“ priupitat će jedan Nizozemac.
A Stela Levak, u Glasu Istre zapisala je: „U svega četrdesetak kvadrata smješteno je više od knjižnice. To je pravi multimedijalni centar, opremljen računalima, plazma TV-om, pijaninom, teleskopom i ogromnim brojem mališana koji neprestano ulaze i izlaze. Obilazim knjižnicu i osjećam se fantastično. Toplina, entuzijazam, sveopća pozitivna energija kojom ovaj prostor zrači, i iznutra, i izvana, naprosto su zarazni. Tako djeca nesvjesno upijaju kulturu i navikavaju se na nju kao na nešto sasvim prirodno poput zraka.“

Biti voditelj knjižnice u Salima je kao da ste na nekom izvoru, vrutku iz kojeg se razvija rijeka s mnogim rukavcima, rastokama. Knjižnica u Salima je konglomerat ideja, stilova, sklop mnoštva neurona suptilno povezanih sinapsama čežnje za kvalitetnijim životom. „Bilo nam je sjajno vidjeti mjesnu knjižnicu i tamošnje akcije, tako pitomo i tako elementarno“, piše Zakan 14 na forumu.

Knjižnica u Salima je stil življenja. O.K. Sali nisu veliko mjesto, knjižnica je na izvrsnoj lokaciji, tik uz more. Davor Rostuhar u Meridijanima piše o „mirisu knjiga koji je pušten na saljskoj rivi“.

Da, knjižnica u Salima su: mirisi, boje, hedonistički kutak za sva čula. Glavna nit vođenja knjižnice u Salima jest: neka svatko bar u djeliću vremena osjeti ili pronađe izgubljeni dio sebe kroz neki miris, takt Mozartove glazbe, sliku Mona Lise na plafonu, kroz ticanje neke knjige tek ovdje pronađene. Čovjek, osoba to je mjera, početak ove knjižnice. Divno je u ovom malom prostoru čuti Babilon jezika, narječja, lica.

Da, knjižnica u Salima jest susretište osoba sa svih strana svijeta. Razgovor će se zapodjeti na talijanskom s toskanskim mirisom, nastaviti na poljskom iz okolice Gdanska, teći će tako riječ dvije na španjolskom iz Rosarija.

"Jesi li član knjižnice u Salima?" pitat će student kolegicu na hodniku fakulteta iz Ljubljanskog univerziteta? „Tako bih voljela imati iskaznicu vaše knjižnice!“ zavapit će djevojka iz Zrenjanina. Jednom dođe gospođa iz Heilderberga i pita:“Mogu li posuditi koju knjigu na njemačkom? Sve svoje na jahti sam pročitala.“ „Naravno“, odgovorih. „Ali, kako ću vratiti. Ne vraćam se baš uskoro“, tužno dometnu. „Pa vratit ćete kada nam ponovno dođete. Za mjesec dana, za godinu, dvije...! Nije mogla vjerovati. Dogodine evo nje i njezinog muža s našim knjigama i dva paketa darovanih knjiga. Povjerenje!

„Djeco jeste li za snimanje filma?“ „Daaaa!“ „O.K. Dolazi nam Višnja i Komarac iz Zagreba, oni će vam pomoći kako snimiti film za svim filmskim trikovima.“ Pisali su scenarij, pripremali filmski set, glumili, tražili glazbu, režirali, montirali. Premijera filma ispred knjižnice na obali, mali crveni tepih od ručnika, dodjela diploma i mnoštvo publike. Smijali su se na „pravim“ mjestima, „plakali“ kada je filmska ekipa „to htjela“. Stvaranje!

„Evo vam teleskopa. Pogledajte Satrunove prstene. Čudesno!“ Astronomi iz Beča, djeca iz Zaprešića, vršnjaci iz Ferrare... Gledanje!

„Bartule, beskrajno si talentiran za glazbu. Evo tu je pianino, profesor Milić podučavat će te!“ I zasvira Bartul, i Rahela...
„Katarina, kako ti ide šivanje. Tu je znaš darovan stroj za šivanje, pa će vas teta Đulija učiti šiti. Evo, ideje, mogli biste šivati kravate sa saljskim motivima. Što kažeš?“ „Super! Cool!“
„Barba Đuro, biste li nam ispred knjižnice spremali svoj znameniti rižoto. Trebali bismo nabaviti novu tendu?!“ „Samo reci kada?“ reče barba Đuro. Okusi. I to je knjižnica.

Saljski studenti sa našom knjižnicom osnovali su odbor za tzv. „Projekt Sali“. Naime surfajući mrežom došli smo do fascinantnog podatka kako na našoj dragoj planeti Zemlji postoji sedamdesetak mjesta koja se zovu Sali ili im je korijen riječi Sal. Tako studenti skupljaju podatke o svim Salima koje će uobličiti u knjigu. Istraživanje. I to je knjižnica u Salima.

Evo, dok ovo pišem Mozart razgaljuje moju nutrinu. Moje misli lete po knjižicama u našoj domovini sa čežnjom da se ponekad nađemo ovdje uz more, i opustimo. I tako to!

A. Mihić
antemihic@yahoo.com  

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-