-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Uvodnik


Kamo i kako dalje? Specijalne i visokoškolske knjižnice danas

Sudeći po temi ovogodišnjih „Specijalki“ koja se nije razlikovala od teme istog skupa održanog pred dvije godine, pitanje „Kamo i kako dalje?“ središnje je pitanje koje si visokoškolski i specijalni knjižničari postavljaju već duže vrijeme, a do jednoznačnog odgovora još uvijek nisu došli. I toga su svjesni.

Na potrebu da se u što skorije vrijeme jasno formulira odgovor na to pitanje, ukazuje i službeni zaključak ovogodišnjeg skupa u Opatiji pod brojem 4, koji glasi: Poduprijeti izradu strategije razvoja visokog obrazovanja i znanosti RH te unutar strategije definirati ulogu visokoškolskih i specijalnih knjižnica. U vrlo lijepom i konstruktivnom zaključku nazire se i problem – uloga ovih knjižnica se treba utvrditi u skladu sa strategijom razvoja visokog obrazovanja, koje međutim nema, „a ne zna se kad će“. I hoće li uopće.

Na buru koja je podignuta među knjižničarima zbog prijedloga novih zakona na području znanosti i visokog obrazovanja u kojima više ne spominju ni sveučilišni knjižnični sustavi, a kamoli da se definira status knjižnica i knjižničnog osoblja, povjerenstva koja su obrađivala primjedbe na nacrte zakona odgovorila su da se na knjižnice odnosi Zakon o knjižnicama. To što se u praksi odbijaju zahtjevi knjižničara kojima se oni pozivaju na Zakon o knjižnicama kao neprimjenjive u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, ostaje neriješen problem. No, očito, treba uporno inzistirati na Zakonu o knjižnicama i drugim knjižničnim propisima, jer oni nisu ništa manje na snazi od onih koji se odnose na znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje. Samo, pitanje je kako, kada i kod koga reagirati. Dobro je što za to imamo Radnu grupu za javno zagovaranje da nam u tome pomogne. Nemaju, naime, svi jednak sluh za upozorenja knjižničara kao što je to rektor Bjeliš koji je svim dekanima Zagrebačkog sveučilišta uputio dopis da trebaju uskladiti svoje opće akte sa Zakonom o knjižnicama.

Bez obzira na navedeno, mora se reći da se u hrvatskom visokoškolskom i specijalnom knjižničarstvu događaju i dobre stvari. Standardi za visokoškolske knjižnice su „pročešljani“ od strane MZOŠ-a i vjerojatno će biti brzo na snazi. Ministarstvo je imenovanjem Povjerenstva za osnivanje konzorcija knjižnica za nabavu inozemnih baza podataka i elektroničkih časopisa, u kojem, od ukupno 12 članova sjedi devet knjižničara predstavnika sveučilišta, instituta i NSK, pokazalo da uvažava knjižničarsku struku kao mjerodavnu da predlaže i provodi sustav nabave inozemnih izvora.

No, nitko nam izvana neće pomoći ako sami, međusobno se uvažavajući, usklađeno i na stručnim osnovama ne razvijamo hrvatsko visokoškolsko i specijalno knjižničarstvo. A novi vjetrovi pušu. Shvatili smo da se dalje možemo razvijati samo međusobnom suradnjom. Sveučilišni knjižnični sustavi preko svojih predstavnika u ZaKSH-u redovito komuniciraju i surađuju. Na inicijativu nove ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, deset godina od stupanja na snagu Pravilnika o matičnosti, osnovano je Vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica. Već na prvom sastanku je zaključeno da je razvijanje matične djelatnosti sveučilišnih knjižnica više nego aktualno i potrebno, a na dnevnom su redu bili svi zadaci iz zaključaka 12. „Specijalki“ dodijeljeni za ostvarivanje sveučilišnim matičnim knjižnicama.

I na kraju, bez obzira na nedostatak cjelovite strategije razvoja hrvatskog knjižničarstva, za razvojne ideje uvijek imamo orijentir u potrebama naših korisnika - studenata, visokoškolskih nastavnika i znanstvenika. I oni sami su danas pred velikim izazovima da u drugačijim zakonskim okvirima svojom izvrsnošću postanu vidljivi na europskom i globalnom prostoru. Pritom moraju pritom moraju koristiti literaturu brzo i efikasno. Zato moramo razumjeti da im knjižnice, ovakve kakve su danas, nisu prva briga. Oni trebaju pune tekstove u digitalnom obliku - knjige, časopise, članke, i to odmah, od kuće, na putu, na svojem tabletu, i-phoneu, trebaju „google-like“ pretraživače knjižničnih resursa. To nas stavlja pred velike izazove, mnogo učenja, brze i hrabre reakcije. Ravnateljica Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ u Beogradu, kolegica Stela Filipi Matutinović, na ovogodišnjim Danima je izrekla donekle zastrašujuće predviđanje: „Knjižnice, onakve kakve su danas, za pet do šest godina više neće postojati.“ Ne možemo biti sigurni da tako neće i biti. Pripremimo se za to – staloženo, mudro, razvijajući struku i međusobno se potpomažući.

S. Tomljanović
senka.tomljanovic@svkri.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-