-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Iz knjižnica


Čitalačke navike vukovarskih učenika

Čitalačke navike i interesi učenika smanjuju se, a sve više se koriste različiti mediji koji zahtijevaju manji intelektualni napor. Čitanje je proces neophodan za osobni i društveni razvoj pojedinca. Školska knjižnica kao dio nastavnog procesa nastoji smanjiti privlačnost medija te poticati učenike na čitanje.

Elementi koji utječu na razvoj i održavanje interesa za knjigu i čitanje prije svega je OBITELJ, ŠKOLA (nastava, učitelji, izvannastavne aktivnosti), KNJIŽNICE te MEDIJI. Temelj stvaranja navika čitanja je obitelj – ali, nažalost, roditelji danas nemaju dovoljno vremena kod djece utemeljiti čitanje kao jedan od osnovnih intelektualnih užitaka i zabave. Roditelji su ti koji stvaraju prve navike čitanja (trebaju razvijati naviku odlaska u knjižnicu, čitati djetetu, pričati priče, razvijati pozitivan odnos prema knjizi, razgovarati o pročitanoj knjizi...).

Proces razvijanja interesa za knjigu i čitanje je dugotrajan i zahtjevan. Knjižnice moraju osigurati knjižničnu građu i usluge učenicima kako bi se zadovoljile njihove potrebe za obrazovanjem, informiranjem, kulturom i razonodom. Učenike treba upoznati s elektroničkom knjigom, mrežnim stranicama koje govore o knjigama, imati klub mladih knjižničara, dramsku grupu, izložbe knjiga, književne susrete, tribine, radionice...

Mladi kao pripadnici google generacije veliki su korisnici interneta, prihvaćaju brzo tehnološke inovacije i stoga školska knjižnica da bi je učenici prihvatili mora ponuditi odgovarajuće usluge.

Iščitavajući rezultate PISA 2009 istraživanja Čitalačke kompetencije za život i spoznaja da gotovo 1/3 naših učenika nije ovladala temeljima čitalačke pismenosti, potaknula me na utvrđivanje čitalačkih navika učenika Osnovne škole Mitnica u Vukovaru te kako potaknuti učenike na čitanje. Ispitujući čitalačke navike učenika naše škole, uvidjela sam veliki utjecaj interneta kojemu mladi poklanjaju sve više vremena. Mladi slabo komuniciraju i sve se više loše izražavaju.


Na satu razrednika s učenicima OŠ Mitnica došla sam do problema čitalačkih navika – čitanje i pisanje lektire. Naime, satovi lektire još uvijek se svode na pisanje bilježaka koje se prenose s generacije na generaciju a u posljednje vrijeme lektira se prepisuje s interneta ili iz Vodiča za lektiru. U razgovoru s učenicima o navedenom problemu sami su ponudili svoje rješenje u cilju poticanja čitanja kao dio odgojnih i moralnih vrijednosti. Prijedlog je da učenicima profesori hrvatskoga jezika i književnosti ponude traženi književni rod, vrstu te da oni sami izaberu naslov unutar zadanog. U razgovoru s knjižničarkom i profesorima hrvatskoga jezika i književnosti učenici su sami izabrali lektiru po izboru, pročitali je i napravili bilješke kakve žele. Na satu su prvo usmeno obrazložili izbor knjige, prednosti i nedostatke te preporuku za čitanje. Ostali učenici su zapisivali svako izlaganje, napisali svoj komentar i prijedlog ocjena. Nakon što su izložili svoju izabranu lektiru učenici su samostalno napravili top-ljestvicu knjiga koje bi htjeli pročitati, prijedlog učenika koji su najuspješnije predstavili odabranu lektiru, knjige koje ne bih htjeli čitati i zašto. Učenici su bili zadovoljni ovakvim načinom ispitivanja lektire, a ujedno smo potaknuli čitanje knjiga i dolazak u školsku knjižnicu.

J. Cvrković
jcvrkovic@gmail.com
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-