-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 40, srpanj 2008. :: Skupovi i predavanja u zemlji


Drugi festival hrvatskih bibliobusa i Osmi okrugli stol o pokretnim knjižnicama
(Zadar, 25. travnja 2008.)

U organizaciji Gradske knjižnice Zadar i Komisije za pokretne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, u Zadru je 25. travnja 2008. održan 8. okrugli stol o pokretnim knjižnicama i 2. festival hrvatskih bibliobusa.
Stručnom skupu, koji je pod motom Knjigom u svaki kutak okupio više od 40 sudionika iz Hrvatske i Slovenije, prethodio je 2. festival hrvatskih bibliobusa. Predstavljanje bibliobusa priređeno je na vrlo frekventnoj gradskoj lokaciji - Liburnskoj obali. Osim sudionika skupa, manifestacija je privukla velik broj građana i novinara, što je i bio cilj okupljanja. Kao trenutno jedina knjižnica u Dalmaciji koja ima bibliobus, Gradska knjižnica Zadar je predstavljanjem hrvatskih pokretnih službi htjela popularizirati pokretnu knjižničnu uslugu na ovim prostorima.

Festival je započeo pozdravnim govorima ravnatelja knjižnice mr. sc. Ivana Pehara, zatim Ivana Šimunića, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije, i Ivane Lacković, izaslanice Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Nakon toga uslijedio je prigodni program uz sudjelovanje KUD-a Stankovci, Dječje muške klape Gradske knjižnice Zadar - KoLibrići i Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole - Likovne radionice Pinel. Općine Jasenice, Posedarje, Starigrad i Stankovci predstavile su se lokalnom gastroponudom. Školska knjiga program je popratila prodajnom izložbom knjiga. Nazočne bibliobusne službe iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Maribora, Rijeke, Vinkovaca i Zadra predstavile su svoje pokretne knjižnice. Posjetitelji su mogli razgledati vozila, fond, upoznati se s načinom rada i sl., a dobili su i prigodne darove.

Nakon Festivala, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar priređen je 8. okrugli stol o pokretnim knjižnicama. Sudjelovali su predstavnici svih hrvatskih bibliobusnih službi te gosti iz Maribora i Ljubljane. Barbara Cesar, predsjednica slovenske Sekcije za potujoče knjižnice, održala je uvodno izlaganje o modelu organizacije bibliobusnih službi u Sloveniji. Prikazala je razvoj pokretnih knjižnica od 1974. godine (kada je izrađen prvi namjenski bibliobus) do danas (ukupan broj bibliobusa u Sloveniji trenutno iznosi 12). Pokretne knjižnice u Sloveniji djeluju na „klasičan“ način, te je naglasila potrebu suradnje s drugim kulturno-obrazovnim ustanovama kako bi se stvorio učinkovit model putujuće knjižnice kao informacijske postaje.

U sljedećem izlaganju Ljiljana Vugrinec dala je pregled povijesti hrvatskog pokretnog knjižničarstva, i to od 1. okruglog stola održanog u Koprivnici 1999. godine do današnjeg, 8. okruglog stola. Prekretnica u razvoju bibliobusnih službi je 2003. godina kada se u Ministarstvu kulture otvara financijska linija za nabavu i opremanje bibliobusa. Već 2005. godina i 1. festival hrvatskih bibliobusa održan u Rijeci pružaju sasvim drugačiju sliku stanja bibliobusnih službi od one s kraja 1990-ih. Danas, 2008. godine, u Hrvatskoj ima 11 bibliobusa, od čega su čak tri nove bibliobusne službe, te još jedna u osnivanju - bibliokombi u Križevcima.

Temeljem spomenutih izlaganja sudionici su bili u prilici izvršiti usporedbe trenutnog stanja po broju i organiziranosti pokretnih knjižnica u Sloveniji i Hrvatskoj.

Nakon ovih izlaganja, uslijedila su izlaganja o pojedinačnim bibliobusnim službama. Andrea Grošelj iz GISKO-a govorila je o odnosu lokalnog razvoja i nacionalne strategije razvoja narodnog knjižničarstva, kao i mnogim pitanjima koja iz tog odnosa proizlaze (standardizacija djelatnosti, njezino financiranje, održavanje i dr.). Na primjeru Osječko-baranjske županije predstavila je moguće rješenje mreže županijskih bibliobusnih servisa pri županijskim matičnim narodnim knjižnicama, po uzoru na slične sustave/servise u nekim europskim zemljama, te uključivanje ovih rješenja u nacionalnu strategiju razvoja narodnog knjižničarstva.

Među najmlađim bibliobusnim službama u Hrvatskoj je bibliobus Vukovarsko– srijemske županije kao ustrojbene jedinice Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci. Svoju misiju Knjiga na vašem pragu započeo je 20. veljače 2006. godine. Iva Pezer ukratko je predstavila rad te službe, dok je Klaudija Ladan na primjeru kviza Koliko poznajemo knjige i knjižnicu (organiziranog povodom drugog rođendana Bibliobusa) naglasila uspješnu suradnju sa školama na području Županije.

