-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


12. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica
Opatija, 11. - 13. svibnja 2011.

U Opatiji su od 11. do 13. svibnja 2011. održani 12. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica u organizaciji Sekcije za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva i Sveučilišne knjižnice Rijeka. Da su „Specijalke“ itekako popularne i nakon dvogodišnje pauze, a da je tema Knjižnice: kamo i kako dalje? i dalje goruće pitanje naših visokoškolskih i specijalnih knjižničara, dokazuje stotinu i trideset sudionika skupa koji su aktivno pratili mnogobrojna izlaganja grupirana unutar tri podteme: pohrana i zaštita građe, profesija knjižničar, te usluge i korisnici.

John Lubans sa Središnjeg sveučilišta Sjeverne Karoline svojim nas je pozvanim izlaganjem Leading from the Center: meaning, expirience and implications iznova motivirao da hijerarhijsko upravljanje knjižnicama zamijenimo timskim radom u kojem svaki član aktivno pridonosi zajedničkom cilju, a „šef“ je samo dirigent ugođenog orkestra, dok je Tatjana Mušnjak, druga pozvana izlagačica, na primjeru međunarodnog projekta Zephyr o pasivnom održavanju mikroklime u spremištima pokazala kako suradnja između sveučilišta, baštinskih ustanova i industrije može rezultirati istovremeno i napretkom ekonomičnosti pohrane kulturnih dobara i razvojem sofisticiranih tehnologija, kao što je npr. izgradnja inteligentnih zgrada.

Niz izlaganja hrvatskih specijalnih i visokoškolskih knjižničara pokazao je širok spektar aktivnosti na unaprjeđenju usluga korisnicima zasnovan na promišljenim stručnim uvidima. Sve je veća osviještenost da fondovi visokoškolskih knjižnica, posebno onih koje imaju dugu tradiciju, ne služe samo aktualnoj nastavi i znanstvenom radu nego ih je potrebno zaštititi i kao kulturno dobro. U tom kontekstu, uočena je i potreba za praktičnim uputama za postupanje kod registracije kulturnog dobra, kao i u slučaju opasnosti.

Specijalke su i ove godine ugostile Komisiju za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu i Komisiju za državne informacije i službene publikacije, obje su održale svoje radionice. Predstavljen je i Zbornik radova 11. dana.

Na temu statusa visokoškolskih i specijalnih knjižnica i knjižničara u sustavu znanosti i visokog obrazovanja održan je niz izlaganja, a održana su i dva okrugla stola. Na Okruglom stolu Infoteka za knjižničare predstavljena je zbirka pravnih i stručnih informacija, koja na portalu kampanje Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu okuplja na jednom mjestu pravne i stručne informacije potrebne knjižničarima za zagovaranje u lokalnoj, visokoškolskoj i znanstvenoj zajednici.

Središnji tematski događaj skupa, s obzirom na ugledne goste koji su na njemu sudjelovali, bio je Okrugli stol Status knjižnice i knjižničara u sveučilišnom sustavu: profesija „sveučilišni knjižničar“ (ili knjižničar na privremenom radu na sveučilištu?). Gostovali su prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Robert Matijašić, rektor Sveučilišta u Puli, prof dr. sc. Nevenka Ožanić, prorektorica za znanost Sveučiišta u Rijeci, Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica NSK, dr. sc. Josip Stipanov, autor knjige Knjižnice i društvo i bivši ravnatelj NSK, Ankica Janković, načelnica Odjela za knjižničnu djelatnost u Ministrarstvu kulture, i Ante Žužul, predsjednik Uprave Školske knjige. Moderatorica Vlatka Kolarović s gostima je vodila je živahnu diskusiju kojoj je prethodilo čitanje Pisma javnosti Društvo (zaboravljenog) znanja ili Jesu li knjižnice potrebne društvu znanja?, koje pročitao ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Splitu Petar Krolo. Pismo je objavljeno na stranicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, gdje se može naći i audiosnimka emisije Radio Rijeke Akademski kvarat ure na kojoj je dan osvrt na održani Okrugli stol.

Organizacijski odbor 12. dana u sastavu: Tamara Krajna (predsjednica), Alisa Martek, Nada Avakumović, Senka Tomljanović, Zagorka Majstorović, Zrinka Udiljak Bugarinovski i Elizabeta Rybak Budić posebno je zadovoljan što su Dani dobili i svoj amblem: sovicu s knjižicom i kapicom, ali i usvojenim zaključcima koji su bez ikakvih poteškoća formulirani u petak na kraju službenog dijela skupa pod dojmom kvalitetnih i jasnih izlaganja, a u sklopu kojih se određuje i tko bi zaključke trebao realizirati:

  1. izraditi upute za registraciju fondova visokoškolskih i specijalnih knjižnica izvan sustava kulture kao kulturnog dobra: HKD, Komisija za zaštitu knjižnične građe
  2. izraditi praktične upute za donošenje Plana mjera za slučaj katastrofe temeljem Pravilnika o zaštiti knjižnične građe: Matična služba NSK; Stručno vijeće sveučilišnih knjižnica i Komisija za zaštitu knjižnične građe
  3. poticati izgradnju repozitorija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i umrežavati ih: NSK
  4. definirati Nacionalnu strategiju visokoškolskih i specijalnih knjižnica: Matična služba NSK; Stručno vijeće sveučilišnih knjižnica, HKD, Sekcija za specijalne i visokoškolske knjižnice
  5. inzistirati na provođenju učinkovitog sustava kontrole pridržavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji se odnose na knjižničnu djelatnost u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama: Matične sveučilišne knjižnice, Stručno vijeće matičnih sveučilišnih knjižnica i MZOŠ
  6. požurnica za usvajanje Standarda za visokoškolske knjižnice: HKD
  7. uputiti MZOŠ-u prijedlog za osnivanje Službe za knjižničnu djelatnost (po uzoru na Ministarstvo kulture): HKD
  8. usvajati i obvezno prevoditi na hrvatski jezik sve međunarodne i europske norme koje se odnose na knjižničnu djelatnost te educirati o njihovoj primjeni: HKD, Komisija za statistiku i pokazatelje uspješnosti u knjižnicama
  9. koncipirati, ustrojiti i razvijati knjižnične sustave na sveučilišnoj i nacionalnoj razini, te u sustave uključivati i specijalne knjižnice izvan sveučilišta: Sveučilišta odnosno sveučilišne knjižnice  Matična služba NSK; Stručno vijeće sveučilišnih knjižnica
  10. 10. oblikovati i razvijati strategiju marketinga visokoškolskih i specijalnih knjižnica: HKD, Radna grupa za javno zagovaranje
  11. 11. doraditi strategiju javnog zagovaranja na način da se uključe projekti za visokoškolske i specijalne knjižnice: HKD, Radna grupa za javno zagovaranje
  12. 12. skup podržava pismo javnosti pod nazivom Društvo (zaboravljenog) znanja ili Jesu knjižnice potrebne društvu znanja? koje je pročitano na Okruglom stolu u okviru skupa, kao poticaj za promišljanje misije knjižnica u Nacionalnoj strategiji visokoškolskih i specijalnih knjižnica.

U subotu, 14. svibnja organiziran je tradicionalni izlet, koji se ovaj put sastojao od posjeta Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci i obilaska Kampusa Svečilišta u Rijeci s njegovim postojećim i budućim knjižnicama.

S. Tomljanović
senka.tomljanovic@svkri.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-