-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 47, travanj 2010. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica
Zagreb, 19. ožujka 2010.

Stručni skup pod nazivom Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica održan je 19. ožujka 2010. godine u Knjižnici Medveščak, Zagreb, u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, Komisije za osnovnoškolske knjižnice i Knjižnica grada Zagreba – Knjižnice Medveščak. Skupu je nazočilo 90-ak školskih i narodnih knjižničara iz cijele Hrvatske, a nakon pozdravnih govora domaćina i organizatora uslijedila su dva pozvana izlaganja.

Dr. sc. Ivanka Stričević s Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru imala je izlaganje Dječje i školske knjižnice – od suradnje do partnerstva. Pojašnjavajući suradnju knjižnica s ustanovama i institucijama u zajednici, prikazala je niz dokumenata i smjernica u kojima se suradnja spominje kao jedan od nezaobilaznih oblika djelovanja svake ustanove koja služi svojim korisnicima. Suradnjom se stvara dodatna vrijednost, odnosno ono što nije moguće ostvariti samostalnim djelovanjem samo jedne ustanove. Navodeći kako postoji više razloga za suradnju dječjih i školskih knjižnica, spomenula je samo neke. Primjerice, sa stajališta izravne dobiti za korisnika suradnja proširuje izvore i osigurava njihovu iskoristivost, podiže kvalitetu programa i osigurava kontinuitet ponude u zajednici. Sa stajališta knjižnice suradnja je važna jer se njome ostvaruje poslanje, povećava se iskorištenost i pridonosi prepoznatljivosti u zajednici te time osigurava kratkoročni i dugoročni opstanak postignuća. Postoje dva osnovna modaliteta suradnje koje dječje i školske knjižnice mogu primijeniti u zajedničkom djelovanju. Dok je suradnja kao oblik djelovanja neobvezna i može biti povremena, partnerstvo je viši oblik koji obvezuje i osigurava kontinuitet.

Mirjana Milinović, predsjednica Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD-a, imala je izlaganje pod nazivom Školske knjižnice – prirodni partneri dječjih knjižnica. Budući da školske i dječje knjižnice imaju iste korisnike te istu svrhu, poučavanje informacijskih vještina i znanja, one su prirodni partneri u osposobljavaju djece i mladeži za cjeloživotno učenje. Kako bi knjižnice bile što uspješnije u ostvarenju te zajedničke zadaće, potrebna je dobra međusobna suradnja školske i dječje knjižnice pri planiranju, izradi, provedbi i vrednovanju programa te samovrednovanju učenika. U nastavku izlaganja prikazane su prepreke na koje nailaze obje knjižnice, a koje se zajedničkim snagama mogu lakše prevladati.

U dijelu stručnog skupa posvećenom tržištu dobre prakse prikazano je devet primjera suradnje školskih i narodnih knjižnica iz Rijeke, Karlovca, Zaprešića, Zagreba, Vukovara, Osijeka, Koprivnice i Splita.

U prvom dijelu svojeg izlaganja Gdje se sve krije budući suradnik? Ivana Hrvat Kričančić i Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka predstavile su niz primjera suradnje ostvarene između Dječjeg odjela Stribor i različitih partnera (ustanova, udruga, pojedinaca, korisnika, drugih dječjih odjela hrvatskih narodnih knjižnica te osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica u lokalnoj zajednici). Potom su kolegice prikazale projekt Čitam, dakle uživam otvaren suradnjom 26 riječkih osnovnoškolskih knjižnica, Dječjeg odjela Stribor, Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade HKD-a te Odjela za kulturu i Odjela za školstvo Grada Rijeke.

U primjeru dobre prakse Tatjana Basar iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac govorila je o projektu Mali za velike – veliki za mlade kroz koji knjižnica surađuje s dječjim vrtićima, udrugama osoba s invalidetetom i različitim društvenim ustanovama.

Jadranka Gregorec predstavila je Poetske susrete djece Zaprešića, dugogodišnji program koji se u organizaciji Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića održava već 40 godina. Svrha ovog literarnog natječaja je potaknuti učenike osnovnih škola na pjesničko stvaralaštvo na kajkavskom narječju pridonoseći tako očuvanju kulturne baštine.

