-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 48, lipanj 2010. :: Uvodnik


Otpis ili Do kada ćemo ovako?

Uvodnik prošloga broja HKD Novosti govorio je o aktualnim problemima nabave u vrijeme recesije. Problem je to koji muči brojne knjižničare, posebno školske kojima su ukinuta i dosadašnja minimalna sredstva. Statistički podaci neumoljivo govore o posljedicama nabave za nula kuna i sigurno će o ovom problemu biti još govora u stručnoj knjižničarskoj javnosti.

U ovom Uvodniku bit će riječ o potpuno suprotnom problemu, ili možda ipak povezanom: kamo s knjigama kad su pretrpana spremišta i police?! Što s knjigama u situaciji kad ih ima i nedovoljno i previše?! Ono što povezuje i jedan i drugi problem jest činjenica da pripadaju važnom segmentu knjižničarstva koji se odnosi na politiku izgradnje fonda.

Na skupštini Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, održanoj u Grubišnom Polju 7. svibnja 2010., kolegica Dijana Sabolović- Krajina održala je zanimljivo predavanje o knjižnicama jugozapadne Njemačke. Tom prigodom prenijela je inozemna iskustva vezana uz otpise građe koja su potpuno drugačija od naših.

Tema o pretrpanosti naših knjižnica uglavnom zastarjelom i neaktualnom građom rijetko je tema o kojoj se govori i piše u našem knjižničarstvu. Iznimno je malo radova koji će iscrpno obraditi ovu temu, uglavnom je to neatraktivna tema u odnosu na teme poput digitalizacije, informacijske pismenosti i sl. Pretražujući stare brojeve Vjesnika bibliotekara Hrvatske, naišla sam na odličan članak uvaženoga kolege Branka Hanža. Iako objavljen davne 1968., ovaj članak aktualan je i danas.

O aktualnosti govore i neka ispitivanja koja su pokazala da se korisnički zahtjevi odnose na svega 40% knjižničnoga fonda. Dakle, veći dio fonda naših knjižnica čini tzv. pasivni fond koji bi slobodno mogao biti otpisan ili smješten u spremišta ili depozitarne knjižnice (o kojima se također premalo govori) bez posljedica na kvalitetu usluga i zadovoljstvo korisnika. Dio knjižničnih programa ima aplikaciju kojom možete utvrditi popis knjiga koje nisu bile posuđene u određenom vremenskom razdoblju. Pokušajte provjeriti točnost istraživanja u svojoj knjižnici!

Problem prevelikoga broja knjiga koje nisu u upotrebi i koje sve više popunjavaju police i spremišta vezan je za sve vrste knjižnica, a ponajviše uz narodne (javne) i sveučilišne knjižnice. Građa koja se ne koristi opterećuje fond i zbog nje i djelatnici i korisnici utroše više vremena u traženju željene građe.

Pročišćavanje knjižničnoga fonda u našim se knjižnicama provodi uglavnom kada je fond dosegao gornju granicu rasta, a zaboravlja se da je ono u stvari vezano uz osmišljenu politiku izgradnje fonda.

Ova tema problematizira, prije svega, pitanje zakonskih odredbi o otpisima u knjižnicama i praksi pročišćavanja fonda. Po sadašnjem važećem zakonu, dopušteni otpis građe za zastarjelu građu je svega do 2% godišnje. Svakako je to premalo za situaciju u kojoj je drastično povećana tiskarska i nakladnička djelatnost. Znanstvene spoznaje u brojnim područjima, prije svega informatike i medicine, svakodnevno se mijenjaju. Pojava elektroničkih knjiga nije smanjila broj tiskanih knjiga. U području čitanja iz razonode, čitateljskih navika također se mijenja situacija i čitaju se većim dijelom novi naslovi, najtraženiji naslovi s top-ljestvica. Pročitati najnoviji naslov stvar je prestiža o čemu svjedoči najčešći upit u našim narodnim (javnim) knjižnicama: „Što imate novo?“

Unatoč tim pokazateljima, čini mi se da se u našim knjižnicama knjige otpisuju i u manjem postotku od dopuštenoga. Puno je lakše odlučiti koju knjigu nabaviti nego odlučiti što otpisati. Nadalje, još uvijek se kvaliteta knjižnice mjeri po kvantitativnim pokazateljima, prije svega po broju knjiga. Smanjenjem opsega fonda umanjuje se vrijednost knjižnice. Što bi tek rekli osnivači da im se spomene smanjenje fonda? Poimanje svake knjige kao svetinje, duhovne vrijednosti, dominantno je na ovim našim područjima, iako je paradoks našega suvremenog knjižničarstva da se, s jedne strane, teško i s mukom otpisuju nepotrebne knjige, dok se, s druge strane, nedovoljno čuvaju knjige koje možemo svrstati u kulturno dobro.

Dakle, nekoliko je pitanja koja bi svakako trebalo aktualizirati u našoj knjižničarskoj teoriji i praksi: treba li mijenjati zakonske propise o otpisima građe? Trebaju li nam depozitarne knjižnice? Kako postupati s tzv. „pasivnim fondom“? Zašto se pročišćavanje fonda provodi tek kad su police prepune?

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-