-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


8. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj: Knjižnica – komunikacijsko i multikulturalno središte lokalne zajednice
Toplice Sveti Martin, 18. – 21. svibnja 2011.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je glavni organizator 8. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj koje se od 18. do 21. svibnja 2011. održavalo u Toplicama Sveti Martin u Međimurskoj županiji. Suorganizatori savjetovanja bili su Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice i Knjižnica i čitaonica „Nikola Zrinski“ Čakovec. Savjetovanje je, kao i prijašnjih godina, poduprlo Ministarstvo kulture, zatim Grad Čakovec i Međimurska županija, a otvorio ga je ministar kulture mr. Jasen Mesić.

Tema 8. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj pod nazivom Knjižnica – komunikacijsko i multikulturalno središte lokalne zajednice pokazala se izazovom za oko 180 sudionika i cijeloga niza knjižničara koji su navedenu temu obradili s različitih gledišta te prezentirali u obliku izlaganja.

Cilj skupa bio je skrenuti pozornost na knjižnicu kao središte lokalne zajednice. Izlagači su predstavili programe i akcije s kojima ona to postiže za sve članove svoje zajednice bez obzira na nacionalnost, dob, spol, religiju, jezik, invaliditet, ekonomski ili radni status te obrazovanje. Savjetovanje je bilo podijeljeno u dvije cjeline: u prvoj se problematizirala knjižnica kao komunikacijsko središte lokalne zajednice, dok je druga bila posvećena programima knjižnice vezanima uz multikulturalnost.

O prvoj cjelini, knjižnici kao komunikacijskom središtu lokalne zajednice, kao uvodni i pozvani izlagači govorile su prof. dr. sc. Aleksandra Horvat s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Milena Bon iz Narodne in univerzitetne knjižnice u Ljubljani. Naglasile su da su knjižnice društvene ustanove te je njihovo djelovanje nužno usklađeno s razvojnom strategijom i potrebama društva. Knjižnica kao komunikacijsko središte povezuje generacije, korisnici u knjižnici zadovoljavaju svoje potrebe za socijalnim kontaktom, a ne samo za čitanjem, informacijama, učenjem ili zabavom. Knjižnica je prostor gdje se ljudi druže, upoznaju, usvajaju znanja, čitaju, komuniciraju. Naglašeno je da je uz dom, posao ili školu, knjižnica treći prostor nužan u životu čovjeka. U nastavku prve cjeline svoja su izlaganja predstavile mnoge kolegice i kolege govoreći o knjižnici kao kulturnom, informacijskom, obrazovnom i socijalnom središtu. Govorilo se o knjižnici kao javnoj ustanovi, o komunikaciji s jedinicama lokalne vlasti, o programima podrške socijalno isključenima, o knjižnici bez zidova, programima promicanja čitanja i drugome.

Druga cjelina savjetovanja bavila se multikulturalizmom i zadaćama narodne knjižnice u multikulturalnoj zajednici. Iz uvodnih izlaganja pozvanih izlagačica Gillian Harris, predsjednice Udruge knjižničara za mlade i školskih knjižničara (Ascel) iz Velike Britanije, i doc. dr. sc. Ivanke Stričević s Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru zaključujemo da se knjižnice sve više zalažu za aktivno sudjelovanje u društvu, kulturi i aktivnostima zajednice u kojoj djeluju. Također je vidljivo da se od knjižnica očekuje interkulturalni dijalog koji predstavlja jedno od polazišta multikulturalne pismenosti. Gillian Harris predstavila je usluge koje različitim zajednicama nude lokalne knjižnice u Velikoj Britaniji, uz nacionalne projekte i programe kao što su Welcome to your Library. Knjižničari iz cijele Republike Hrvatske kroz svoja su prijavljena izlaganja pokazali istraživanja, programe, akcije i aktivnosti usmjerene održavanju, podupiranju i promicanju kulturne i jezične raznolikosti te naglasili važnost knjižnice kao multikulturalnog središta lokalne zajednice. Posebno su istaknuti programi za nacionalne manjine i suradnja s udrugama.

Savjetovanjem se željelo skrenuti pozornost knjižničarskoj zajednici i o potrebi izrade nacrta nove Strategije razvoja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Tijekom panel-rasprave pod nazivom Izrada Strategije za razvoj narodne knjižnice u RH razgovaralo se u kojoj mjeri je Strategija utvrđena 2005. godine ispunila svoju zadaću te o problemima s kojima se danas susreću knjižnice, viziji razvoja te ciljevima koji se žele postići kao i o osiguranju pretpostavki za njihovu realizaciju. Narodne knjižnice RH sastavni su i ravnopravni dio mreže europskih knjižnica te se ključni ishodi, ciljevi i prioriteti tijekom idućih pet godina moraju uskladiti s europskim.

Na tragu svega navedenog zaključci Savjetovanja govore nam da knjižnice stvaraju društveni kapital i pridonose općem napretku društva. "Privući, zainteresirati, zadržati” treba postati vodeće načelo u radu narodnih knjižnica u lokalnoj zajednici, rukovodeći se pritom načelima tolerancije i prihvaćanja različitosti.

I na kraju, potrebno je spomenuti da je savjetovanju prethodila radionica pod nazivom Partnerstvo u uspostavi knjižnica i knjižničnih usluga u organizaciji Radne grupe za javno zagovaranje HKD-a, u čiji su rad, osim struke, bile uključene i osobe iz upravljačkih tijela četiriju županija: Međimurske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske.

S. Tošić-Grlač
sonja.tosic@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-