Željko Vrbanc i Irena Bekić iz KGZ-a, Knjižnice S. S. Kranjčevića, prikazali su tematske kvizove koji se organiziraju u suradnji s osnovnoškolskim knjižnicama s rubnih područja grada. Djeca se za natjecanje u znanju ne trebaju posebno pripremati, nego se tijekom kviza oslanjaju na sposobnosti snalaženja u literaturi, kreativnosti, rad u grupi i toleranciju.

Ida Bogadi iz knjižnice Osnovne škole G. Krkleca, Zagreb, i Vesna Radošević iz KGZ-a Knjižnice Novi Zagreb govorile su o odgojno-obrazovnim aktivnostima nastalim u suradnji svojih dviju knjižnica. Takvom vrstom aktivnosti želi se poučiti učenike od 1. do 8. razreda vještinama u služenju katalogom. Učenici tijekom niza radionica trebaju pokazati prethodno stečena znanja informacijske pismenosti u školskoj knjižnici. Znanja potrebna za uspješnu provedbu radionica odnosila su se na pronalaženje određenih naslova u tradicionalnom ili elektroničkom katalogu, ispisivanje signature i pronalaženje knjige na polici.

Marija Purgar iz Osnovne škole N. Andrića, Vukovar, i Irena Bando iz Osnovne škole J. Truhelke, Osijek, prikazale su suradnju ovih dviju škola koja je ostvarena kroz niz edukacijsko-kreativnih radionica Zašto uništavamo knjige. Radionice su bile koncipirane u dva dijela. U prvom dijelu radionice djeca su bila upoznata s razlozima i načinima uništavanja knjiga, a u drugom dijelu su izrađivali straničnike.

Ana Sudarević iz knjižnice Osnovne škole Dubovac i Kristina Čunović iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ predstavile su suradnju svojih ustanova kroz zajedničku aktivnost kojom je obilježen Međunarodni dan dječjih prava. Učenici 5. razreda samostalno su pripremali igrokaz, od pisanja scenarija i dijaloga do izrade rekvizita, prema predlošku slikovnice Najljepše je biti dijete. Djeca su s knjižničarima na neformalan način, kroz igru i zabavu, razgovarala o dječjim pravima, važnosti njihova poštivanja te posljedicama kršenja.

Suradnja gradske i školskih knjižnica u jačanju digitalnih kompetencija i čitateljskih navika učenika bio je naziv primjera dobre prakse koji su predstavile kolegice Danijela Petrić i Ljiljana Vugrinec iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice. Tijekom 2009. godine u knjižnici su osmišljene edukacijske radionice pod nazivom Osobni knjižničar koje su provodili knjižničari gradske knjižnice. Svrha radionica bila je stjecanje informacijskih i informatičkih vještina koje bi se, osim u gradskoj knjižnici, mogle provoditi i u školskim knjižnicama. Drugi oblik suradnje dječjih i školskih knjižnica predstavljen na tržištu dobre prakse odnosio se na knjižnične stacionare gradske knjižnice u školskim knjižničarima. Svrha privremeno organiziranih zbirki građe koju školska knjižnica inače ne posjeduje, bila je poticanje čitateljskih navika učenika, ali i rasterećenje spremišta gradske knjižnice.

Grozdana Ribičić, Helena Bužančić i Antonija Medak iz Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita predstavile su tri primjera dobre prakse. Projekt Godina astronomije na Odjelu za djecu i mlade realiziran je tijekom 2009. godine u suradnji sa školama, a sadržavao je bogat program najrazličitijih tematskih događanja. Drugim projektom, naziva Šetnja po knjižnici, ostvareni su grupni posjeti knjižnici i sudjelovanje na radionicama informiranja i edukacije za snalaženje po knjižnici. Treći primjer dobre prakse odnosio se na dvogodišnji program različitih aktivnosti koje se provode tijekom ljetnih i zimskih školskih praznika za djecu i mlade u knjižnici.

Nakon dinamične rasprave o mogućim izazovima buduće suradnje između dječjih i osnovnoškolskih knjižnica, dr. sc. Ana Barbarić s Odsjeka informacijskih znanosti, Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila je hrvatsko izdanje novih IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za mladež.

A. Stropnik
alka.stropnik@kgz.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-