-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 49, rujan 2010. :: Skupovi u inozemstvu


76. IFLA-ina generalna konferencija i skupština
Göteborg, Švedska, 10.-15. kolovoza 2010.

Na konferenciji sam prisustvovala sljedećim programima i sastancima:

Programi sekcija
Sekcija za bibliografiju: tema sesije bila je Otvoreni pristup nacionalnim bibliografijama: primjeri dobre prakse i poslovni modeli. Od predavanja bih izdvojila izlaganje kolega iz Nacionalne njemačke knjižnice o redefiniranju bibliografskih usluga Knjižnice: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/91-svensson-en.pdf.

Sekcija za katalogizaciju: tema sesije bila je Višejezični bibliografski pristup: promoviranje univerzalnog pristupa, premda bi se prikazani radovi mogli svrstati više u koncept multikulturalnog pristupa, ne samo višejezičnog. Posebno je to pokazao rad Franka Förstera koji je iznio, koristeći modele muzejske i knjižnične zajednice (CIDOC-CRM i FRBRoo), kako se može oblikovati bibliografski i univerzalni pristup građi koja sadrži ili se odnosi na književna djela: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/93-forster-en.pdf. Vrlo je zanimljiv i inovativan pristup DBC-a, središnje danske bibliografske službe u primjeni ISBD-a u kombinaciji s pristupnicama i kodovima za vrstu autorstva prikazan u radu Hanne Hørl Hansen: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/93-hansen-en.pdf. Prikazana je i uloga identifikatora u premošćivanju višejezičnih prepreka: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/93-pisanski-en.pdf.

Sekcija za informacijsku tehnologiju, sa sekcijama za katalogizaciju, klasifikaciju i indeksiranje, i upravljanje znanjem: tema sesije bila je Knjižnice i semantički web (blog sesije može se pogledati na stranici novoosnovane IFLA-ine interesne grupe – New Professionals Special Interest Group: http://npsig.wordpress.com/2010/08/17/libraries-and-the-semantic-web/). Nakov uvodnog predavanja Richarda Wallasa iz kompanije TALIS, Gordon Dunsire i Mirna Willer prikazali su rad Initiatives to make standard library metadata models and structures available to the Semantic Web: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-dunsire-en.pdf; http://bambuser.com/channel/gnurkel/broadcast/955473). Ostala predavanja o pozicioniranju knjižnica i njihovih usluga u okruženju semantičkog weba bila su: podatkovni model Europeane (EDM: Europeana Data Model) http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-doerr-en.pdf, iskustva implementacije prve usluge linked data open access Njemačke nacionalne knjižnice http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-hannemann-en.pdf, relevantnost licenciranja podataka na semantičkom webu i neophodnost oslobađanja podataka nastalih u javnoj domeni od plaćanja kao jedinom rješenju koje ispunjava zahtjeve semantičkog weba i koje jamči višestrukost korištenja semantic library data te isplativost projekata http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-danowski-en.pdf, stavljanje tezaurusa/pojmovnika na semantički web http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-vatant-en.pdf, te njemački projekt CONTENTUS kojemu je cilj povezati heterogene multimedijalne izvore koji se nalaze u knjižnicama i arhivima, te omogućiti njihovo semantičko pretraživanje http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-nandzik-en.pdf. Zaključno: ako smo smatrali da su pojavom interneta i weba knjižnice bile suočene s „informacijskim šokom“ u (svim) segmentima svoga poslovanja i pružanja usluga, bila je to samo „prirodna“ evolucija, „međusvijet“ koji nas je trebao pripremiti za ono što nas očekuje – što se već događa, a to je stvarna revolucija načina razmišljanja te izgradnja i oblikovanja usluga za okruženje semantičkog weba.
 

Rad u okviru radnih grupa
Sastanak Radne grupe za pregled ISBD-a, Sekcije za katalogizaciju
Radna grupa pregled ISBD-a: održana su tri sastanka (nacionalni član, tj. predstavnik za hrvatski kataložni pravilnik pri izradi i komentiranju standardnog ujednačenog izdanja ISBD-a, član Studijske grupe za primjere i Studijske grupe za oznaku građe, te predsjednica Studijske grupe za ISBD/XML): prihvaćen je izvještaj te prijedlozi za daljnji rad Studijske grupe za ISBD/XML, detaljno se raspravljalo o primjedbama te grupe u odnosu na Skupinu 0 Oblik sadržaja i vrsta medija, te dodatna svojstva elemenata ISBD-a koja je potrebno izričito iskazati u standardu s aspekta njegova predstavljanja u RDF-u. Donesena je odluka da će novo konsolidirano izdanje biti objavljeno do kolovoza 2011., do kada će se objaviti i rezultati rada na predstavljanju ISBD elemenata u RDF-u.

