-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 49, rujan 2010. :: Uvodnik


Knjižnica u zajednici

Kada smo se u jesen prošle godine dogovarali za temu stručnog dijela ovogodišnje Skupštine, namjera nam je bila progovoriti o tome što narodne knjižnice jesu i što bi mogle biti u lokalnoj zajednici, što za osnovnu ili srednju školu u odgojno-obrazovnom procesu znači školska knjižnica, mogu li fakultetske knjižnice pratiti transformaciju visokoškolskog obrazovanja, postoje li još (i trebaju li nam) knjižnice u poduzećima, institutima, bolnicama… kakav je, uopće, značaj knjižnica za društvo u kojem živimo.

Odgovore na ta pitanja djelomično ćemo doznati kroz nekoliko dana. Doznat ćemo, prije svega, pojedinačne primjere dobre prakse.

A što je s onom lošom praksom? Govorimo li o njoj? Jesmo li dovoljno glasni i možemo li nešto učiniti?

Možemo li, kao knjižnična zajednica, uopće učiniti nešto kada je gradski proračun u milijunskoj blokadi, a djelatnici knjižnice mjesecima dolaze na posao za koji ne primaju plaću.
Reći će neki: zašto bi knjižničarima bilo bolje nego drugima koji rade, a ne primaju plaću?!

Možemo li, kao knjižnična zajednica, uopće učiniti nešto kada se smijeni ravnatelj knjižnice jer su djelatnici, u radno vrijeme, pristupali društvenim mrežama i drugim izvorima na internetu.
Reći će neki: zašto bi knjižničari imali privilegij dopisivati se ili surfati po internetu u radno vrijeme? Neka rade!

Možemo li, kao knjižnična zajednica, uopće učiniti nešto kada se ponavlja priča da nema novca u državnom proračunu za nabavu knjižnične građe za školske knjižnice, a, gle čuda, ljetos osvane dvjestotinjak naslova školske lektire na internetu.
Reći će neki: živjelo slobodno poduzetništvo! Ostvaren je slobodan pristup informacijama! Tržišno natjecanje!

Možemo li, kao knjižnična zajednica, uopće učiniti nešto da se stručna zvanja priznaju onima koji su ih zasluženo stekli?
Reći će neki: to su vam priznali oni, a ne mi. To se nas ne tiče!

Možemo li, kao knjižnična zajednica, uopće učiniti nešto da se poštuju standardi djelatnosti koji su službeno i legalno usvojeni?
Reći će neki: pa gdje vi živite! Standardi su ono čemu treba težiti i nije rečeno da to treba biti odmah i sada!

Možemo li, kao knjižnična zajednica, uopće učiniti nešto kada se knjižničarima onemogući odlazak na već prijavljeni stručni skup.
Reći će neki: mi bez rezerve podržavamo cjeloživotno obrazovanje.

Možemo li…
A neki će reći… to su pojedinačni slučajevi. Knjižnice rade, građa se nabavlja, knjižničari dobivaju plaću, pogledajte koliko je knjižnica preuređeno, novih izgrađeno…

Knjižnica treba svojoj zajednici, bez obzira na pojedinačne slučajeve, a mi knjižničari smo oni koji moraju brinuti da pojedinačni slučajevi ne postanu pravilo.

Kako?
Zajedno. Odgovorno. I glasno.

Zdenka Sviben
predsjednica Hrvatskoga
knjižničarskog društva (2008-2010)
zdenka.sviben@kgz.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-