-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Iz knjižnica


Zadar čita 2011 – po treći put

Godine 2009. Gradska knjižnica Zadar obilježila je 60. obljetnicu svog osnutka gradskom književnom manifestacijom Zadar čita, nastalom po uzoru na velike i dobro financirane državne austrijske i njemačke projekte promicanja čitanja. Zadarska publika i mediji prepoznali su kvalitetne kulturne sadržaje te se manifestacija ponovila sljedeće dvije godine – bez obzira na izostanak financijske potpore Ministarstva kulture RH i osnivača.

Potka na kojoj nastaje tkanje manifestacije za sve profile korisnika (bebe, predškolski uzrast, osnovnoškolce, mlade, studente, odrasle i umirovljenike) sastavljena je iz raznolikih aktivnosti poput likovno-literarnih i drugih radionica, čitanja i pričanja priča, igrokaza i dramskih inscenacija, izložbi, natječaja, književnih kvizova ili susreta s književnicima. Manifestacija je od početka nastojala uključiti druge zadarske kulturne i odgojno-obrazovne institucije, čiji je broj u 2011. nadmašio onaj iz prethodne dvije godine. Većini institucija koje su sudjelovale u prošlogodišnjim manifestacijama ove godine su se pridružili: Arheološki muzej Zadar, Kazalište lutaka Zadar, Dom za odrasle osobe Sv. Frane i Klub studenata knjižničarstva Ex libris.

Manifestacija Zadar čita 2011 proširila se sudjelovanjem s više od 30 institucija na cijelu Zadarsku županiju (osobito fuzijom narodnih i školskih knjižnica), što znači izrastanje lokalne gradske manifestacije u šire regionalne okvire.

Najbrojniji sadržaji su oni za djecu, u kojem bi trebalo istaknuti pripovjedno kazalište glumica Kazališta lutaka Zadar kao kvalitativno novi sadržaj. Ipak, najprepoznatljiviji nukleus manifestacije čine književni susreti s uglednim imenima hrvatske književne scene, koji se iz večeri u večer odvijaju u Središnjoj knjižnici. Ove godine značajno je sudjelovanje Nives Opačić, Olje Savičević Ivančević, Ivane Šojat Kuči i Velimira Viskovića - u manifestaciji ne sudjeluju samo književnici nego i teoretičari i povjesničari književnosti, jezikoslovci, književni kritičari i urednici. Sprega dugootočko-zadarskih voditelja književnih večeri (Ante Mihić, Iva Pejković, Goran Bujić) pokazala je da književnom susretu nije svojstven shematizirani kalup: individualizirani pristup voditelja jednom književnom opusu reflektira se na cjelokupnu atmosferu večeri. Novitet u večernjim programima bio je izvrstan književni kviz Knjigoteka, sastavljen po uzoru na čuvenu Kviskoteku, s osebujnim i kreativnim voditeljem/autorom Antom Mihićem iz Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali te mladim saljskim suradnicima.

Organizacija jednotjedne manifestacije s minimalnim financijskim sredstvima zahtijeva oslanjanje na vlastite, recesijom oslabljene financijske snage i traženje sponzora (Hrvatsko narodno kazalište Zadar i Algoritam s vrijednim nagradama finalistima Knjigoteke, te Pizzeria Šime). Znatan trud knjižničara i drugih partnera, kojim se nastoji obogatiti kulturna scena grada i potaknuti na promišljanje o važnosti čitanja, ipak je ove godine doživio neugodna iznenađenja koja su rezultirala slabijom posjećenošću književnih večeri nego prethodnih godina. Preklapanje ostalih zadarskih kulturnih i zabavnih sadržaja s večernjim događanjima u Središnjoj knjižnici upućuje na nedostatak koordiniranosti zadarskih kulturnih aktera u kulturnom programiranju. Nekadašnji bilten Mriža pokušao je nadoknaditi ove nedostatke - a posljedice nerješavanja dotičnog problema u zadarskom kulturnom životu osjećaju se i toliko godina nakon gašenja Mriže. To i knjižničare može navesti na pitanje: treba li ustrajati na organizaciji kvalitetnih književnih i drugih kulturnih sadržaja u razdoblju depresivne recesije, u kojoj se knjižničarski trud ipak može usmjeriti na gašenje socijalnih požara i time opravdati svoje postojanje u društvu? Ili treba ostati na nadgradnji, odnosno pri ispunjavanju svog poslanja: promicati knjigu i čitanje kao temeljnu zadaću narodnog knjižničarstva – i to bez obzira na veliku društvenu, kulturnu i moralnu krizu hrvatskog društva? Nedavni zaključak američkih novinara vrijedi globalno: u vremena krize narodne knjižnice (p)ostaju svjetlonoše.

H. Novak
helena@gkzd.hr  

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-