Studijska grupa za ISBD/XML shemu: održana su dva najavljena i dva ad hoc sastanka (predsjednica). Detaljno i plodno se raspravljalo o: svojstvima ISBD-a i pitanjima koja proizlaze iz njegova predstavljanja u RDF-u (u ovoj testnoj fazi u Open Metadata Registry: http://metadataregistry.org/), kao što su modeliranje (definiranje klase i svojstava, te domene i opsega), te definitivni popis elemenata ISBD-a i njihovo hijerarhijsko strukturiranje (nadelementi, elementi i podelementi), što je od bitna značenja za ISBD kao povratna informacija o konzistentnosti standarda u ovome modelu; daljnjem istraživanju interoperabilnosti nadziranog rječnika Skupine 0 i RDA/ONIX Framwork, te UNIMARC bibliografski format po prihvaćanju novih polja za elemente Skupine 0; uvjetovanosti predstavljanja ISBD-a u IFLA-inom imenskom prostoru razvojem te o uslugama i dogovorenim protokolima u okviru IFLA-e (imenski prostor IFLA-e je registriran, ali odluke o njegovoj aktivaciji te vrstama usluga koje treba podržavati još nisu donesene); te o predloženom planu rada u odnosu na predstavljanje konačne verzije elemenata ISBD-a, iskazivanje strukture zapisa u aplikacijskom profilu (DCAP) i izradu programa za prikaz podataka prema standardnoj interpunkcijskoj shemi kao XSLT-dokumentu. Na projektu sudjeluje uz konzultanta Gordona Dunsirea i Boris Bosančić, u svojstvu stručnjaka za aplikacijske profile i XML. Prihvaćen je prijedlog da G. Dunsire bude predstavnik Studijske grupe u nedavno osnovanoj grupi W3C Library Linked Data Incubator Grup (http://www.w3.org/blog/SW/2010/05/21/library_linked_data_incubator_group_form), u okviru koje će se s tehničkih aspekata raspraviti model ISBD-a u RDF-u. Očekuju se moguće intervencije na model, a posebno u odnosu na mehanizme za definiranje nadsvojstava (nadelemenata, npr. „has title“) kao poveznica s drugim modelima.

Rad Studijske grupe za ISBD/XML može se pratiti na: http://www.ifla.org/en/node/1795.

Sastanak Stalnog odbora za UNIMARC (PUC): održana su dva sastanka (počasni član i konzultant). Raspravljeni su prijedlozi dopunama uz 3. izdanje UNIMARC-formata za autorizirane podatke, za čije sam izdanje i dalje zadužena, te uz 3. izdanje UNIMARC-formata za bibliografske podatke. Najviše je vremena posvećeno novoj koncepciji oba formata u odnosu na implementaciju Skupine 0 ISBD-a, i prilagodbi formata da prihvati podatke iz MARC-a 21 koji je implementirao te elemente definirane u RDA-u, te novo predloženim poljima kako bi se omogućilo bilježenje pristupnice autor/naslov za djelo i izraz prema modelu FRBR.

Prihvaćen je prijedlog konzultanta Studijske grupe ISBD/XML G. Dunsirea da se započne s prikazivanjem UNIMARC-a u RDF-u, početno u segmentu relevantnom za Skupinu 0 a vezano uz rad Studijske grupe za ISBD/XML o interoperabilnosti. Također je prihvaćen prijedlog Ines Cordeiro da se pristupi osuvremenjivanju formata UNIMARC za klasifikacijske podatke, te, vezano uz objavljivanje DDC-a u RDF-u kao i planiranju istoga za UDK, razmotri i njegovo prikazivanje u tom okruženju.

Posebna se pozornost posvetila raspravi i izradi peporuka Upravnom odboru IFLA-e da se formati UNIMARC objave besplatno na mreži, jer jedino tako je moguće osigurati njihovu široku primjenu te prepoznatljivost kao IFLA-inog standarda relevantnog za izgradnju usluga na semantičkom webu.

M. Willer
mwiller@unizd.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-