-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 40, srpanj 2008. :: Skupovi u inozemstvu


Međunarodna konferencija Advocacy and Marketing for Libraries
(Helsinki, 17. - 18. travnja 2008.)

Od 17. do 18. travnja 2008. godine u Helsinkiju je održana dvodnevna konferencija pod nazivom Advocacy and Marketing for Libraries, osmišljena da bi okupila oko zajedničke teme knjižničare, političare i medije. Organizatori skupa bili su Finsko knjižničarsko društvo (Finnish Library Association), Knjižnica Finskoga parlamenta (Library of the Finnish Parliament) te knjižnice iz gradova Helsinki, Vantaa, Espoo i Kauniainen iz mreže knjižnica Helsinki Metropol (HelMet) Area Libraries.

Kao povod organizaciji skupa naveden je trenutak u vremenu kada se knjižnice moraju početi boriti i natjecati za svoje korisnike. Stoga se prezentacijama nastojalo ukazati na činjenicu da knjižnice moraju posvetiti više pozornosti informiranju građana, političara i medija o svojoj usluzi. Predavanja su dala neke od konkretnih odgovora i primjera javnog zagovaranja i marketinga u knjižnicama.

Okupilo se 99 sudionika, među kojima i dvije sudionice iz Hrvatske, djelatnice Knjižnica grada Zagreba – Danka Hajsig i Ivančica Dukec.
Budući da je jedan od suorganizatora bila i Library of the Finnish Parliament, cijeli se skup održavao u njihovim prostorima, u aneksu finskog parlamenta.
Skupu je prisustvovala i Ellen Tise, izabrana predsjednice IFLA-e za razdoblje od 2009. do 2011. godine, koja je prezentirala IFLA-u kao udruženje kojem je jedna od glavnih funkcija zagovaranje knjižnica, knjižničarstva i njezinih djelatnika, naglasivši kako je marketing nužno pomagalo za promoviranje knjižničarske struke i proširenje suradnje među knjižnicama i stručnim djelatnicima.

Na dvodnevnoj Konferenciji raspravljalo se o načinima kako dobiti pozornost medija, kako oblikovati marketing za korisnike i na koje sve načine knjižničar može lobirati za knjižnice. Zanimljiva su bila viđenja novinara koji je urednik kulturne rubrike najčitanijih dnevnih novina Helsingin Sanomat, a koji je nastojao dokazati kako su knjižnice i mediji zapravo u prirodnom savezu, jer i jedni i drugi nastoje održati navike čitanja i praćenja informacija svoje javnosti, ali kako i jedni i drugi idu u korak s novim zahtjevima korisnika te se prilagođavaju svojim uslugama novonastalim potrebama. Složio se s prisutnima kako knjižnica nema previše mjesta u medijima, ali da u trenucima neke krize kada joj je potrebna pomoć pred lokalnim političarima i ostalom javnošću mediji rado uskaču kako bi alarmirali javnost i tako pomogli knjižnici da se izbori za svoja prava i zahtjeve pred javnošću.

Uz predavanja brojnih kolega iz knjižničarstva koji su prikazali svoje načine kako se predstavljaju javnosti ili kako bi to trebali činiti, na Konferenciji je kroz neka izlaganja bilo riječi i o programu web 2.0, i to na konkretnim primjerima kolegice iz Vantaa City Library koja je prezentirala kako se knjižnice mogu predstavljati svojim korisnicima na Flickru, YouTubeu, Facebooku, MySpaceu…

Sudionicima je kroz Konferenciju predstavljen i radioprogram Ask anything koji mreža knjižnica HelMet nudi svojim korisnicima u sklopu usluga Information Gas Station. Zanimljivost je usluge zauzimanje pozicije knjižničara na frekventnom mjestu u gradu i prikupljanje pitanja prolaznika. Jednom tjedno emitira se radioemisija u kojoj knjižničari odgovaraju na jedno od postavljenih pitanja dajući pritom slušateljima uvid u cijeli proces nalaženja informacija, kao i sve ostale izvore gdje se može pronaći više informacija o navedenoj temi.

