-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 51, ožujak 2011. :: Skupovi u inozemstvu


SOAP Symposium
Berlin, Njemačka, 13. siječnja 2011.

Projekt SOAP (Study of Open Access Publishing) dvogodišnji je projekt koji je financirala Europska komisija u okviru Sedmog okvirnog programa (FP7). Projekt je započeo 1. ožujka 2009. godine, a završava 28. veljače 2011. Cilj projekta bio je analizirati izdavaštvo u otvorenom pristupu, prikupiti podatke o stavovima i navikama knjižnica, izdavača, autora i ustanova koje financiraju znanstvena istraživanja. Cilj je bio i usporediti modele poslovanja kako bi se bolje proučilo tržište, a poglavito mogućnosti i rizici vezani uz takvu vrstu izdavaštva. Dokument s preliminarnim rezultatima istraživanja objavljen je u rujnu 2010. godine. U okviru projekta proveden je niz istraživanja, a na simpoziju u Berlinu izneseni su konačni rezultati.

Izlaganja sa simpozija u kojima su prikazani konačni rezultati dostupna su na mrežnim stranicama SOAP simpozija.

U izlaganjima su detaljno tablično i grafički prikazani rezultati istraživanja. R. Schimmer objasnio je odabir uzorka te komentirao rezultate istraživanja izdavača – njihov broj, broj časopisa koje objavljuju, broj časopisa po znanstvenim područjima, dinamiku pokretanja novih otvoreno dostupnih časopisa po područjima, praksu vezanu uz licenciranje, financijske modele i utjecaj časopisa (na osnovi referiranosti u JCR-u i Scopusu). S. Lambert analizirao je rezultate istraživanja autora, ponajprije njihove stavove o otvorenom pristupu i razloge zbog kojih ga podržavaju ili ne podržavaju. Rezultati su posebno analizirani po znanstvenim područjima. S. Mele govorio je o rezultatima koji se odnose na iskustva autora – objavljuju li u otvoreno dostupnim časopisima, zašto, koliko za to plaćaju, koliko su spremni platiti, tko plaća troškove, je li im teško pronaći izvore financiranja, što misle da bi trebalo promijeniti kako bi autori češće koristili otvoreni pristup kao način komuniciranja.

Na kraju su istaknuti najvažniji zaključci istraživanja. U 2009. godini bilo je 8-10% znanstvenih članaka objavljenih u otvoreno dostupnim ili hibridnim časopisima. Otvoreno dostupni časopisi visoke su kvalitete što dokazuje činjenica da su njihovi faktori utjecaja među 1-2% najviših u pojedinim područjima (npr. medicina). Od oko 40 000 ispitanih znanstvenika, 90% ih je uvjereno da otvoreno dostupni časopisi već jesu ili će uskoro postati korisni za razvoj područja kojim se bave. Znanstvenici kao najvažnije razloge navode korist za globalnu znanstvenu zajednicu, rješavanje financijskih problema, javno dobro te korist koju imaju pojedini znanstvenici. Znanstvenici koji objavljuju u otvoreno dostupnim časopisima za takav se korak odlučuju zbog besplatne dostupnosti, zbog kvalitete časopisa, zbog brzine objavljivanja i zbog činjenice da sam autor ne mora plaćati troškove. Autori koji bi željeli objavljivati u otvorenom pristupu, a to do sada nisu učinili, kao glavne razloge navode nedostatak financijskih sredstava ili nepostojanje dovoljno kvalitetnih otvoreno dostupnih časopisa za područje kojim se bave.

Predstavnici izdavača i ustanova koje financiraju znanstvena istraživanja imali su priliku iznijeti svoja razmišljanja o rezultatima istraživanja. Većina rezultate smatra ohrabrujućima. B. Goerner iz Springera uočila je da je najveći problem pitanje financiranja otvorenog pristupa. Predstavnica BioMed Centrala, D. Kahn, zaključila je da će rezultati istraživanja pridonijeti podizanju svijesti o važnosti samog pokreta kao i o kvaliteti otvoreno dostupnih časopisa. M. Patterson iz Public Library of Science posebno je naglasio da bi se znanstvene ustanove i ustanove koje financiraju istraživanja morale više usredotočiti na osiguravanje sredstava za ostvarivanje otvorenog pristupa jer ga većina znanstvenika podržava.

R. Kiley iz Wellcome Trusta izdvojio je tri segmenta važna za promociju otvorenog pristupa – stvaranje jasnih pravila o otvorenom pristupu, lakši pristup financijskim sredstvima za autore te stvaranje sustava za evaluaciju rezultata objavljenih u otvoreno dostupnim časopisima.

Rezultati prikazanog istraživanja svakako su korisni za razvoj otvorenog pristupa, oni mogu pomoći izdavačima, znanstvenim ustanovama i ustanovama koje financiraju znanstvena istraživanja kako bi svoja pravila i planove uskladili s potrebama i navikama znanstvenika koji žele objavljivati u otvorenom pristupu. Iako je hrvatska znanstvena zajednica specifična zbog svoje perifernosti, prikazani rezultati mogu biti korisni hrvatskim znanstvenicima, izdavačima i knjižnicama u planiranju i provođenju otvorenog pristupa kao i u korištenju otvoreno dostupnih časopisa.

I. Hebrang Grgić
ihgrgic@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-