-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 48, lipanj 2010. :: Iz regionalnih društava


Izišao 12. broj Sveska

U petak, 7. svibnja 2010. na Skupštini Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja u Grubišnom Polju predstavljen je dvanaesti broj stručnoga glasila Svezak. I ovaj broj svojom kvalitetom i prepoznatljivošću nastoji slijediti dosadašnje. Zahvaljujući aktivnostima ranijih urednika i uredništva, u određenoj je mjeri olakšan položaj sadašnjem glavnom uredniku i uredništvu. Budući da su članovi uredništva volonterski obavljali ovaj posao, utrošili mnogo energije, truda i svoga slobodnog vremena, navodim njihova imena: Alica Bačeković Pavelić, Mira Barberić, Ivanka Ferenčić Martinčić, Tatjana Kreštan, Tina Gatalica, Marjana Janeš-Žulj, Vinka Jelić Balta, Sanja Jozić, Luca Matić, Mirjana Milinović, Ilija Pejić, Anica Šabarić, Kristian Ujlaki i Ljiljana Vugrinec.

Dvanaesti broj Sveska izašao je u nešto „debljem“ izdanju te možete pročitati čak devedeset priloga, a proširen je i broj rubrika te se ove godine prvi put pojavila rubrika Iz drugih društava. U ovoj rubrici možete pročitati radove Damira Najmenika i Meri Butirić.

Zanimljivo pitanje u ovogodišnjem Svesku postavlja Božica Anić koja dvoji o tome zašto u proteklih pet godina, otkako je na snazi Pravilnik o zaštiti knjižnične građe, u našim knjižnicama (Društvo Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja), koliko je poznato, nije došlo do pokretanja postupaka prijave i registracije knjižnične građe kao kulturnoga dobra?!

O knjižnicama u Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj zanimljive priloge napisala je Dijana Sabolović-Krajina.

U glasilu Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, odnosno u Svesku, sve je više stručnih radova, pregleda, osvrta, konstruktivnih prijedloga i pokoja kritika te je u svakom slučaju indikator što je to „in“, a što „out“ u knjižničarstvu. U izboru tema Svezak nastoji dati svoj doprinos raspravi o aktualnim problemima knjižničarstva. Ovogodišnja glavna tema je svevremena knjižničarska tema - pismenost i opismenjavanje, ali sa suvremenim pridjevom informacijska. O informacijskoj pismenosti odličan uvodni članak napisale su Sonja Špiranec i Mihaela Banek Zorica, autorice istoimene knjige. Slijedi tekst Kristine Čunović Poučavanje djece i mladih informacijskoj pismenosti u knjižnicama u kojem su predstavljene aktivnosti knjižnice za mlade u Karlovcu. Ivanka Ferenčić Martinčić autorica je zanimljivog članka Zašto su knjižničari najvažniji. Temu su zaokružili Petar Lukačić i Mario Štrlek svojim prikazom o mogućnostima primjene Web 2.0 alata u knjižnici.

Proteklo razdoblje obilježila su brojna zbivanja i aktivnosti našega Društva koje se okušalo u organiziranju stručnih skupova, predavanja, širenju izdavačke djelatnosti, a sve u cilju unapređenja rada. Sve su ove aktivnosti zabilježene u glasilu.

Brojni izvještaji, odnosno prikazi aktivnosti iz narodnih, školskih i specijalnih knjižnica koje pokriva Društvo najbolji su pokazatelj kvalitete našega knjižničarstva. Prilozi knjižničara govore o neizmjerno važnim temama – sudjelovanje na IFLA-inoj konferenciji, novim uslugama, istraživanjima, projektima digitalizacije, razvoju zavičajnih zbirki, zavičajnom nakladništvu, novim prostorima... Uživala sam čitajući priloge te i vas pozivam na čitanje ako želite saznati čiji je kaput odjenuo Tadijanović, je li bibliobus „crkveno vozilo koji prevozi Biblije“ ili pak, ako vas zanima, u koju školu idu slavne autorice slikovnica Tajanstveni ormar i Anđeli, zvijezde i pitanja. Ugodno čitanje!

Bez interneta - mreže svih mreža, ne može niti ovaj časopis. Stoga, kad vam se od listanja raspadne papirnati, čitajte digitalnu inačicu na stranicama Društva (http://www.drustvo-knjiznicara-bpkp.hr/html_main/default.asp) koje uređuje Lovro Janeš.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-