Marketing očito sve više postaje dobar prijatelj knjižnica i knjižničara. I mi u Hrvatskoj imamo svijetle primjere kako marketing i knjižničarstvo mogu uspješno koegzistirati, a u budućnosti vjerujem da će takvih primjera biti sve više. I mreža knjižnica HelMet je ne tako davno ustrojila Odjel za marketing i iz priča kolegice s toga Odjela dalo se zaključiti kako još uvijek nisu potpuno uigrani u marketinškim aktivnostima na razini mreže, kao ni u koordiniranju komunikacije knjižnica mreže s javnosti. Dakle, kao i mnoge knjižnice ovdje, ni finske nisu u tom segmentu još uvijek potpuno na sigurnim nogama – dapače, još uvijek uče i traže najbolji model, ali važno je da je marketing postao ozbiljan dio njihova poslovanja.

U shopping centru - knjižnica, u pošti… isto knjižnica

Ideje poput radioemisije ili pak primjeri programa web 2.0 u prezentaciji knjižnice bile su sudionicima osobito zanimljive i inspirativne, međutim pravu atmosferu nekih od knjižnica u mreži HelMet uspjeli smo doživjeti dan prije i dan nakon Konferencije. Naime, domaćini su za manju skupinu sudionika organizirali posjet nekim od knjižnica u mreži. Tako smo imali priliku upoznati rad moderne, multikulturalne Leppävaara District Library (Espoo City Library), smještene u Sello shopping centru, koja je otvorena 2003. godine. Osim moderno uređenog i funkcionalno opremljenog interijera, kvalitetnog marketinga i izvrsne lokacije, ta se knjižnica može pohvaliti da broji dnevno od tri do četiri tisuće posjetitelja.

Posjetili smo i bibliobusnu službu u centralnoj knjižnici, koja u svom radu koristi dva bibliobusa (jedan namijenjen djeci i jedan odraslima) i jedan je osiguran kao rezervni u slučaju kvara. Osim bibliobusa, služba ima i jedan kombi koji služi za dostavu knjižnične građe nemoćnim i starijim osobama.
U središtu Helsinkija, na najfrekventnijem mjestu u gradu, preko puta zgrade parlamenta, nalazi se glavna pošta. I ona je bila jedna od lokacija koje su domaćini uvrstili u obilaske. Razlog tomu je bila knjižnica pod nazivom Library 10 koja dijeli glavni ulaz s poštom, a smještena je u njenom produžetku. Posjet toj knjižnici bio je posebno iskustvo, jer je i fondom i svojim djelatnicima, a složit ćete se - i po smještaju, jedinstvena. To je knjižnica koja je otvorena 78 sati tjedno, njezini djelatnici nisu stariji od 35 godina, zaljubljenici su u glazbu, a svojim korisnicima nude tri tonska studija, glazbene instrumente, pozornicu u prostoru knjižnice, 40 000 CD-ova, 500 DVD-ova, 1000 ploča, kao i stripove, filmove, vodiče za putovanja i sl. Prostor te knjižnice izgleda ujedno i kao radna i kao dnevna soba zahvaljujući fleksibilnosti opreme i samog namještaja koji korisnici slobodno premještaju i stvaraju sebi ugodniju atmosferu i okolinu. Na mrežnoj stranici www.lib.hel.fi/library10 možete saznati više o knjižnici i stvoriti vlastitu sliku.

Kako ipak ne bismo otputovali iz Finske pod dojmom svemirskih brodova i nekih drugačijih knjižnica, domaćini su nas za kraj odveli u Hakunila District Library (Vantaa City Library) – u jednu, rekli bismo, „običnu“ knjižnicu s „običnim“ uslugama za svoje korisnike, ali ipak… s aparatima za samozaduživanje i samorazduživanje.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-