-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Iz rada Društva


Sastanak EBLIDA/EGIL-a
Haag, 12. travnja 2011.

Od 12. do 15. travnja 2011. prisustvovala sam sastanku EBLIDA/EGIL-a, polugodišnjem sastanku IFLA/CLM-a i Predsjedničkom sastanku IFLA-e. Svi su skupovi održani u prostorijama Kraljevske knjižnice u Haagu, gdje je smješten i IFLA-in ured.

EBLIDA/EGIL
Na sastanku je podnijet izvještaj o sudjelovanju članova EGIL-a koji su zastupali knjižničarske interese na pet sastanaka predstavnika nakladnika, knjižnica i ostalih zainteresiranih u Odjelu za autorsko pravo DG Internal Market and Services. Sastanke je sazvao i vodio predsjednik Odjela Tilman Lüder. Želio se postići dogovor o ključnim smjernicama za opsežnu digitalizaciju građe, što je naročito važno zbog funkcioniranja Europeane. Veliku prepreku opsežnoj digitalizaciji predstavlja dobivanje dopuštenja za digitalizaciju djela siročadi (orphan works) i rasprodanih djela (out-of-commerce works). Predstavnici nakladnika otežavali su rješenje upućivanjem novih verzija prijedloga i nakon pet održanih sastanaka rješenje nije na pomolu. Skandinavski članovi EGIL-a zalažu se za uvođenje tzv. proširene kolektivne licencije, Francuzi imaju obvezatnu licenciju. Obje vrste licencija, dakako, vrijede samo na području države koja ih je prihvatila pa ne rješavaju pitanja vezana uz prekogranični promet djela. Za zemlje malih jezika to pitanje i nije presudno, ali za druge jest. Problem bi se mogao riješiti i donošenjem EU Direktive o djelima siročadi i rasprodanim djelima, ali na njezino donošenje treba čekati barem četiri do pet godina. Kako je rekao jedan član EGIL-a – do tog bi vremena Europeana mogla već biti mrtvom – ako se ne nađe prikladno rješenje. Članovi su bili podijeljena mišljenja i o tome mogu li se problemi oko dobivanja dopuštenja za masovnu digitalizaciju riješiti memorandumom o razumijevanju ili je ipak bolja direktiva. Memorandum o razumijevanju omogućuje bolju fleksibilnost i prikladan je za manje zemlje, gdje se savezi među pojedinim zainteresiranim organizacijama lakše sklapaju. Većina članova ipak misli da za rješavanje pitanja oko djela siročadi i rasprodanih djela nije potrebno donositi direktivu, već treba utvrditi mehanizme dobivanja dopuštenja za korištenje. Čulo se i mišljenje da bi trebalo bolje urediti djelovanje udruga za kolektivno ostvarivanje prava, čak i osnovati Europsku udrugu za kolektivno ostvarivanje prava. Komentiralo se i stalno nastojanje da se produži rok zaštite; nedavni je primjer prijedlog danskog Ministarstva kulture da se rok zaštite zvučnih zapisa produži sa sadašnjih 50 na 70 godina. O mogućnosti produženja uskoro će se raspravljati u Europskom parlamentu.

Vidljivo je da se o autorskom pravu u međunarodnim krugovima raspravlja isključivo iz aspekta industrije zabave (film i glazba), dok se u području znanosti rasprave okreću prema primjeni i osiguranju otvorenog pristupa. Također se sve češće čuje da će autorstvo trebati registrirati, jer je bez registra nositelja prava traženje i dobivanje dopuštenja teško i dugotrajno. Uvođenje e-knjiga u knjižničnu posudbu donosi nova pitanja koja treba riješiti pa se sad iskušavaju mogući modeli, jer primjena pravila o posudbi koja vrijede za materijalne dokumente slabo su primjenjiva za elektroničke.
 

A. Horvat
ahorvat@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-