U izlaganju Ljiljane Vugrinec ocrtano je stanje knjižnične mreže u Koprivničko-križevačkoj županiji, kao i uloga pokretnih knjižnica u širenju županijske mreže narodnih knjižnica. Izlaganjem Marjane Janeš-Žulj prikazan je put od ideje do realizacije projekta osnivanja nove službe pri Gradskoj knjižnici «Franjo Marković» u Križevcima, za koju je nabavljen bibliokombi.

Nikola Solomun, predstavnik Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu, predstavio je projekt Književni susreti na kotačima pokrenut 2005. godine. Cilj tog projekta je približavanje knjige djeci i ostalim korisnicima kroz susrete s autorima knjiga, a u izlaganju su predstavljeni njegovi pozitivni rezultati.

Posljednje izlaganje imali su domaćini – Gradska knjižnica Zadar (Mladen Masar, Nada Radman). Prisutnima je predstavljen model ustrojavanja pokretne službe u regiji koja nema tu tradiciju: od nabave vozila sredstvima dobivenima iz pretpristupnih fondova Europske Unije preko izbora područja koja će biti obuhvaćena pokretnom knjižničnom uslugom, izgradnje fonda i početka rada do marketinškog praćenja projekta te konačne evaluacije usluge.

Na skupu je kao neslužbeni dio programa predstavljena novopokrenuta pokretna knjižnična usluga na Dugom otoku. U nemogućnosti organiziranja bibliobusne usluge na zadarskim otocima, Ante Mihić je duhovitim kratkim filmom prikazao mogući način rješavanja ovog problema – on doduše danas djeluje kroz entuzijazam knjižničara i lokalne zajednice, no već sutra može postati „otočki model“.

Za vrijeme održavanja 8. okruglog stola u istom je prostoru priređeno i izlaganje na posterima. Prema ujednačenim elementima postera (broj stajališta, broj korisnika i dr.) sudionici su se mogli upoznati sa svakom bibliobusnom službom ponaosob. Domaćin, Gradska knjižnica Zadar, svakoj je bibliobusnoj službi darovao CD-ROM s elektroničkim verzijama svih plakata.

ZAKLJUČCI

• Pozitivne promjene u hrvatskim bibliobusnim službama od 7. okruglog stola o pokretnim knjižnicama Modeli organizacije i financiranja pokretnih knjižnica unutar mreže narodnih knjižnica, Rijeka, 3. i 4. lipnja 2005.:
- Sudionici skupa podržavaju daljnje širenje mreže postojećih bibliobusnih službi na općine i naselja čiji stanovnici nemaju dostupnu knjižničnu uslugu.
- Jednako tako sudionici podržavaju uvođenje novih bibliobusnih službi, u okrilju županijskih matičnih knjižnica, za općine i naselja gdje je to ekonomičnije i efikasnije nego osnivanje knjižnica ili otvaranje knjižničnih ogranaka, a sve u cilju dostupnosti knjižničnih usluga svim stanovnicima Hrvatske, te prevladavanja postojećeg nezadovoljavajućeg stanja pokrivenosti područja Republike Hrvatske narodnim knjižnicama i njihovim mrežama, kao i podjele na područja s narodnim knjižnicama (pretežno gradovi i veće općine) i područja bez narodnih knjižnica (većina općina).
- U cilju podizanja kvalitete usluga bibliobusa, posebice zbog toga što pružaju knjižnične usluge većem broju stanovnika na širim gradskim i županijskim područjima, potrebno je osigurati dodatna posebna namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe iz državnog proračuna te županijskih i lokalnih proračuna.

• radi poticanja kontinuiranog razvoja službi pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, potrebno je usustaviti njihovo redovito stručno okupljanje
• potaknuti izmjene postojećih Standarda za pokretne knjižnice:
• prilagođavanje suvremenim potrebama korisnika (npr. dostupnost novih tehnologija i usluga, on-line pristup …)
• regulirati financiranje rada pokretnih knjižnica (uz gradove kao osnivače jasnije odrediti obaveze županija u pogledu financiranja pokretnih knjižnica)
• poticanje suradnje sa srodnim institucijama ili srodnim službama u realizaciji animacijskih programa (obrazovne, kulturne i dr. institucije)
• radi maksimalne iskoristivosti potencijala postojećih službi, uz potporu županija uvesti drugu smjenu rada
• u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i razvitka posebno poticati poboljšanje knjižničnih usluga na hrvatskim otocima.

• Sudionici skupa predlažu da na temelju ovih zaključaka Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko knjižnično vijeće pošalju preporuke Ministarstvu kulture RH te preporuku skupštinama i poglavarstvima svih hrvatskih županija da u svoje planske dokumente uvrste sufinanciranje županijske bibliobusne službe u cilju postizanja što ravnomjernijeg kulturnog standarda.


-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-